facebook,
whatsapp
"Dnevnik Anne Frank", "Grga Čvarak", "Ježeva kućica", "Mali princ", "Petar Pan" – samo su dio izbačenih knjiga s popisa lektire za osnovne škole. Naravno, ovaj potez Ministarstva znanosti i obrazovanja nije ostao nezamijećen, a osobito se velik dio hrvatske javnosti digao na noge zbog "otkantavanja" "Dnevnika Anne Frank" pa je pokrenuta peticija za vraćanje knjige na popis.
Dio naslova koji su od iduće školske godine izbačeni iz lektire za osnovnu školu. pic.twitter.com/iDQJ4Fv5wT
— Zoran Zmiric (@ZoranZmiric) 13. veljače 2019.
Sudeći po trenutnom stanju stvari, hrvatski osmaši neće čitati "Annu Frank", ali će zato čitati Augusta Šenou i njegovog "Prijana Lovru", "Asanaginicu", Bibliju (doduše, kao dodatnu/izbornu literaturu), "Suze sina razmetnoga" ("Osman") Ivana Gundulića i brojne druge koje su prije bile na popisu obavezne lektire, međutim, učenicima nisu olakšavale život. Zašto? Zato što osnovnoškolci (ali vjerojatno velik dio srednjoškolaca, kao i studenata) ne razumiju "starinski" jezik kojim su pisane. Spomenute izbačene knjige potekle su od suvremenih pisaca te su ih učenici uvijek rado čitali. Kada je riječ o "Dnevniku Anne Frank", djelo možda nema "literarnu" vrijednost toliko kao druga književna djela, ali je svjedok povijesti i strahota Drugog svjetskog rata te je dio opće kulture.
Nove lektire... pic.twitter.com/Rej2u7Kno1
— Ja Zmaj (@jazmaj1) 14. veljače 2019.
Na temu izbačenih knjiga s popisa obavezne lektire za osnovne škole razgovarali smo i s domaćim studentima. Oni su vrlo razočarani novim popisom lektire pa su dali i svoje iskreno mišljenje na temu. Ovo su neki od njihovih odgovora:
"Tužno i sramotno. Pod krinkom \'visoke kulture\' uzimamo prastare tekstove jer starost znači da je klasik. Izgubit ćemo važan period između svih tih \'klasika prošlosti\' koji se trpaju u svaku knjižnicu i šunda današnjice na kioscima za 39 kuna. Još važnije, neki klinci će još brže izgubiti djetinjstvo - kao da ga ne gube dovoljno brzo. Zadržalo se gotovo sve \'realistično\', a zapravo su sve individualni pokušaji prikaza stvarnosti. Jer to je kulturno. A najrealističniji prikaz užasa rata odluče izbaciti jer eto - Anne Frank nije izdala desetak knjiga i družila se u salonima po Francuskoj ili Zagrebu. Kulturno je i znati kakav je život bio 1800. godine. Umjesto da puste tog dječaka od drveta koji želi postati dječak da živi ili Petra Pana da nađe svoju odbjeglu sjenu. Djeci je danas sve servirano, nikad im nije dosadno jer imaju sadržaj svuda oko sebe i nadohvat ruke, a nemaju priliku razvijati svoju maštu - što su neke od izbačenih lektira svakako bile" student medijske kulture.
"Po mom mišljenju je tragično to što su maknuli spomenute knjige s popisa lektire. Ako netko uspije odrasti, a da nije pročitao, primjerice knjigu \'Mali princ\', mislim da je ta osoba ostala siromašna za jedno jako bitno iskustvo koje treba biti dio odrastanja. Isto to vrijedi i za knjigu poput \'Dnevnik Anne Frank\' koja uči djecu suosjećanju, kao i povijesti. U svakom slučaju, veliki sam protivnik ukidanja svih tih književnih klasika koji su do sad obilježavali svačiju mladost" studentica novinarstva.
"Triba se čitati, ne znam što je izbačeno, ali mi smo primjerice u srednjoj imali izbor od tri različite knjige i to je bilo super. Uvijek je bilo nešto za nekog i satovi lektire su bili kao prezentacija svih knjiga i onda su svi znali nešto o knjigama. Ali ove \'hrvatske\' lektire dosada živa..." student RIT-a.
\'Dnevnik Anne Frank\' preveden je na 60 jezika i bio je dio lektire za hrvatske osmaše... izvor: Školska knjiga
"Mislim da se knjige koje su izbačene s popisa lektire ne bi trebale micati s njega i da su to knjige koje bi učenici trebali pročitati. To su sve knjige koje su sadržajno zanimljive, ali istovremeno imaju i edukativni karakter (npr. \'Dnevnik Anne Frank\'), a ovo je za većinu mladih jedini način na koji će ih pročitati. Meni je čitanje takvih knjiga samo još dodatno probudilo ljubav prema knjigama" studentica psihologije.
"Prošlo je skoro šest godina otkako sam bio osnovnoškolac, a i dalje mislim kako nijedna lektira za osnovnu školu nije trebala biti izbačena ili zamijenjena jer nas je na neki način previše opterećivala. Djela poput \'Malog princa\', \'Alise u zemlji čudesa\', \'Breze\' i \'Junaka Pavlove\' ulice su priče kojih ću se uvijek sjećati, a bilo bi šteta da ih današnji osnovnoškolci propuste. Sjećam se da smo za \'Brezu\' u osnovnoj, nakon pročitane knjige i odgledanog filma, radili sudsku raspravu tko je kriv za smrt glavne junakinje što je bilo puno zanimljivije od uobičajene obrade lektire. I mislim da se svi i dalje sjećamo te priče i dan danas. Svako djelo koje se trenutno nalazi na popisu bi tu i trebalo biti, to nema sumnje, ali mislim da bi bilo prava šteta da netko dođe u srednju školu, a nije se upoznao s likovima iz ovih izbačenih priča. To se najviše odnosi i na \'Dnevnik Anne Frank\' koji osmašima govori o ratnim stradanjima iz perspektive njihove vršnjakinje, i to upravo u periodu kad se upoznaju s tim dijelom povijesti" student matematike.
"Vidjela sam knjige koje više nisu na popisu lektira i baš me to nekako razočaralo. Te knjige pomažu u izgradnji stavova, u širenju pogleda na svijet, krivo mi je što nameću djeci samo jednu točku gledišta. Kao da dovoljno nije narušena dječja mašta prije svega. Smartphoneima u rukama od prve godine. Djeca grade neka znanja na pogrešnim temeljima i to me baš nekako rastužuje do mjere da toliko želim pokazati svoj djeci svijeta da propuštaju mnogo a ne moraju. Da postoji toliko lijepih svjetova u knjigama i zaslužuju ući u njih..." studentica ekonomije.
"Naravno da se protivim micanju ovih naslova s popisa lektire, neka su djela ipak temelj odrastanja i kao takva nam pružaju zanimljive uvide u svijet oko nas. Bio to \'Mali princ\' ili \'Robinson Crusoe\', od tih likova učimo o univerzalnim vrijednostima i drugačijim svjetovima od naše trenutne realnosti, koji djeci mogu približiti em koliko je svijet odraslih kompliciran, em koliko u biti ima nade čak i za tako zbrkane svjetove. Prije svega, neka od tih djela djecu mogu naučiti da su ona zbilja sposobna mijenjati svijet na bolje i da to trebaju učiniti, što je ovoj mlađoj generaciji jako potrebno - osjećaj za angažman i volja da se djeluje. Naravno, takve će vještine biti još potrebnije i budućim generacijama koje dolaze. Znam ljude koji imaju tetovirane likove iz tih knjiga, onda je naravno lako zaključiti koliko nam ti likovi u životu znače i što sve možemo od njih naučiti" student filozofije.
\'Mali princ\' je mnogima bila omiljena lektira pa tu knjigu i dan danas čitaju... izvor: Verbum
Danas se u vezi izbačenih lektira oglasila i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Ona je rekla da će uvažiti kritike javnosti i struke te dopustiti učiteljima da slažu popis lektire. Sada se postavlja pitanje što će onda raditi Ekspertna skupina za kurikulum koja je plaćena i oformljena da slaže taj popis.
Ivana Petrić
foto: FreePik/Twitter
