Mojfaks.hr u Vijesti

Splitski studenti poručuju: Blokada sve do ispunjenja zahtjeva!

Pitali smo studente iz Nezavisne studentske inicijative Split zašto prosvjeduju upravo u predizborno vrijeme, zašto odbijaju prijedlog ministra Fuchsa, jesu li zadovoljni dosadašnjim odazivom studenata i koje su daljnje akcije ako njihovi zahtjevi ne budu odobreni.

26. studenog 2009 16:09
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Zašto ste se odlučili prosvjedovati u predizborno vrijeme, mislite li da ćete time lakše postići ciljeve?

Ako se stalno čeka na "pravo vrijeme za akciju", ono nikada neće doći. Trenutak za iznošenje našega zahtjeva određujemo mi, a ne ministarstvo ili vlada. Studenti moraju biti aktivan, a ne pasivan čimbenik koji će samo čekati na neki potez vladajućih struktura. Pokret se može dalje širiti samo kroz velike akcije, a samo snažnim i beskompromisnim akcijama možemo doći do konačnoga cilja – besplatnoga obrazovanja dostupnoga svima.

Strukture vlasti namjerno odugovlače s donošenjem novog zakona o sveučilištima te ga namjerno vode posve netransparentno. Prvotno osnovano povjerenstvo u pola se godine sastalo svega dva puta, a zatim je rasformirano i trenutno se još čeka da novo sastavljeno povjerenstvo počne s poslom. U svakom slučaju, prema svim raspoloživim informacijama, novi zakon sasvim sigurno neće biti ono što su studenti tražili (besplatno obrazovanje za sve na svim razinama) te samo uvodi dodatne mjere komercijalizacije školstva.

S obzirom na okolnosti, ništa se neće postići čekanjem da vlasti donesu novi zakon. One će ga nesumnjivo iznijeti u javnost u vrijeme kada to studentima bude najmanje odgovaralo (u vrijeme ispitnih rokova ili pred ljeto/tijekom ljeta). Pasivno promatranje i čekanje da proces dospije do trenutka u kojemu će postati gotovo nemoguće utjecati na sadržaj zakona ne može biti opravdano nikakvim strategijskim kalkulacijama. Upravo iz gledišta elementarne strategijske racionalnosti proizlazi da treba činiti sve da se pritisak vrši sada, dok stvar još nije odmakla do točke nepovrata. A to nas obvezuje da djelujemo sada.

Ministar Fuchs obećao je besplatno školovanje svima koji svoje obveze redovito izvršavaju. Smatrate li da je u redu da i studenti koji padaju godine i ne izvršavaju svoje obveze na vrijeme imaju ista prava kao i oni koji obveze redovito izvršavaju?

Model obrazovanja po kojem bi redovni studenti koji ne bi pali godinu svi studirali besplatno, o kojem govore vladajući birokrati (premda samo u formi usmenih obećanja), nije model besplatnog obrazovanja niti je ono što studenti traže. Kao prvo, u tom sustavu ostaju izvanredni studenti koji i dalje plaćaju svoj studij. Kao drugo, školarine na postdiplomskim studijima (koje su nevjerojatno visoke) također ostaju. Kao treće, sasvim je izvjesno da bi u takvom sustavu postojalo i plaćanje ECTS-bodova. No glavni je problem u tome što tu plaćanje studija i dalje ostaje dio sustava.

A svaki model obrazovanja u kojem postoji bilo koji vid plaćanja nosi u sebi klicu daljnje komercijalizacije. Sasvim je realno pretpostaviti da bi mnogi fakulteti, nakon uvođenja ovoga sustava kojim bi nestalo redovnih studenata koji plaćaju (tj. onih koji studiraju za "osobne potrebe"), jednostavno onaj broj studenata za "osobne potrebe" zamijenili istim brojem "izvanrednih" studenata (ta se kategorija novim modelom ne bi ukinula) i opet bismo bili na istom, osim što se studenti koji plaćaju više ne bi nazivali studentima "za osobne potrebe" nego "izvanrednim" studentima. Da su takve manipulacije sasvim realne, očito je prema primjeru zagrebačkoga Pravnoga i Ekonomskoga fakulteta koji upisuju jako puno "izvanrednih" studenata (koji nisu pravi izvanredni studenti jer ne rade uz studij), više nego što bi to zapravo mogli u odnosu na realne kapacitete svojih fakulteta, samo zato da bi od njih mogli naplatiti (skupe) školarine.

Isto tako, ako bi studij plaćali studenti koji padnu godinu, prilično je očito što bi se vrlo brzo dogodilo. Kriteriji za prolaznost bi se postrožili (tim više što po bolonjskom sustavu više ni nema klasičnog padanja i ponavljanja godinâ), više studenata bi padalo i samim time plaćalo školarine. Padanje jednog ispita godišnje bi tako moglo srušiti studenta na plaćanje studija. Mnogi bi fakulteti na to vjerojatno bili neizravno i prisiljeni time što iz proračuna ne bi dobivali dovoljno sredstava za funkcioniranje. Tu valja također još jednom ponoviti kako su u sadašnji sustav visokog obrazovanja već ugrađene zaštitne mjere koje praktički onemogućuju famozno "vječno studiranje", kojim se inače često pravda sustavno ukidanje prava na obrazovanje manje imućnima. Komercijalizacija obrazovanja se ne može zaustaviti traženjem novih modela koji u sebi sadržavaju neki vid plaćanja.



Jeste li tijekom prosvjeda imali kakva neugodna iskustva, i ako jeste, koja? Bojite li se sankcija koje biste mogli doživjeti na vašem fakultetu?


Za sada nismo imali neugodnih iskustava, no tek smo ušli u drugi dan blokade nastavnog procesa. Uprava fakulteta izjavila je kako podržava ciljeve ali ne i metodu, naglasivši kako se „riječki slučaj“ zasigurno neće dogoditi ovdje jer je takvo što nedopustivo za  akademsku zajednicu. Podsjećamo, tamošnja Uprava fakulteta unajmila je privatne zaštitare koji su legitimirali studente iako nema zakonske osnove za takvo što, te ih fizički pokušali spriječiti da održe svoj plenum na fakultetu narušavajući tako autonomiju javne ustanove i slobodu kretanja. Ukoliko blokada FFST-a potraje, plenum će uputiti dopis fakultetskom vijeću koje se sastaje idući ponedjeljak sa zahtjevom za solidariziranjem u vidu nesankcioniranja studenata i podrške našem cilju i metodi kojom se služimo. Poduzeti ćemo sve da do sankcija ne dođe, no ukoliko se takvo što ipak dogodi,  zasigurno će uslijediti daljnje akcije.

Kako komentirate da je u Splitu, od ukupno 2800 studenata na fakultetu, na Plenumu glasalo samo 98, od kojih su se 64 studenta izjasnila za blokadu, 14 ih je bilo protiv, 20 studenata je bilo suzdržano?

Smatramo da je glavni problem opća apatija i duboka hibernacija studentskog pokreta u Splitu. Studenti u Splitu počeli su se buditi tek nedavno, zajedno s kolegama s ostalih hrvatskih sveučilišta u borbi za potpuno javno financirano obrazovanje na svim razinama. Zbog aktualnosti trenutka, svi relevantni mediji prenijeli su informaciju o plenumu na kojem se razmatrala mogućnost blokade Fakulteta. Činjenica da je splitski Filozofski raštrkan na sedam lokacija diljem grada, dodatno nam otežava komunikaciju i koheziju. Također, istaknuli bismo kako su plakati s pozivom na plenum postavljeni na svim lokacijama fakulteta i to nekoliko dana ranije, kao i obavijest na službenom blogu nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje. Referendum kao metoda donošenja odluka ne predviđa raspravu, argumentaciju i razmjenu mišljenja, već samo odgovor na jedno postavljeno pitanje i potrebno je jako mnogo vremena da ga se kvalitetno odradi. Plenum će se za vrijeme blokade održavati svakodnevno, tako da će svi studenti moći direktno utjecati svojim glasom na daljnji tijek i ishod same blokade.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim odazivom studenata na ostalim fakultetima?

Postoji određen broj studenata ostalih fakulteta splitskog sveučilišta koji sudjeluju u radu inicijative, što je veliki korak ka ujedinjavanju studentskog tijela na području Splita. Trenutno je inicijativa najbrojnija na Filozofskom fakultetu zbog toga što se na njemu izučavaju humanističke znanosti, te se u usporedbi s ostalim fakultetima na njemu najviše razvija kritička misao. Provedbom bolonjskog procesa ova je praksa bitno dovedena u pitanje, no to je neka druga tema. Zadovoljni smo odazivom, no uvijek može puno bolje i u budućnosti ćemo se usredotočiti na širenje solidarnosti među studentima na našem sveučilištu.

Koji su vam daljnji koraci ukoliko se ne odobre vaši zahtjevi?

Blokada kao najradikalnija metoda stvaranja pritiska na nadležne institucije planirana je sve do ispunjenja naših zahtjeva. Ukoliko se izglasa deblokada nastavnog procesa, plenum će odlučiti o mogućim daljnjim akcijama pritiska, tek nakon što se razmotre svi prijedlozi, te izglasa najbolji. Ponavljamo, smatramo da je blokada najbolji mogući oblik borbe jer nam otvara prostor za artikulaciju zahtjeva i aktivni angažman – manjak dobro poznat svima koji studiraju po bolonjskom procesu.

Mislite li da će ova blokada imati više efekta nego ona provedena ranije ove godine?

Iako konačan cilj – besplatno visoko obrazovanje za sve – prošlom blokadom nije ostvaren, bilo bi krivo proglasiti je neuspješnom. Kao i prosvjedi prije nje, blokada je proizvela mnoge važne i pozitivne učinke. Osim što su se, na prije blokade nezamisliv način, studenti konačno pokrenuli i pretvorili u bitan politički faktor, stvorivši pritom i progresivan organ studentskoga direktno-demokratskog odlučivanja (plenum), postignuti su i neki vrlo opipljivi rezultati: a) proces komercijalizacije školstva je bar privremeno usporen; b) diplomski studiji su u ovoj i prošloj akademskoj godini besplatni za sve (da nije bilo prosvjedâ i blokadâ, danas bi ih svi plaćali – prosvjedi i sama prijetnja blokadom su naveli nadležne na kratkoročne ustupke, misleći da će tako utišati studente), c) cijene školarinâ na preddiplomskim studijima se nisu povećavale (da nije bilo prosvjedâ i blokadâ, danas bi nedvojbeno bile više na većini fakultetâ), d) odgođeno je donošenje izrazito lošega novoga Zakona o sveučilištima koji bi uveo nove mjere komercijalizacije u visokoobrazovni sektor.

Treba biti svjestan činjenice da su ovakve političke akcije dugotrajne i da se malo što može riješiti u svega nekoliko tjedana. Rezultat može doći tek kao posljedica dugotrajne borbe. To što konačni cilj nije postignut nakon prve blokade ne znači da je cilj nemoguć ili loš. Komercijalizacija obrazovanja nije proces koji se dogodio slučajno, kao plod nedužne greške inače dobronamjernih birokrata. Stoga se ne može očekivati da će se obustaviti sâm od sebe, pogotovo s obzirom na goleme financijske interese koji su tu u igri. To međutim nije razlog za defetizam. Riječ je o objektivnim datostima kojih treba biti svjestan. Umjesto da nas obeshrabre, one predstavljaju neotklonjiv razlog za ustrajnost u nastavku borbe.

Još vijesti