Vodič za brucoše

Boras na Ustavnom sudu pobija ravnopravnost sveučilišnog i stručnog obrazovanja

MojFaks | Akademska četvrt, 20.04.2016.



Boras na Ustavnom sudu pobija ravnopravnost sveučilišnog i stručnog obrazovanja

Dva dana ne jenjava bura koju je izazvala vijest o rektoru Borasu i njegovom pokušaju da na Ustavnom sudu preispita valjanost Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

U zapisniku s 5. sjednice Rektorskog zbora Republike Hrvatske s kraja veljače 2016. godine donesena je odluka koja će, dva mjeseca kasnije, uzdrmati čitavu akademsku zajednicu, ali i širu javnost:

"Rektorski zbor RH je mišljenja da su, određivanjem iste razine sveučilišnih diplomskih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija i specijalističkih poslijediplomskih studija u Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, poništeni ishodi učenja i obezvrijeđen sveučilišni sustav visokog obrazovanja uspostavljen i reguliran Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Stoga Rektorski zbor RH daje podršku Sveučilištu u Zagrebu u podizanju ustavne tužbe u smislu zahtjeva za ukidanjem istoga Zakona."

Što je HKO?


Hrvatski kvalifikacijski okvir je dokument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj. U njemu su uspostavljeni standardi kvalifikacija za sva zanimanja, temeljene su na ishodima učenja, usklađene s potrebama tržišta rada i usporediva s kvalifikacijama zanimanja u drugim zemljama. S aktivnostima izrade HKO-a započelo se 2006. godine unutar tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa kad je na njegovom čelu bio ministar obrazovanja Željko Jovanović koji je ovaj Zakon i predstavio, zajedno s Mirandom Mrsićem.

Ovakav kvalifikacijski okvir nije hrvatska izmišljotina već postoji i u drugim zemljama koje imaju stručne i sveučilišne studije (Njemačka, Austrija, Finska, Belgija, Velike Britanija), a o čemu svjedoči i zakonski određena mogućnost da se hrvatsko HKO povezuje s EKO-om i QF-EHEA-om te, posredno, s nacionalnim kvalifikacijskim sustavima drugih zemalja. Iako su stručni i sveučilišni studiji na istoj razini nacionalnog kvalifikacijskog okvira u drugim zemljama u kojima postoje, prema Sveučilištu u Zagrebu ovo je sporno.

Doktorski studiji su osma razina, a sveučilišni i stručni studiji sedma


Novi hrvatski kvalifikacijski okvir usklađen je s europskim, i isto kao i on ima osam razina, pojašnjava Večernji. Za svaku razinu definirano je koja su znanja, vještine, postignuća i opterećenja potrebna, odnosno koje kvalifikacije, a u kvalifikacije je uključeno sve što je osoba postigla u svom formalnom i neformalnom obrazovanju. Na sedmoj razini našli su se svi koji imaju završene stručne i sveučilišne studije, zbog čega je Sveučilište u Zagrebu podiglo ustavnu tužbu.

"Ne mogu ništa komentirati dok ne završi postupak pred Ustavnim sudom", kazao je za Večernji rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras. No, neslužbeno se doznaje da na zagrebačkom Sveučilištu smatraju da na istoj razini, izjednačeni, ne mogu biti doktori znanosti, diplomirani inženjeri i stručni specijalisti.

"Zakon o visokom obrazovanju i znanosti predviđa binarni sustav, sveučilišni i veleučilišni, dakle struka i svučilišna razina. Zakon o HKO-u stavlja u kategoriju 7 završenosti i sve veleučilišne, sveučilišne pa čak i doktorske studije. Budući da se nama činilo da su ta dva zakona u prijeporu htjeli smo to razjasniti, a jedini način je na Ustavnom sudu", izjavio je rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras za HRT.

Bivša saborska zastupnica Marija Lugarić koja je vodila radnu skupinu za izradu prijedloga Zakona o HKO-u kaže da nisu izjednačeni.

"U HKO-u se kvalifikacije razvrstavaju na razinama i po vrstama. Reakciju Sveučilišta mogu tumačiti jedino površnošću", zaključuje za Večernji Lugarić. Smatra da bi bila velika šteta da se cijeli zakon ukine, a za tim nema ni potrebe, rekla je za HRT. "Istina je da u HKO-u su kvalifikacije stečene stručnim i sveučilišnim studijem iste razine, ali su različite vrste pa, prema tome, nema govora o izjednačavanju tih kvalifikacija", poručila je.

Najčešća usporedba koja se ovih dana koristi ona je između srednjoškolskog obrazovanja u gimnazijama i primjerice ekonomskim školama – nakon mature dobivamo istu spremu (SSS), nalaze se na istoj razini HOK-a (4.2), ali su svakako vrste poslova koje nakon završavanja ovih škola možemo raditi potpuno drugačije.

Razočarani svi studenti specijalističkih  i stručnih studija, ali i Vijeće VIVŠ-a


Titule mag. i struč. spec. su dakle zakonski izjednačene i svaki natječaj za zapošljavanje mora uključivati obje titule, pošto se njima stječe identična razina stručne spreme (VSS) i ostvaruje 300 ECTS bodova, pojašnjava Studentski klub Veleučilišta u Šibeniku (SKVUS). Međutim, ozbiljan je problem neprepoznatljivost titule struč. spec. na tržištu rada, koja ne postoji nigdje na svijetu osim u Republici Hrvatskoj i općenito ju je nemoguće prevesti na bilo koji strani jezik osim kao master (dakle mag.).

Drugi problem je i vertikalna prohodnost, dakle mogućnost prijava za poslijediplomske studije, koja je studentima veleučilišta i visokih škola onemogućena u Republici Hrvatskoj, iako je doktorat moguće upisati u bilo kojoj drugoj državi, recimo u Mostaru ili Mariboru koji su svega nekoliko desetaka kilometara od granice, bez ovakve administrativne zapreke.

Postavlja se pitanje što sa studentima koji su unutar sveučilišta završili specijalistički diplomski stručni studij i dobili zvanje specijalista? Program koji su prošli vrlo je sličan sveučilišnom diplomskom studiju gdje se dobiva zvanje magistra pa su neki nezadovoljni ovakvim oblikom diskriminacije.

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH (VIVŠ RH) još je 2015. godine pokrenulo javnu raspravu o ovome problemu jer ova okolnost nepovoljno utječe na konkurentnost na tržištu rada.

...Nova anketa studenata stručnih studija: titula im odmaže prilikom zapošljavanja...


...Studenti stručnih studija nezadovoljni: 45 tisuća mladih je diskriminirano...


Bivši predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola na svom je Facebook profilu povodom ove vijesti napisao sljedeće:

"Sumrak u hrvatskom visokom obrazovanju! Sramotna inicijativa koja naš obrazovni sustav vraća u prošlo stoljeće. Treba nam suvremeno visoko obrazovanje 21. stoljeća u kojem ćemo se ugledati na zemlje zapadne Europe koje jednako cijene i vrednuju sveučilišno i stručno visoko obrazovanje.

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je jedan od rijetko dobrih zakona u Hrvatskoj koji je snažan instrument u povezivanju obrazovnog sustava i tržišta rada, a neki ga žele ukinuti pod krinkom narušene 'vladavine prava' odnosno prikazati ga kao 'ukidanje autonomije sveučilišta', a sve kako bi, budimo jasni, spustili stručne studije na nižu razinu kvalifikacije (jer to je cilj).

Dame i gospodo, kao što znamo sveučilišta su i dalje autonomna i njihova autonomija je zajamčena ustavnim odredbama; vladavina prava jest narušena, ali isključivo u smislu stručnih naziva studenata stručnih studija čiji su stručni nazivi godinama neprepoznatljivi u europskom visokoobrazovnom sustavu. Ajmo razgovarati o tome… Bavimo se pravim stvarima: idemo riješiti problem stručnih naziva; povećati kvalitetu sveučilišta i stručnih studija – mjeriti ulazne i izlazne parametre; učinimo visokoobrazovne ustanove konkurentnima – neka se one napokon bore za studente i dokazuju svojom kvalitetom i radom.

I na kraju, što prije shvatimo da sveučilišni i stručni studiji trebaju jedni druge i da je njihova suradnja neophodna za potpuni razvoj obrazovanja; čim prije prerastemo podbadanja i neutemeljeni ponos različitih akademskih lobija to ćemo prije pokrenuti gospodarstvo temeljeno na znanju i stvoriti obrazovni sustav budućnosti kojeg u svakoj razvijenoj zemlji jednakovrijedno čine sveučilišni i stručni studiji!
"

L.B./foto: screenshot/HRT


Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviruDamir BorasUstavni sudtituletržište radaŽeljko JovanovićMarija LugarićVijeće VIVŠ RH


Prati nas na Instagramu!