facebook,
whatsapp
U zapisniku s 5. sjednice Rektorskog zbora Republike Hrvatske s kraja veljače 2016. godine donesena je odluka koja će, dva mjeseca kasnije, uzdrmati čitavu akademsku zajednicu, ali i širu javnost:
"Rektorski zbor RH je mišljenja da su, određivanjem iste razine sveučilišnih diplomskih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija i specijalističkih poslijediplomskih studija u Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, poništeni ishodi učenja i obezvrijeđen sveučilišni sustav visokog obrazovanja uspostavljen i reguliran Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Stoga Rektorski zbor RH daje podršku Sveučilištu u Zagrebu u podizanju ustavne tužbe u smislu zahtjeva za ukidanjem istoga Zakona."
Hrvatski kvalifikacijski okvir je dokument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj. U njemu su uspostavljeni standardi kvalifikacija za sva zanimanja, temeljene su na ishodima učenja, usklađene s potrebama tržišta rada i usporediva s kvalifikacijama zanimanja u drugim zemljama. S aktivnostima izrade HKO-a započelo se 2006. godine unutar tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa kad je na njegovom čelu bio ministar obrazovanja Željko Jovanović koji je ovaj Zakon i predstavio, zajedno s Mirandom Mrsićem.
Ovakav kvalifikacijski okvir nije hrvatska izmišljotina već postoji i u drugim zemljama koje imaju stručne i sveučilišne studije (Njemačka, Austrija, Finska, Belgija, Velike Britanija), a o čemu svjedoči i zakonski određena mogućnost da se hrvatsko HKO povezuje s EKO-om i QF-EHEA-om te, posredno, s nacionalnim kvalifikacijskim sustavima drugih zemalja. Iako su stručni i sveučilišni studiji na istoj razini nacionalnog kvalifikacijskog okvira u drugim zemljama u kojima postoje, prema Sveučilištu u Zagrebu ovo je sporno.
Novi hrvatski kvalifikacijski okvir usklađen je s europskim, i isto kao i on ima osam razina, pojašnjava Večernji. Za svaku razinu definirano je koja su znanja, vještine, postignuća i opterećenja potrebna, odnosno koje kvalifikacije, a u kvalifikacije je uključeno sve što je osoba postigla u svom formalnom i neformalnom obrazovanju. Na sedmoj razini našli su se svi koji imaju završene stručne i sveučilišne studije, zbog čega je Sveučilište u Zagrebu podiglo ustavnu tužbu.
"Ne mogu ništa komentirati dok ne završi postupak pred Ustavnim sudom", kazao je za Večernji rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras. No, neslužbeno se doznaje da na zagrebačkom Sveučilištu smatraju da na istoj razini, izjednačeni, ne mogu biti doktori znanosti, diplomirani inženjeri i stručni specijalisti.
"Zakon o visokom obrazovanju i znanosti predviđa binarni sustav, sveučilišni i veleučilišni, dakle struka i svučilišna razina. Zakon o HKO-u stavlja u kategoriju 7 završenosti i sve veleučilišne, sveučilišne pa čak i doktorske studije. Budući da se nama činilo da su ta dva zakona u prijeporu htjeli smo to razjasniti, a jedini način je na Ustavnom sudu", izjavio je rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras za HRT.
Bivša saborska zastupnica Marija Lugarić koja je vodila radnu skupinu za izradu prijedloga Zakona o HKO-u kaže da nisu izjednačeni.
"U HKO-u se kvalifikacije razvrstavaju na razinama i po vrstama. Reakciju Sveučilišta mogu tumačiti jedino površnošću", zaključuje za Večernji Lugarić. Smatra da bi bila velika šteta da se cijeli zakon ukine, a za tim nema ni potrebe, rekla je za HRT. "Istina je da u HKO-u su kvalifikacije stečene stručnim i sveučilišnim studijem iste razine, ali su različite vrste pa, prema tome, nema govora o izjednačavanju tih kvalifikacija", poručila je.
Najčešća usporedba koja se ovih dana koristi ona je između srednjoškolskog obrazovanja u gimnazijama i primjerice ekonomskim školama – nakon mature dobivamo istu spremu (SSS), nalaze se na istoj razini HOK-a (4.2), ali su svakako vrste poslova koje nakon završavanja ovih škola možemo raditi potpuno drugačije.
Titule mag. i struč. spec. su dakle zakonski izjednačene i svaki natječaj za zapošljavanje mora uključivati obje titule, pošto se njima stječe identična razina stručne spreme (VSS) i ostvaruje 300 ECTS bodova, pojašnjava Studentski klub Veleučilišta u Šibeniku (SKVUS). Međutim, ozbiljan je problem neprepoznatljivost titule struč. spec. na tržištu rada, koja ne postoji nigdje na svijetu osim u Republici Hrvatskoj i općenito ju je nemoguće prevesti na bilo koji strani jezik osim kao master (dakle mag.).
Drugi problem je i vertikalna prohodnost, dakle mogućnost prijava za poslijediplomske studije, koja je studentima veleučilišta i visokih škola onemogućena u Republici Hrvatskoj, iako je doktorat moguće upisati u bilo kojoj drugoj državi, recimo u Mostaru ili Mariboru koji su svega nekoliko desetaka kilometara od granice, bez ovakve administrativne zapreke.
Postavlja se pitanje što sa studentima koji su unutar sveučilišta završili specijalistički diplomski stručni studij i dobili zvanje specijalista? Program koji su prošli vrlo je sličan sveučilišnom diplomskom studiju gdje se dobiva zvanje magistra pa su neki nezadovoljni ovakvim oblikom diskriminacije.
Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH (VIVŠ RH) još je 2015. godine pokrenulo javnu raspravu o ovome problemu jer ova okolnost nepovoljno utječe na konkurentnost na tržištu rada.
Bivši predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola na svom je Facebook profilu povodom ove vijesti napisao sljedeće:
"Sumrak u hrvatskom visokom obrazovanju! Sramotna inicijativa koja naš obrazovni sustav vraća u prošlo stoljeće. Treba nam suvremeno visoko obrazovanje 21. stoljeća u kojem ćemo se ugledati na zemlje zapadne Europe koje jednako cijene i vrednuju sveučilišno i stručno visoko obrazovanje.
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je jedan od rijetko dobrih zakona u Hrvatskoj koji je snažan instrument u povezivanju obrazovnog sustava i tržišta rada, a neki ga žele ukinuti pod krinkom narušene \'vladavine prava\' odnosno prikazati ga kao \'ukidanje autonomije sveučilišta\', a sve kako bi, budimo jasni, spustili stručne studije na nižu razinu kvalifikacije (jer to je cilj).
Dame i gospodo, kao što znamo sveučilišta su i dalje autonomna i njihova autonomija je zajamčena ustavnim odredbama; vladavina prava jest narušena, ali isključivo u smislu stručnih naziva studenata stručnih studija čiji su stručni nazivi godinama neprepoznatljivi u europskom visokoobrazovnom sustavu. Ajmo razgovarati o tome… Bavimo se pravim stvarima: idemo riješiti problem stručnih naziva; povećati kvalitetu sveučilišta i stručnih studija – mjeriti ulazne i izlazne parametre; učinimo visokoobrazovne ustanove konkurentnima – neka se one napokon bore za studente i dokazuju svojom kvalitetom i radom.
I na kraju, što prije shvatimo da sveučilišni i stručni studiji trebaju jedni druge i da je njihova suradnja neophodna za potpuni razvoj obrazovanja; čim prije prerastemo podbadanja i neutemeljeni ponos različitih akademskih lobija to ćemo prije pokrenuti gospodarstvo temeljeno na znanju i stvoriti obrazovni sustav budućnosti kojeg u svakoj razvijenoj zemlji jednakovrijedno čine sveučilišni i stručni studiji!"
L.B./foto: screenshot/HRT
"Rektorski zbor RH je mišljenja da su, određivanjem iste razine sveučilišnih diplomskih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija i specijalističkih poslijediplomskih studija u Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, poništeni ishodi učenja i obezvrijeđen sveučilišni sustav visokog obrazovanja uspostavljen i reguliran Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Stoga Rektorski zbor RH daje podršku Sveučilištu u Zagrebu u podizanju ustavne tužbe u smislu zahtjeva za ukidanjem istoga Zakona."
Što je HKO?
Hrvatski kvalifikacijski okvir je dokument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj. U njemu su uspostavljeni standardi kvalifikacija za sva zanimanja, temeljene su na ishodima učenja, usklađene s potrebama tržišta rada i usporediva s kvalifikacijama zanimanja u drugim zemljama. S aktivnostima izrade HKO-a započelo se 2006. godine unutar tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa kad je na njegovom čelu bio ministar obrazovanja Željko Jovanović koji je ovaj Zakon i predstavio, zajedno s Mirandom Mrsićem.
Ovakav kvalifikacijski okvir nije hrvatska izmišljotina već postoji i u drugim zemljama koje imaju stručne i sveučilišne studije (Njemačka, Austrija, Finska, Belgija, Velike Britanija), a o čemu svjedoči i zakonski određena mogućnost da se hrvatsko HKO povezuje s EKO-om i QF-EHEA-om te, posredno, s nacionalnim kvalifikacijskim sustavima drugih zemalja. Iako su stručni i sveučilišni studiji na istoj razini nacionalnog kvalifikacijskog okvira u drugim zemljama u kojima postoje, prema Sveučilištu u Zagrebu ovo je sporno.
Doktorski studiji su osma razina, a sveučilišni i stručni studiji sedma
Novi hrvatski kvalifikacijski okvir usklađen je s europskim, i isto kao i on ima osam razina, pojašnjava Večernji. Za svaku razinu definirano je koja su znanja, vještine, postignuća i opterećenja potrebna, odnosno koje kvalifikacije, a u kvalifikacije je uključeno sve što je osoba postigla u svom formalnom i neformalnom obrazovanju. Na sedmoj razini našli su se svi koji imaju završene stručne i sveučilišne studije, zbog čega je Sveučilište u Zagrebu podiglo ustavnu tužbu.
"Ne mogu ništa komentirati dok ne završi postupak pred Ustavnim sudom", kazao je za Večernji rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras. No, neslužbeno se doznaje da na zagrebačkom Sveučilištu smatraju da na istoj razini, izjednačeni, ne mogu biti doktori znanosti, diplomirani inženjeri i stručni specijalisti.
"Zakon o visokom obrazovanju i znanosti predviđa binarni sustav, sveučilišni i veleučilišni, dakle struka i svučilišna razina. Zakon o HKO-u stavlja u kategoriju 7 završenosti i sve veleučilišne, sveučilišne pa čak i doktorske studije. Budući da se nama činilo da su ta dva zakona u prijeporu htjeli smo to razjasniti, a jedini način je na Ustavnom sudu", izjavio je rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras za HRT.
Bivša saborska zastupnica Marija Lugarić koja je vodila radnu skupinu za izradu prijedloga Zakona o HKO-u kaže da nisu izjednačeni.
"U HKO-u se kvalifikacije razvrstavaju na razinama i po vrstama. Reakciju Sveučilišta mogu tumačiti jedino površnošću", zaključuje za Večernji Lugarić. Smatra da bi bila velika šteta da se cijeli zakon ukine, a za tim nema ni potrebe, rekla je za HRT. "Istina je da u HKO-u su kvalifikacije stečene stručnim i sveučilišnim studijem iste razine, ali su različite vrste pa, prema tome, nema govora o izjednačavanju tih kvalifikacija", poručila je.
Najčešća usporedba koja se ovih dana koristi ona je između srednjoškolskog obrazovanja u gimnazijama i primjerice ekonomskim školama – nakon mature dobivamo istu spremu (SSS), nalaze se na istoj razini HOK-a (4.2), ali su svakako vrste poslova koje nakon završavanja ovih škola možemo raditi potpuno drugačije.
Razočarani svi studenti specijalističkih i stručnih studija, ali i Vijeće VIVŠ-a
Titule mag. i struč. spec. su dakle zakonski izjednačene i svaki natječaj za zapošljavanje mora uključivati obje titule, pošto se njima stječe identična razina stručne spreme (VSS) i ostvaruje 300 ECTS bodova, pojašnjava Studentski klub Veleučilišta u Šibeniku (SKVUS). Međutim, ozbiljan je problem neprepoznatljivost titule struč. spec. na tržištu rada, koja ne postoji nigdje na svijetu osim u Republici Hrvatskoj i općenito ju je nemoguće prevesti na bilo koji strani jezik osim kao master (dakle mag.).
Drugi problem je i vertikalna prohodnost, dakle mogućnost prijava za poslijediplomske studije, koja je studentima veleučilišta i visokih škola onemogućena u Republici Hrvatskoj, iako je doktorat moguće upisati u bilo kojoj drugoj državi, recimo u Mostaru ili Mariboru koji su svega nekoliko desetaka kilometara od granice, bez ovakve administrativne zapreke.
Postavlja se pitanje što sa studentima koji su unutar sveučilišta završili specijalistički diplomski stručni studij i dobili zvanje specijalista? Program koji su prošli vrlo je sličan sveučilišnom diplomskom studiju gdje se dobiva zvanje magistra pa su neki nezadovoljni ovakvim oblikom diskriminacije.
Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH (VIVŠ RH) još je 2015. godine pokrenulo javnu raspravu o ovome problemu jer ova okolnost nepovoljno utječe na konkurentnost na tržištu rada.
...Nova anketa studenata stručnih studija: titula im odmaže prilikom zapošljavanja...
...Studenti stručnih studija nezadovoljni: 45 tisuća mladih je diskriminirano...
Bivši predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola na svom je Facebook profilu povodom ove vijesti napisao sljedeće:
"Sumrak u hrvatskom visokom obrazovanju! Sramotna inicijativa koja naš obrazovni sustav vraća u prošlo stoljeće. Treba nam suvremeno visoko obrazovanje 21. stoljeća u kojem ćemo se ugledati na zemlje zapadne Europe koje jednako cijene i vrednuju sveučilišno i stručno visoko obrazovanje.
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je jedan od rijetko dobrih zakona u Hrvatskoj koji je snažan instrument u povezivanju obrazovnog sustava i tržišta rada, a neki ga žele ukinuti pod krinkom narušene \'vladavine prava\' odnosno prikazati ga kao \'ukidanje autonomije sveučilišta\', a sve kako bi, budimo jasni, spustili stručne studije na nižu razinu kvalifikacije (jer to je cilj).
Dame i gospodo, kao što znamo sveučilišta su i dalje autonomna i njihova autonomija je zajamčena ustavnim odredbama; vladavina prava jest narušena, ali isključivo u smislu stručnih naziva studenata stručnih studija čiji su stručni nazivi godinama neprepoznatljivi u europskom visokoobrazovnom sustavu. Ajmo razgovarati o tome… Bavimo se pravim stvarima: idemo riješiti problem stručnih naziva; povećati kvalitetu sveučilišta i stručnih studija – mjeriti ulazne i izlazne parametre; učinimo visokoobrazovne ustanove konkurentnima – neka se one napokon bore za studente i dokazuju svojom kvalitetom i radom.
I na kraju, što prije shvatimo da sveučilišni i stručni studiji trebaju jedni druge i da je njihova suradnja neophodna za potpuni razvoj obrazovanja; čim prije prerastemo podbadanja i neutemeljeni ponos različitih akademskih lobija to ćemo prije pokrenuti gospodarstvo temeljeno na znanju i stvoriti obrazovni sustav budućnosti kojeg u svakoj razvijenoj zemlji jednakovrijedno čine sveučilišni i stručni studiji!"
L.B./foto: screenshot/HRT
