L.B. u Karijera

3 mita o studentskim poslovima u koja ne morate vjerovati

Debata o tome jesu li studentski poslovi teret ili pomoć bez koje studenti ne bi mogli 'pokrpati' svoj budžet vječna je. S obzirom da skoro svaki student barem jednom odnese ugovor u student-servis, čini se da je u ovoj raspravi ipak ključna – mjera.

26. Siječnja 2021 13:42
Studentski centar u Zagrebu

Studentski centar u Zagrebu Foto: MojFaks

Dilema s kojom će se svaki student susresti je sljedeća: okušati se u studentskim poslovima, zaraditi koju kunu više koja uvijek dobro dođe i prikupiti (u idealnom slučaju) relevatno radno iskustvo koje će mu kasnije dobro doći ili se pak potpuno posvetiti studiju koji, pogotovo kad se zahukta na nekoj višoj godini, zna biti izazovan?


...\'Diploma nije loša stvar, ali...\': Domaći poslodavci otkrili kako odabiru zaposlenike i koliko im je važna vaša fakultetska diploma...


Brojke o studentima koji u Hrvatskoj rade posredstvom student-servisa ipak govore u prilog tome da velika većina studenata odluči popuniti svoj budžet na ovaj način. Iako su roditelji, barem što se najnovijeg EUROSTUDENT izvješća tiče, i dalje glavni izvor financijske potpore mladima koji odluče studirati, odmah nakon te opcije na scenu stupaju studentski poslovi. Najveći izvor financiranja po iznosu jest vlastita zarada od plaćenog posla. U 2016. godini 26% studenata izjavilo je da ima sredstva iz tog izvora. Visina prosječnog doprinosa financijama studenata u velikoj mjeri ovisi o raspodjeli stalnih poslova u punom radnom vremenu te povremenih poslova i poslova u nepunom radnom vremenu. Prosječno primanje u ovoj kategoriji za 2016. godinu iznosilo je 1924 kune, stoji u najnovijem izvješću. Ove će brojke svakako trebati revidirati jer se Zakon o obavljanju studentskih poslova otad mijenjao, minimalna studentska satnica je rasla, no uslijed pandemije ponuda poslova je drastično smanjena. No, o tome tek treba sačekati službene podatke.


U svakom slučaju, studenata koji šalju ugovore ili ih nose u svoj SC uvijek ima, a obavljanje studentskih poslova uvijek će biti drugi najpopularniji način financiranja uz roditelje. Zbog toga je bitno razbiti neke učestale mitove kad je u pitanju rad uz studij.


MIT 1. Oni koji se zaposle tijekom studija zapostavit će faks (a možda i odustati od njega).


Iako nitko ne osporava činjenicu da će dodavanje studentskog posla dodatno opteretiti radni dan studenta, ovo ipak ne mora značiti da će zbog toga odustati od faksa ili ga zapostaviti. U Hrvatskoj je situacija specifična i zbog toga što je većina poslova kreirana po principu punog radnog vremena (što nema smisla), no statistika ipak pokazuje da većina studenata zna pronaći dobru mjeru. Naime, kako pokazuje već spomenuti EUROSTUDENT, 51,7% redovitih studenata ipak ne radi tijekom cijele akademske godine dok dodatnih 24,1% tvrdi da radi samo povremeno.


...Za njega kažu da je jedan od najpoduzetnijih hrvatskih studenata, a na faksu je svega par sati tjedno? Ima jako dobar razlog za to!...


Oni koji se odluče na obavljanje posla morat će vještije raspolagati svojim vremenom, imat će na raspolaganju i dodatnu količinu novca, a ukoliko se radi o poslu koji će im nakon diplome olakšati potragu za stalnim zaposlenjem – svakako je vrijedno truda. Networking na poslu može vam otvoriti brojna vrata, ali vas i nadahnuti na uspješnije rješavanje određenih zadataka na fakultetu i svakako će vam dati prednost nad kolegama koji nemaju praktičnih radnih iskustava.


U prilog ovome ide i zanimljivo istraživanje Damira Hrabara provedeno za potrebe diplomskog rada "Usklađenost studentskih poslova sa studiranjem i razvojem karijere" koje je pokazalo da ispitani studenti smatraju da obavljanje studentskog posla u struci doprinosi uspješnosti studiranja. Naime, više od 60% ispitanih studenata smatra da obavljanje studentskog posla u struci doprinosi ili u potpunosti doprinosi uspješnosti studiranja, dok je puno manji postotak studenata (oko 10%) koji smatraju da obavljanje studentskog posla ne doprinosi uspješnosti studiranja.


MIT 2. Studentski posao treba samo onima koji nemaju dovoljno novca.


Istina je da će osoba kojoj roditelji ne mogu pokriti baš sve troškove studiranja i studentskog života imati snažniji motiv za zapošljavanjem još tijekom faksa, no to ne mora biti jedini. Obavljanje studentskih poslova vašem će budućem poslodavcu pokazati da ste se trudili steći i praktična radna iskustva tijekom faksa, razvijali vještine poput timskoga rada, umrežavali se i od samog starta razmišljali o konkurentnosti na tržištu rada. Ovo nije mala stvar i svakako će vas istaknuti među ostalim kandidatima za posao. Brojni su slučajevi mladih koji započnu sa stručnom praksom u renomiranim tvrtkama, iskažu se i ostanu tamo nakon diplome. Ima li boljeg scenarija? Uz malo dodatnog truda tijekom studija, jednostavno preskočite odlazak na \'burzu\' jer vas je poslodavac već upoznao, procijenio i odlučio vas zadržati.


...Povećanje minimalne satnice za studente – LOŠE?! \'Posla nema, a sad će ga biti još i manje jer studenti nisu isplativi…\'...


Ovome u prilog ide još jedan zanimljiv podatak iz spomenutog istraživanja. Naime, čak i u okolnostima u kojima studenti rade na potpuno različitim poslovima nego li je njihova struka studiranja ipak vrijedi mišljenje kako studentski rad doprinosi uspješnosti studiranja kroz stjecanje radnih navika, znanja i nekih drugih soft karakteristika, a tim više ukoliko se radi o poslu u struci. Štoviše, ovo vrijeme može pozitivno utjecati na vrijeme potrebno za učenje koje će se zbog iskustva na poslu – smanjiti.


MIT 3. Ako je para dobra, uloži svaki svoj slobodan sat u posao.


Primamljivo je sve slobodne sate potrošiti na poslu koji garantira odličnu satnicu, no činjenica je da će previše posla negativno utjecati na obavljanje ostalih studentskih obaveza.  Studiranje je zahtjevno i teško, posao također stoga treba predvidjeti i periode odmora i opuštanja koji su jednako važni za naše zdravlje i optimalno funkcioniranje.


...Veći minimalac za studente i bolje satnice ove godine: Provjerite koji je posao \'najmasnije\' plaćen i što preporučuje SC...


U istraživanju provedenome za potrebe pisanja rada Usklađenost studentskih poslova sa studiranjem i razvojem karijere, autor je došao do podataka da najveći broj ispitanika (40,3 %) koji rade posredstvom SC-a smatra da im rad preko student-servisa niti oduzima niti ne oduzima vrijeme potrebno za učenje. Istraživanje je dalje pokazalo da studenti rade prosječno 6,5 sati i više, ipak najviše vremena na godišnjoj razini rade sezonski samo preko ljeta i ponekad kada imaju priliku i to uz razlog kako bi zaradili za dodatni džeparac (primjerice zagrebački Advent).


Većina studenata u razgovoru s poslodavcima uvijek će istaknuti da im je studij prioritet (ukoliko zbilja jest) i to je nešto što bi svaki poslodavac morao razumjeti i tolerirati.

Još vijesti