facebook,
whatsapp
Do diplome se danas može i iz vlastitog doma, naravno uz obavezno posjedovanje kompjutora i dobre internetske veze. Da biste studirali ne morate mijenjati grad ili državu, tražiti stan, plaćati smještaj i putne troškove, tražiti studentsku vizu...
On-line studiranje danas je uobičajen način obrazovanja u većem dijelu Europe, a u različitim se oblicima takvog obrazovanja dosad okušalo više od pet milijuna studenata diljem svijeta, piše Novi list.
Studiranje na daljinu dostupno je u državama regije, ali i ugledni europski fakulteti poput Oxforda i Cambridgea, kao i prestižni američki MIT (Massachusetts Institute of Technology), Harvard ili Berkley, nude mogućnost on-line studiranja za one koji dobro vladaju engleskim jezikom. Takav način studiranja pogodan je za aktivne sportaše, osobe s invaliditetom, majke s malom djecom ili zaposlene koji se žele dodatno obrazovati, ali im okolnosti ne dozvoljavaju klasičan koncept studiranja uz cjelodnevna predavanja.
Pozicija studiranja od kuće nudi višestruke prednosti:
- možete sami birati okruženje i vrijeme u koje ćete slušati predavanja
- sami određujete tempo učenja.
Učenje na daljinu, naravno, krije i određene zamke: da bi se uspjelo iznimno je važna samodisciplina, predanost cilju i snažna volja za učenjem.
Nije teško izračunati koliko su on-line studiranjem smanjeni troškovi studiranja ako se radi o studiju u drugom gradu, a kamoli drugoj državi. On-line studiji na europskim sveučilištima stoje i po 5.000 eura, no cijena on-line studiranja nije mnogo skuplja od redovite školarine koju plaćaju i drugi studenti.
Studij arheologije, književnosti, povijesti ili filozofije na Oxfordu, primjerice, stoji 1.055 funti ili 11.000 kuna po godini studija, što znači da on-line student za četverogodišnji studij mora izdvojiti oko 44.000 kuna. Na Oxfordu definitivno nema provlačenja, jer se od polaznika traži da po završetku studija raspolažu širokim znanjem i razumijevanjem područja koje studiraju, od njih se traži kritičko razmišljanje, uspoređivanje različitih metoda i koncepata, planiranje, istraživanje i pisanje seminarskih radova, analiziranje i rješavanje problema, i to sve uživo, na video-linku s profesorom u Oxfordu.
Kolike je razmjere danas dostiglo e-studiranje, najbolje govori podatak da je u Europsko udruženje sveučilišta sa studijima na daljinu (EADTU) učlanjeno više od 300 sveučilišta i oko tri milijuna studenata.
U posljednjem desetljeću u ovom području obrazovanja dogodio se dramatičan napredak. Lani je tako samo u Europi čak 5,2 milijuna studenata polazilo barem jedan on-line oblika stručnog obrazovanja, broj sveučilišnih uprava koje smatraju da je ovaj oblik edukacije ključan za njihov razvoj popeo se na 70 posto, ali se u kuloarima fakultetskih hodnika i dalje postavlja pitanje je li studiranje na daljinu dobar put za stjecanje diplome.
I Hrvatska ima svoj kutak e-obrazovanja, ali je prema ostalim europskim zemljama, moglo bi se reći, još u povojima. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, dalo je dosad odobrenje za šest studijskih programa koji se djelomično ili u potpunosti mogu odvijati na daljinu. To su preddiplomski i specijalistički stručni studij kineziologije u Splitu, stručni studiji ekonomije poduzetništva i managementa malih i srednjih poduzeća pri Visokoj školi za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje »Nikola Šubić Zrinski«, studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, te studij Judaistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Svi su programi redom dobili odobrenje tek ovog proljeća, pa se ne mogu pohvaliti iskustvom u radu sa studentima.
Više pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Novi list
foto: Freeimages
On-line studiranje danas je uobičajen način obrazovanja u većem dijelu Europe, a u različitim se oblicima takvog obrazovanja dosad okušalo više od pet milijuna studenata diljem svijeta, piše Novi list.
Studiranje na daljinu dostupno je u državama regije, ali i ugledni europski fakulteti poput Oxforda i Cambridgea, kao i prestižni američki MIT (Massachusetts Institute of Technology), Harvard ili Berkley, nude mogućnost on-line studiranja za one koji dobro vladaju engleskim jezikom. Takav način studiranja pogodan je za aktivne sportaše, osobe s invaliditetom, majke s malom djecom ili zaposlene koji se žele dodatno obrazovati, ali im okolnosti ne dozvoljavaju klasičan koncept studiranja uz cjelodnevna predavanja.
Pozicija studiranja od kuće nudi višestruke prednosti:
- možete sami birati okruženje i vrijeme u koje ćete slušati predavanja
- sami određujete tempo učenja.
Učenje na daljinu, naravno, krije i određene zamke: da bi se uspjelo iznimno je važna samodisciplina, predanost cilju i snažna volja za učenjem.
Nije teško izračunati koliko su on-line studiranjem smanjeni troškovi studiranja ako se radi o studiju u drugom gradu, a kamoli drugoj državi. On-line studiji na europskim sveučilištima stoje i po 5.000 eura, no cijena on-line studiranja nije mnogo skuplja od redovite školarine koju plaćaju i drugi studenti.
Studij arheologije, književnosti, povijesti ili filozofije na Oxfordu, primjerice, stoji 1.055 funti ili 11.000 kuna po godini studija, što znači da on-line student za četverogodišnji studij mora izdvojiti oko 44.000 kuna. Na Oxfordu definitivno nema provlačenja, jer se od polaznika traži da po završetku studija raspolažu širokim znanjem i razumijevanjem područja koje studiraju, od njih se traži kritičko razmišljanje, uspoređivanje različitih metoda i koncepata, planiranje, istraživanje i pisanje seminarskih radova, analiziranje i rješavanje problema, i to sve uživo, na video-linku s profesorom u Oxfordu.
Kolike je razmjere danas dostiglo e-studiranje, najbolje govori podatak da je u Europsko udruženje sveučilišta sa studijima na daljinu (EADTU) učlanjeno više od 300 sveučilišta i oko tri milijuna studenata.
U posljednjem desetljeću u ovom području obrazovanja dogodio se dramatičan napredak. Lani je tako samo u Europi čak 5,2 milijuna studenata polazilo barem jedan on-line oblika stručnog obrazovanja, broj sveučilišnih uprava koje smatraju da je ovaj oblik edukacije ključan za njihov razvoj popeo se na 70 posto, ali se u kuloarima fakultetskih hodnika i dalje postavlja pitanje je li studiranje na daljinu dobar put za stjecanje diplome.
I Hrvatska ima svoj kutak e-obrazovanja, ali je prema ostalim europskim zemljama, moglo bi se reći, još u povojima. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, dalo je dosad odobrenje za šest studijskih programa koji se djelomično ili u potpunosti mogu odvijati na daljinu. To su preddiplomski i specijalistički stručni studij kineziologije u Splitu, stručni studiji ekonomije poduzetništva i managementa malih i srednjih poduzeća pri Visokoj školi za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje »Nikola Šubić Zrinski«, studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, te studij Judaistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Svi su programi redom dobili odobrenje tek ovog proljeća, pa se ne mogu pohvaliti iskustvom u radu sa studentima.
Više pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Novi list
foto: Freeimages
