facebook,
whatsapp
Osim što mogu biti najljepše godine, nekim kolegama dani na fakultetu obilježeni su tjeskobom, financijskim poteškoćama, samoćom i depresijom.
Anketa koju je u prosincu provela Nacionalno udruženje studenata u Velikoj Britaniji otkrila je da je većina studenata (njih čak 78%) imala poteškoća s mentalnim zdravljem, a čak trećina njih izjavila je da je razmišljala čak i o samoubojstvu. Više od polovice studenata (54%) nije potražilo nikakvu pomoć.
Poteškoće s mentalnim zdravljem komplicirane su i naravno da za njih ne postoji neko brzinsko rješenje. Ako i ti imaš određenim problema, najbolje bi bilo da se javiš u najbliže studentsko savjetovalište, savjetovalište za mlade (primjerice ono pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo u Andriji Štamparu) ili pak u jedan od centara specijaliziranih za ovakve probleme (kao što je Centar za zaštitu mentalnog zdravlja pri Domu zdravlja Zagreb – Zapad).
No, iako je pomoć uvijek najbolje potražiti na pravoj adresi, fakultet i kampus mogu ti također pružiti potporu u teškim trenucima. Samo moraš potražiti pomoć i savjet na pravome mjestu.
Gotovo svaki fakultet ima svoju službu za studentsko savjetovanje i savjetovalište u koje možeš doći ukoliko ti zatreba pomoć ili savjet. Ako želiš s nekime razgovarati, uvjeriti se da je tvoj problem uobičajen ili pak nešto ozbiljniji, evaluacije koje možeš dobiti na ovakvim mjestima mnogo će ti pomoći.
Zvuči banalno, ali razgovor s kolegama zbilja će ti pomoći: uvjerit ćeš se da svi prolazimo kroz slične nedoumice, poteškoće i borbe, a moći ćeš dobiti jasniju sliku o tome kako se boriti sa mentalnim problemima na više različitih načina. U trenutku kad ti je potrebna pomoć možda ti to neće značiti puno, ali razgovorom s kolegama možda ćeš baš ti pomoći nekome da se osjeća malo bolje.
Online grupe potpore mogu biti jako korisne mladima koji se možda srame zatražiti pomoć ili razgovarati s nekime "u četiri oka". Online grupe nude intimnije okruženje koje ti dopušta da prikriješ svoj identitet ili ga barem staviš u drugi plan, a usredotočiš se na svjedočanstva drugih vršnjaka koji prolaze kroz iste probleme što će umanjiti osjećaj da si sam/a u tome.
Nema jednog, univerzalnog rješenja za sve ljude, ali joga je primjerice jedno od najomiljenijih među mladima. Razmišljaj pozorno o svojim postupcima svaki dan i usmjeri ih tako da ti svaki dan poboljšavaju raspoloženje: to može biti osam sati sna svaki dan, desetominutna šetnja obližnjim parkom ili sat vremena za druženje s prijateljima. Što god ti poboljšava raspoloženje – nađi vremena da to radiš svaki dan.
Dobrotvorna organizacija posvećena održavanju mentalnoga zdravlja Mind prošlog je mjeseca lansirala \'Emoodji-je\' kako bi pomogla studentima u rješavanju stresa pomoću emojija kojima mogu pratiti i izraziti svoje raspoloženje. Emoodji-ji su selfiji ili fotografije na koje možete aplicirati emojije.
Kelly Griffiths, studentica medijske produkcije na Sveučilištu Bournemouthe kaže da su joj Emodjiji posebno koristni kad se prišuljaju ispitni rokovi: "Jako je praktično ovako svakodnevno pratiti emocije jer onda znam kad je vrijeme za pauzu ili da potražim savjet ili pomoć od kolega ili obitelji."
Aplikacije za meditiranje, poput one Headspace, također ti mogu pomoći kao i aplikacije pomoću kojih svoje probleme možeš dijeliti s drugim ljudima, potpuno anonimno: Silent Secret ili KoKo mogu ti osigurati pomoć ili drugačiju perspektivu koja ti možda baš nedostaje.
Ako nemaš problema s mentalnim zdravljem, velike su šanse da poznaješ nekoga s fakulteta tko ima. Istraživanje koje je proveo Student Minds pokazalo je da studenti koji pomažu kolegama koji imaju problema s mentalnim zdravljem u prosjeku poznaju još četiri osobe sa sličnim problemima. Ovo može biti veliko opterećenje za kolege koji jednostavno ne znaju kako pomoći svim prijateljima koji se bore s mentalnim nesigurnostima stoga je poželjno uputiti ih na stručnjake koji će im pružiti profesionalnu pomoć i savjet. Lijepo je pomoći prijatelju, ali svakako ne biste trebali sami pokušavati nositi teret problema većeg broja kolega koji su nesretni ili nesigurni.
L.B./izvor: Guardian
foto: Pixabay
Anketa koju je u prosincu provela Nacionalno udruženje studenata u Velikoj Britaniji otkrila je da je većina studenata (njih čak 78%) imala poteškoća s mentalnim zdravljem, a čak trećina njih izjavila je da je razmišljala čak i o samoubojstvu. Više od polovice studenata (54%) nije potražilo nikakvu pomoć.
Poteškoće s mentalnim zdravljem komplicirane su i naravno da za njih ne postoji neko brzinsko rješenje. Ako i ti imaš određenim problema, najbolje bi bilo da se javiš u najbliže studentsko savjetovalište, savjetovalište za mlade (primjerice ono pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo u Andriji Štamparu) ili pak u jedan od centara specijaliziranih za ovakve probleme (kao što je Centar za zaštitu mentalnog zdravlja pri Domu zdravlja Zagreb – Zapad).
No, iako je pomoć uvijek najbolje potražiti na pravoj adresi, fakultet i kampus mogu ti također pružiti potporu u teškim trenucima. Samo moraš potražiti pomoć i savjet na pravome mjestu.
Razgovaraj sa savjetnicima
Gotovo svaki fakultet ima svoju službu za studentsko savjetovanje i savjetovalište u koje možeš doći ukoliko ti zatreba pomoć ili savjet. Ako želiš s nekime razgovarati, uvjeriti se da je tvoj problem uobičajen ili pak nešto ozbiljniji, evaluacije koje možeš dobiti na ovakvim mjestima mnogo će ti pomoći.
Razgovaraj s kolegama
Zvuči banalno, ali razgovor s kolegama zbilja će ti pomoći: uvjerit ćeš se da svi prolazimo kroz slične nedoumice, poteškoće i borbe, a moći ćeš dobiti jasniju sliku o tome kako se boriti sa mentalnim problemima na više različitih načina. U trenutku kad ti je potrebna pomoć možda ti to neće značiti puno, ali razgovorom s kolegama možda ćeš baš ti pomoći nekome da se osjeća malo bolje.
Potraži utjehu na internetu
Online grupe potpore mogu biti jako korisne mladima koji se možda srame zatražiti pomoć ili razgovarati s nekime "u četiri oka". Online grupe nude intimnije okruženje koje ti dopušta da prikriješ svoj identitet ili ga barem staviš u drugi plan, a usredotočiš se na svjedočanstva drugih vršnjaka koji prolaze kroz iste probleme što će umanjiti osjećaj da si sam/a u tome.
Male stvari čine razliku
Nema jednog, univerzalnog rješenja za sve ljude, ali joga je primjerice jedno od najomiljenijih među mladima. Razmišljaj pozorno o svojim postupcima svaki dan i usmjeri ih tako da ti svaki dan poboljšavaju raspoloženje: to može biti osam sati sna svaki dan, desetominutna šetnja obližnjim parkom ili sat vremena za druženje s prijateljima. Što god ti poboljšava raspoloženje – nađi vremena da to radiš svaki dan.
Koristi aplikacije
Dobrotvorna organizacija posvećena održavanju mentalnoga zdravlja Mind prošlog je mjeseca lansirala \'Emoodji-je\' kako bi pomogla studentima u rješavanju stresa pomoću emojija kojima mogu pratiti i izraziti svoje raspoloženje. Emoodji-ji su selfiji ili fotografije na koje možete aplicirati emojije.
Kelly Griffiths, studentica medijske produkcije na Sveučilištu Bournemouthe kaže da su joj Emodjiji posebno koristni kad se prišuljaju ispitni rokovi: "Jako je praktično ovako svakodnevno pratiti emocije jer onda znam kad je vrijeme za pauzu ili da potražim savjet ili pomoć od kolega ili obitelji."
Aplikacije za meditiranje, poput one Headspace, također ti mogu pomoći kao i aplikacije pomoću kojih svoje probleme možeš dijeliti s drugim ljudima, potpuno anonimno: Silent Secret ili KoKo mogu ti osigurati pomoć ili drugačiju perspektivu koja ti možda baš nedostaje.
Pomaži drugima u zdravoj mjeri
Ako nemaš problema s mentalnim zdravljem, velike su šanse da poznaješ nekoga s fakulteta tko ima. Istraživanje koje je proveo Student Minds pokazalo je da studenti koji pomažu kolegama koji imaju problema s mentalnim zdravljem u prosjeku poznaju još četiri osobe sa sličnim problemima. Ovo može biti veliko opterećenje za kolege koji jednostavno ne znaju kako pomoći svim prijateljima koji se bore s mentalnim nesigurnostima stoga je poželjno uputiti ih na stručnjake koji će im pružiti profesionalnu pomoć i savjet. Lijepo je pomoći prijatelju, ali svakako ne biste trebali sami pokušavati nositi teret problema većeg broja kolega koji su nesretni ili nesigurni.
L.B./izvor: Guardian
foto: Pixabay
