facebook,
whatsapp
Kako bi ukazali na tešku financijsku situaciju u kojoj su se našli, Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu obratio se Vladi Republike Hrvatske, apelirajući na donošenje mjera koje bi osigurale isplaćivanja naknada studentima koji rade na studentski ugovor i onima slabijeg socio-ekonomskog statusa. Usprkos inicijativi, do danas, financijska pomoć studentima nije odobrena.
U grupama na Facebooku gdje studenti potražuju poslove, najviše upita je sa s obzirom na aktualnu situaciju, za obavljanje poslova putem interneta (držanje instrukcija, učenje jezika, marketing). A kada se "uživo" rijetko koji posao za studente može obavljati, zanimanje freelancera čini se kao idealno.
Na redakcijski mejl javio nam se student koji je prisustvovao na tri poslovna sastanka, na kojima je, kako nam govori, trebao dobiti informacije o svom budućem poslu freelancera. Njegova priča, gotovo je identična pričama drugih studenata koji su se našli u tzv. piramidalnim shemama.
Kako piše Mashable, tvrtke koje sudjeluju u piramidalnim shema su LuLaRoe koja prodaje odjeću, Herbalife, koja prodaje suplemente prehrani i td. Razlika od tradicionalne ili internetske kupovine je što kupci do proizvoda mogu doći samo preko "certificiranih" ili "registriranih" prodajnih predstavnika. Naš sugovornik govori nam da je riječ o tabletama za mršavljenje, zdravim energetskim pločicama, proteinskim napitcima te da su pojedini proizvodi marke Fusion.
S obzirom na to da su tzv. piramidalne sheme nelegalne, pojavila se i nova riječ za takav oblik poslovanja: multi-level marketing (MLM) – koji je legalan. Nazivaju se još i piramidalnom prodajom, mrežnim ili referentnim marketingom, a sudionici obično kupuju velike količine proizvoda koje zatim pokušavaju pojedinačno prodati.
foto: privatna arhiva
Našeg sugovornika prvo je kontaktirala nepoznata djevojka putem Instagrama. Nije mu htjela pružiti informacije o kojoj firmi se radi za koju bi radio, niti kakav je točno posao u pitanju - osim da će raditi kao freelancer i dobiti više informacija na prvom sastanku.
foto: privatna arhiva
"Na prvom sastanku Antonio Lekić je pričao o tome, nije dao baš previše informacija i rekao je da se za idući sastanak mora platiti ulaznica od 75 kn. To sam uplatio i na drugom sastanku je opisano kako sve izgleda, kakvi se proizvodi prodaju, da se moraju skupljati brojevi. Proizvodi koje oni prodaju ni ne postaje na našem domaćem tržištu i kvaliteta je vjerojatno upitna", govori naš sugovornik.
Nakon uplaćenog i održanog drugog sastanka, sugovornik nam govori da su uslijedili Zoom sastanci, nakon čega su ih nuditelji posla kontaktirali zasebno. Sastanci su streamovani putem YouTube CCEA System kanala, nakon čega su uklonjeni.
foto: privatna arhiva
"Na trećem sastanku su objasnili financiranje, da se mora dosta novaca uložiti. Moraju se naručiti proizvodi i početno ulaganje bi bilo otprilike 10 tisuća kuna. Kako mi je to zvučalo skupo, odustao sam i rekao sam da se ne želim time baviti", govori naš sugovornik kada je odlučio prekinuti suradnju s njima.
"Mrežni marketing kao svakodnevna pojava u SAD-u, Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji"
A tko su oni – poslovnjaci koji od studenata traže tisuće kuna za ulaganje u ovakve poslove?
Naš sugovornik komunicirao je s dvije osobe, Antoniom Lekićem, na kojeg glasi Exit – obrt za savjetovanje i usluge, a koji u razgovorima sa svojim potencijalnim suradnicima ističu da zastupaju dansku kompaniju B:hip i ženskom osobom koja je imala ulogu mentorice. Kontaktirali smo Lekića da nam pojasni o čemu se ovdje radi.
"Ovo je tzv. mrežni marketing. Način poslovanja koji je inače kritiziran u zemljama Balkana, dok je u Americi, UK, Njemačkoj i Austriji to ogromna industrija i mi smo samo jedna tvrtka u njoj. Mrežni marketing je sličan direktnoj prodaji, samo je tu uključen program i pravilo je da se neka zarada može dobiti da se preporuči drugu osobu, koja također krene raditi", za MojFaks pojašnjava Antonio Lekić.
U razgovoru za naš portal Antonio Lekić kaže nam da njegov obrt Exit nema veze s B:hipom.
"Obrt služi samo za edukacije i tu je da možemo otvoriti ured i izdavati račune za sve što radimo. Mi imamo ured na Jaruno od 400 kvadrata, gdje ljudi koji rade s nama mogu svakodnevno dolaziti i tu se drže predavanja. Ulaznice se naplaćuju da bi mogli financirati ured", govori nam Lekić.
foto: privatna arhiva
Zarađuju samo oni na vrhu piramide?
Jedna od mentorica koja je pokušala regrutirati našeg sugovornika, nastojala je istaknuti kako je njihov posao za "ozbiljne ljude" i one kojima je "klasičan način rada bez veze" te one koji žele dobro zaraditi. To su upravo obilježja piramidalnih shema: naglašavanje važnosti regrutacije, obećavanje visokih nagrada za jako malo vremena i mogućnost "rada od kuće".
Prema našem sugovorniku, manje financijski pismene osobe mogu nasjesti na ove priče i izgubiti sve – jer je sve kockanje.
"Antonio nikakve konkretne podatke nije dao. Govorio je o plaći od 5 000 eura i svim rangovima, ali ono što sam uspio zaključiti da u toj firmi zarađuju najviše oni s viših rangova i to na temelju gubitaka. U biti to bi trebao biti rad bez ugovora i moralo bi se još dvoje ljudi nagovoriti na to", govori naš sugovornik.
Naš sugovornik je odustao prije nego što je stigao do sastanka na kojem bi se učilo što se treba raditi. S obzirom na to da mu na prethodnim sastancima nisu ponudili nikakve dokumente s kojima bi opravdali silne brojke o kojima pričaju, jer su proizvodi upitne kvalitete i za upad u posao traže se značajna svota novca, odluka o odustajanju njemu je bila logična.
4% ispitanika javilo se na oglase za piramidalne poslove
Kako bismo provjerili koliko su studenti upoznati s pojmom i oblikom piramidalnih poslovanja, postavili smo anketu u jednu od studentskih grupa na Facebooku. Glasao je ukupno 551 student, a njih čak 96% reklo nam je da nikada nisu nasjeli na oglas za posao u piramidalnoj shemi, dok ostalih 4% ima nekakvo iskustvo s ovakvim tipom posla. 14 studenata izjavilo je da su svjesno htjeli pokušati, a samo pet je reklo da su "nasjeli".
S obzirom na to da ovi "freelanceri" stalno šire svoje poslovanje, broj studenata kojima se javljaju s porukom u kojoj im nude posao za raditi od doma i odličnu zaradu je u stalnom rastu. Tako nam je još jedna studentica ispričala svoju priču s odlascima na sastanak za posao u B:hipu.
"Jedna moja frendica me preporučila glavnom leaderu Antoniju Lekiću. Ne znam zašto, niti sam ju tražila. Tad sam bila izvan države i dobijem poziv od nje, je l\' bi mogla dati mobitel svom šefu da me pita par pitanja. Pitanja su bila klasična za takve firme: je l\' bi htjela zaraditi nešto sa strane, sati se biraju koliko ti hoćeš, radiš od doma kad god hoćeš, jesam li ambiciozna i odgovorna. I na kraju me pozvao na sastanak da saznam više", započinje priču naša sugovornica i napominje da tada nije znala za fenomen piramidalnih shema.
foto: Privatna arhiva
Kako nam govori, odlučila je otići na sastanak koji je bio organiziran prošle godine u travnju. Lokacija je bila u zgradi na Borongaju i tu je Antonio entuzijastično držao sastanak.
Sastanak 100 kuna, a ulaganje novca se ne spominje na početku
"To je trajalo malo dulje od dva sata. Ni u jednom trenutku oni nisu spomenuli prodaju i to da moraš uložiti neke novce da kreneš. Već te nabrijavaju na pare i aute i putovanja, pokazujući njihove videe. I tek na kraju te pitaju želiš li doći na sastanak od 6 sati idući tjedan gdje bi ti oni objasnili kako ide posao. Upad na sastanak je 100 kuna", priča naša sugovornica.
Naša sugovornica platila je 100 kuna i otišla na drugi sastanak na kojem je Antonio pričao kako nam kaže o "nekim levelima, diamond, silver i kako ja moram skupiti ljude, koji će onda skupiti ljude i da je to pasivna zarada i na tome se bazira čitav posao". Kako bi započeli posao, Lekić je pojasnio da im treba 1600 eura za početak. Ako nemaju novac nije problem – jer će im on složiti plan kako da "posude pare".
Lekić za naš portal govori da je i on posudio novac kako bi započeo s poslom, te da ulaganje nije jedina opcija ulaska. Prema njegovim riječima, kao i u drugim oblicima poduzetništva, ovdje nema razlike. Jedini razlog zašto bi se na početku uzimala veća količina proizvoda prema njemu je da se uključi popust s kojim osoba može više zarađivati i s time krenuti raditi.
"Mi smo uveli ugovor između distributera i mentora. Ako osoba uloži 500 radnih sati da radi prodaju i slučajno ne uspije prodati proizvode, onda može zatražiti od mentora da otkupi proizvode od njega i onda mentor može otkupiti proizvode od njega po cijeni kojoj ga platio i onda osoba vrati uloženi novac. Tako da nema rizika da bi osoba radila i ne dobila novac. Ako osoba uloži manje od 200 radnih sati, ostaju joj proizvodi koje ne uspije prodati", objašnjava Lekić.
Nakon pojašnjenja o ulaganjima, naša sugovornica skužila je da je riječ o piramidalnoj shemi i da se ne želi upuštati u to. Veliki naglasak stavlja se na regrutaciju novih ljudi te ova skupina poslovnjaka zna biti dosta uporna u tome. Tako je jedna studentica imala iskustvo da je odbila intervju, a da su je naknadno stalno "zivkali na mobitel".
Mrežni marketing (ni)je piramidalna shema?
Piramidalne sheme, kako govori dr. sc. Mirka Palić izvanredni profesora na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, karakterizira nešto od sljedećeg: nepostojanje konkretnih proizvoda ili usluga (često se spominju investicije s velikim povratom), cijena proizvoda ili usluga je znatno veća u odnosu na tržišnu vrijednost, članarina ili ulazna pristojba je izrazito visoka, sustavi obuke su tajnoviti i skupo se naplaćuju, nelegalna isplata provizije, poduzeće je nepoznato i nije član odgovarajućih strukovnih udruga.
foto: privatna arhiva
I dok naši sugovornici ističu da je poslovanje B:hipa po principu piramidalne sheme, Lekić govori da ljudi nemaju dovoljno informacija i nisu obrazovani za način na koji B:hip posluje.
"Ljudi često brkaju piramidalne sheme s načinom poslovanja mrežnog marketinga. Kod nas osoba kada uplati novac dobije proizvod nazad. U mrežnom marketingu nema ni jednog dijela gdje osoba daje novac i ne dobiva ništa nazad. Posao je napravljen tako da neovisno kad, tko i gdje počne, svako može prestići bilo koga", poručuje Lekić.
Kako ne biste morali "bježati" ili gasiti zvuk zvonjave na telefonu, ako dobijete poslovnu ponudu od nepoznate osobe putem društvenih mreža, dobro se raspitajte i istražite o čemu je točno riječ prije nego što prihvatite poziv na sastanak.
Anja Zulić
foto: privatna arhiva
