Mojfaks.hr u Nakon predavanja

Internet u domove stigao prije 20 godina, a stanari se i danas spajaju putem žice: Provjerili smo ima li nade za WiFi koji funkcionira

Studenti koji žive u zagrebačkim studentskim domovima imaju probleme s internetom. I dok je jedna stanarka Cvjetnog naselja ostala bez interneta dva puta dok je pokušavala podijeliti post u grupu na Facebooku, drugi studenti govore kako je žičani internet rješenje i ne vide problem u tome.

28. Siječnja 2020 14:09
Internet u domove stigao prije 20 godina, a stanari se i danas spajaju putem žice: Provjerili smo ima li nade za WiFi koji funkcionira

Internet u domove stigao prije 20 godina, a stanari se i danas spajaju putem žice: Provjerili smo ima li nade za WiFi koji funkcionira Foto: MojFaks

Početkom godine donesene su dopune i izmjene Pravilnika o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama, čijim stupanjem na snagu minimalna brzina prijenosa podataka mora iznositi najmanje 4 Mbit/s. Zanimalo nas je imaju li stanari domova pravo na karakteristike pristupa internetu jednake onima koje daju komercijalni davatelji te smo kontaktirali Sveučilišni računarski centar Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) u čijoj nadležnosti je internet u domovima. 

"Domska infrastruktura je privatna mrežna infrastruktura studentskog doma odnosno studentskog centra koji je članica akademske mreže CARNET. U nadležnosti SC-ova je reguliranje pravila korištenja domske infrastrukture", govori nam Nataša Dobrenić, voditeljica Ureda za odnose s javnošću SRCA.. 

Specifičnost studentskih domova leži u broju korisnika 


Sugovornica Dobrenić objašnjava nam kako su kapaciteti spoja doma na akademsku mrežu gigabitni (što je više od kapaciteta prosječnog spoja neke tvrtke i više od priključaka privatnih stanova ili kuća). Problem nastaje zbog specifičnosti studentskih domova, odnosno u broju studenata korisnika koji u nekim slučajevima iznosi i više tisuća. 

"Domovi i slični objekti zahtijevaju posebne mrežne infrastrukture i posebne široke spojne kapacitete prema Internetu, jer svi korisnici doma dijele taj kapacitet. To posebno dolazi do izražaja, kad se studenti vrate s fakulteta u dom (uobičajeno u večernjim satima), spajaju se na domsku mrežu, pri čemu, kao posljedica, prosječni kapacitet po pojedinom korisniku/studentu može opadati", govori nam Dobrenić.

Preporuka SRCA: koristite žični internet


Prema objavama u domskim grupama na Facebooku, studenti se učestalo žale na probleme s internetom. Zadnje veće pritužbe došle su iz Cvjetnog naselja, a Studentski odbor doma, oglasio se tim povodom i uputio studente na odgovor SRCA, koji su dobili krajem 2019. godine – da koriste žični internet.

"Zaključak je da je bežični internet u nekim sobama bolji, u nekim lošiji, ali je zato žični internet u svim sobama u cijelom naselju jednako stabilan i jednake zadovoljavajuće kvalitete. Pristup internetu putem žice je adekvatno i trajno rješenje, a za sve ostale prigovore i zahtjeve možete se obratiti na email adresu eduroam@srce.hr", priopćili su iz Studentskog odbora Cvjetno naselje. 


foto:Screenshot @ Sveučilište u Zagrebu, Studentski Centar u Zagrebu 

Na stranicama Studentskog centra u Zagrebu, piše da većina paviljona u domovima ima mogućnost WiFi-a (bežičnog interneta),ali u praksi kabel je i dalje, u 2020. godini, sigurnija opcija za veliki broj studenata. 

Davne 2003. godine projektom StuDom građena je domska mreža bazirana na korištenju žičanog pristupa (lokalna mreža bazirana na ethernet tehnologiji). U to vrijeme nisu bile razvijene bežične mreže. Tijekom godina s usponom korištenja mobitela i drugih uređaja, bežična tehnologija postaje primarni medij spajanja korisnika na Internet. 

...Klik po klik do veze: Upute za spajanje na domski Internet...


"Bežične instalacije/mreže, pa i one izgrađene u studentskim domovima rade na principu dijeljenja ograničenog kapaciteta frekvencijskog pojasa. Ako se istovremeno na bežičnu mrežu spoji veliki broj korisnika, dostupni kapacitet po pojedinom korisniku pada. Korisnici koji su spojeni preko žičane mreže ne dijele prijenosne kapacitete svog spoja s drugim korisnicima. Usko grlo i u jednom i u drugom slučaju može biti i kapacitet aktivnih komponenti jedne i druge lokalne mreže ali i kapacitet spoja studentskog doma na akademsku mrežu", govori nam Dobrenić, iz Ureda za odnose s javnošću SRCA. 

Internet mora biti dostupan - sve drugo je nedopustivo


Svaki pojedini stanar bilo kojeg studentskog doma Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu mora imati omogućeno korištenje sustava domskog interneta u svrhu obavljanja fakultetskih obaveza. Svaki student zna koliko i kakav internet mu je potreban za izvršavanje njegovih obaveza. Međutim, nije realno očekivati da se danas studenti spajaju na mrežu kako bi poslali e-mail profesoru, prijavili ispit ili radili na seminaru. To za što se koristi domski internet i kako su studenti prije uspješno funkcionirali sa žicom, potaklo je raspravu unutar rasprave. 

"Mislim da je osnovni uvjet svih studenata u 21. stoljeću pristup besplatnom netu s kvalitetnom mrežom. Dok pišem ovaj post, izgubila sam net barem dvaput. Zamislite situaciju u kojoj pišem seminar \'last minute\', i ne stižem ga predati jer mi net šteka. Ili situaciju u kojoj u miru ne mogu pretraživati akademske članke, jer, jednostavno, net je loš. Ovo je nedopustivo", pozvala je sustanare jedna studentica na akciju. 

Još jedan od stanara studentskog doma smatra da usluga nije kvalitetna, te napominje da sve to plaćaju 475 kuna svaki mjesec. Tu su i suprotna mišljenja, koja govore koliko platiš-toliko muzike. U ovom slučaju interneta. 


foto:Shutterstock By TierneyMJ

"Mislim da bi trebala biti malo realnija. Prvenstveno, WiFi je uvijek bio nesiguran, pogotovo u domu koji ima preko 2 tisuće studenata. Zato postoji rješenje koje se zove \'žični internet\'. Kabl je jeftin, net je 10x sigurniji, a i dovoljna ti je brzina interneta. Razumijem tvoj bijes jer si se mučila sa seminarom, ali ti dom nije kriv što ti radiš to u zadnjem trenutku. Živiš u novom uređenom domu, plaćaš ga 475kn, imaš sve što ti treba. Ako nađeš u Zg-u za takve novce sve što ti se nudi u domu onda svaka čast", napisala je jedna studentica.

Kako može funkcionirati u Nizozemskoj?


U raspravu se uključila i bivša stanarka doma na Savi, koja kako govori trenutno studira u Nozozemskoj na kampusu s puno većim mrežnim opterećenjem od studentskog doma u Zagrebu i WiFi funkcionira savršeno. 

...Dežurni internet-majstor na \'Savi\' poručuje: \'Studenti nisu dovoljno informatički pismeni\'...


"Ne mislim da je zahtijevanje funkcionalnog i pouzdanog bežičnog interneta u studentskom domu nerealan zahtjev i ne bi se tako trebao tretirati. Dok sam bila na Savi postojao je jedino žični internet i on nije funkcionirao kako treba. Ne može za sve stvari koje ne funkcioniraju biti izgovor to koliko je jeftino, ako je neka stavka obuhvaćena uslugom koji plaćamo, a cijena određena od strane pružatelja usluge, tu nema više opravdavanja nekvalitete s cijenom", njen je komentar na situaciju s internetom.

Na upite i žalbe studenata Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) napominje da su pojedinačni problemi lokalne naravi mogući i očekivani. Ako student ima problem sa internetom, potrebno je da u skladištu popuni Zahtjev, a na temelju tog Zahtjeva iz SRCA dolaze ispitati situaciju i riješiti problem.  

Skoro dvadeset godina od uvođenja interneta u domove, zidovi i instalacije su prošli kroz obnovu. Jesu li zahtjevi studenata za bežičnim kvalitetnim internetom u domu previsoki? Zasad se čini da jesu.

Anja Zulić
foto: Shutterstock By Kamil Urban

Još vijesti