facebook,
whatsapp
Vjerojatno mnogi studenti ne znaju da postoje radionice i organizirane psihološke pomoći koje hrvatska Sveučilišta nude. O tome su, samo za portal MojFaks, više rekli predstavnici zagrebačkog i zadarskog Sveučilišta te vukovarskog Veleučilišta.
Kako bi se što lakše borili sa stresom, studenti moraju svoje obaveze shvatiti isključivo kao svoju odgovornost, jer je tada potencijalna “trema” lakše savladiva. No, veliku ulogu u svemu imaju i sveučilišni programi i radionice.
...Mjesto gdje studenti mogu potražiti pomoć – studentsko savjetovalište \'Nisi sam/a\'...
“Konkretno, koliko ja znam, na Filozofskom fakultetu postoji organizirana psihološka pomoć za studente, koje volonterski vode (uz neku financijsku pomoć fakulteta za tehničke potrebe) studenti psihologije i mislim neki student pedagogije, za pomoć studentima tijekom studiranja i s tim vezanim potrebama”, tumači dr. sc . Vlatko Previšić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Studenti odmaraju u unutarnjem dvorištu Filozofskog fakulteta, foto: Facebook@Filozofski fakultet u Zagrebu
Ispitni rokovi moraju biti ravnomjerno raspoređeni, a opterećenje mora odgovarati ECTS bodovima
Prof.dr.sc. Mira Klarin, voditeljica Studentskog savjetovališta, Odjel za izobrazbu učitelja i odgajatelja predškolske djece sa Sveučilišta u Zadru, napominje kako je od samog početka semestra važno studente informirati ne samo o terminima ispitnih rokova, nego i obavezama koje ih očekuju.
“Pri tome je važno da su ispiti iz različitih kolegija ravnomjerno raspoređeni tijekom ispitnih rokova tako da se ne dogodi da u istom tjednu studenti imaju velik broj ispita. Također je bitno tijekom osmišljavanja i revizije pojedinih studijskih programa voditi računa o tome da studentska opterećenja u okviru pojedinih kolegija odgovaraju broju ECTS bodova koji ti kolegiji nose. Međutim, treba naglasiti da je tzv. Bolonjski način studiranja dijelom olakšao studentima polaganje završnih ispita jer studenti imaju mogućnost da putem prethodno položenih kolokvija i uspješno obavljenih drugih zadataka predviđenih izvedbenim planovima pojedinih kolegija, budu oslobođeni dijela ili čitavog završnog ispita u okviru mnogih kolegija”, smatra Klarin.
foto: unizd.hr
...Savjet stručnjaka: Idealizam Tarzana koji sve može sam loš je za studente...
S druge strane, zadarsko Sveučilište nudi velik broj programa koji tijekom studiranja pomažu studentima, osobama s invaliditetom, te brucošima. Za posljednje je osmišljen i program pod nazivom “Student mentor” u sklopu kojeg stariji studenti pomažu brucošima u snalaženju s novim, brojnim stresnim situacijama.
“Na Sveučilištu u Zadru, prepoznajemo važnost dobrobiti studenata, stoga pri Studentskom savjetovalištu organiziramo brojne aktivnosti koje mogu studentima pomoći u učenju prepoznavanja elemenata stresa, suočavanju sa zahtjevima koji se pred njih postavljaju te koristiti vlastite kapacitete u stresnim situacijama. Najneposredniji oblik podrške koji u tom smislu nudimo studentima jesu individualna savjetovanja koja studenti besplatno mogu dobiti u Studentskom savjetovalištu. Tijekom savjetovanja, studenti uče prepoznati svoje stanje i koristiti vlastite kapacitete u suočavanju sa stresom. Također, mogu naučiti ublažiti ili spriječiti negativne stresne reakcije koje su posljedica djelovanja stresa. Posebna podrška usmjerena je na studente s invaliditetom, a usmjerena je na aktivnosti koje olakšavaju studiranje studentima koji imaju u tom smislu poteškoća. Osiguravaju im se uvjeti da nesmetano studiraju uz mogućnost psihološke podrške”, objašnjava doc.dr.sc. Ivana Tucak Junaković iz Studentskog savjetovališta Odjela za psihologiju pri Sveučilištu u Zadru.
Na fakultete bi se uskoro mogao uvesti kolegij "Upravljanje stresom"
S druge strane, postoji prijedlog i da se na fakultete uvede kolegij “Upravljanje stresom” kojim bi se olakšalo studiranje. Time bi se pokazala inicijativa fakulteta da smanji razinu stresa kod učenika.
...Otvoren Centar za podršku studentima i karijerno savjetovanje na Agronomskom fakultetu...
“Znati upravljati stresom, odnosno brinuti za mentalno i tjelesno zdravlje postaje od izrazitog značaja za uspješnost studiranja na fakultetima/visokoškolskim ustanovama. Fakulteti/visokoškolske ustanove mogle bi puno više poraditi na samoj edukaciji studenata kako svladavati stres i uz pomoć kojih metoda eliminirati stres iz studenskog života. Kao dobar primjer jest organiziranje tematskih radionica za studente (npr. svladavanje straha od ispita, tehnike relaksacije, upravljanje vremenom, izrada osobnog plana studiranja, što učiniti kada padnem godinu?, misliti pozitivno i dr.). Uz organizaciju radionica interesantno je i organizacijski formirati \'Psihološko savjetovanje\' u koje bi studenti dolazili po stručni savjet kako nadvladati poteškoću u kojoj su se našli (poznato je da se razgovorom i savjetom smanjuje razina stresa)”, smatra dr. sc. Mirjana Nedović, prodekanica za nastavu i studente sa Veleučilišta "Lavoslav Ružička" iz Vukovara.
foto: vevu.hr
Studentima stoga savjetujemo da se informiraju o svim oblicima pomoći i savjetovanja koja im nude institucije na kojima studiraju, a kako bi se lakše izborili sa pritiskom i stresom koji su, pogotovo u vrijeme ispitnih rokova, naša svakodnevica.
Jasna Ožanić
foto: arhiva/Freeimages
