facebook,
whatsapp
Svi znam, svi smo o tome slušali, većina nas prođe ovaj scenarija. Sve ovo lakše preživljavamo zahvaljujući stavu "što te ne ubije, ojača te". Slika dekintiranog studenta raznolika je pa se s njom može poistovjetiti većina studenata, a često je takva i slika javnosti o ovoj demografskoj skupini građana u Hrvatskoj. No, je li to zaista tako? Je li ovaj stereotip zbilja izgrađen na realnoj situaciji? Muče li se studenti financijski do te mjere? Je li smisao za humor i samoironiju samo jedan od mehanizama za suočavanje i preživljavanje surove realnosti i financijske nesigurnosti?
>>>Kako je studirati u Hrvatskoj? Sve manje studenata bira studij u Zagrebu, a mjesečno raspolažu s oko 3000 kuna<<<
Mnogo roditelja, djedova i baka i ostalih članova familije smatraju da mladi "kukaju" bez stvarnog opravdanja jer su oni u školu "pješačili po 20 kilometara u jednome smjeru". Starija generacija milenijalce najčešće poima kao lijene, sklone tulumarenju i pasivne kad je društveni aktivizam u pitanju. Ako je njima bilo teže, današnjim je generacijama mnogo lakše, gotovo da sve "dobivaju servirano na pladnju". Njima su problemi mladih bezrazložna kuknjava razmažene generacije koja nije iskusila prave životne poteškoće. Je li tome zbilja tako?
Troškovi života po semestru nemalih 15 tisuća kuna
Po posljednjem izvješću EUROSTUDENT VI, prosječni troškovi studiranja u Hrvatskoj, uzmu li se u obzir sve vrste direktnih troškova vezanih za studiranje i indirektnih troškova vezanih za život za vrijeme studija, iznose 14.902 kn po semestru. Ovdje su uključeni trošak prehrane, stanovanja, prijevoza, zdravlja, komunikacija, društvenih sadržaja i ostali. Dolazimo do sume koja, ako u obzir uzmemo da je u Hrvatskoj prošle godine prosječna plaća iznosila 6 863 kune, podrazumijeva otprilike dvije takve plaće. Stoga ne čudi da se većina studenata odluči svoj budžet popuniti obavljanjem poslova posredstvom student-servisa.
>>>Bogati prije diplomiraju: Istraživanje pokazalo da se bolje roditi bogat i glup nego siromašan i pametan<<<
Iako su roditelji, barem što se EUROSTUDENT VI izvješća tiče, i dalje glavni izvor financijske potpore mladima koji odluče studirati, odmah nakon te opcije na scenu stupaju studentski poslovi. Najveći izvor financiranja po iznosu jest vlastita zarada od plaćenog posla. U 2016. godini 26% studenata izjavilo je da ima sredstva iz tog izvora. Visina prosječnog doprinosa financijama studenata u velikoj mjeri ovisi o raspodjeli stalnih poslova u punom radnom vremenu te povremenih poslova i poslova u nepunom radnom vremenu. Prosječno primanje u ovoj kategoriji za 2016. godinu iznosilo je 1924 kune, stoji u najnovijem izvješću. Ove će brojke svakako trebati revidirati jer se Zakon o obavljanju studentskih poslova otad mijenjao, minimalna studentska satnica je rasla, no uslijed pandemije ponuda poslova je drastično smanjena. No, o tome tek treba sačekati službene podatke.
>>>3 mita o studentskim poslovima u koja ne morate vjerovati<<<
Sve ove brojke idu u korist tvrdnji da je prosječni studentski budžet skroman pa ga je potrebno pametno "rastegnuti" kroz mjesec.
Humorom protiv stresa i neizvjesnosti
Naravno da je humor studenata dramatičan i sklon pretjerivanju, što zbog neizvjesne budućnosti (što se velikog broja struka tiče), što zbog nepovoljnih trenutnih okolnosti studiranja, koje su uslijed pandemije, dodatno stresne: smanjen je kontakt s profesorima i kolegama, mogućnost za druženje, učenje "in situ", na fakultetima, te mnoge okolnosti koje su ipak olakšavale studiranje i rješavale studente stresa.
U situaciji kad nam neki drugi mehanizmi suočavanja sa stresom nisu dostupni (shoppingiranje ili povremeno opijanje, budimo realni, nisu najpametniji odabiri, ali tko nije probao neka baci prvi kamen), okrećemo se humoru i samoironiji. Da, nakon zaštićenosti obiteljskog doma, odjednom se suočavamo sa samostalnim životom, roditeljima koji od nas uglavnom zahtijevaju da pokažemo inicijativu što se pokrivanja određenog dijela životnih troškova tiče, obaveza je mnogo, moramo naučiti kao organizirati dane, tjedne i mjesece… Sve je to mnogo za procesuirati.
>>>Svaki treći hrvatski student odustane od fakulteta: Ovo su najčešći razlozi zbog kojih tisuće mladih napuštaju studije<<<
No, svakako lakše uz dobar humor, stereotipe i mimove koji odlično portretiraju "studentsku situaciju", a kojima se smijemo baš zato jer duboko u sebi uviđamo da do neke mjere odgovaraju našoj realnosti. Ovo nam daje priliku da se kroz smijeh podsjetimo da je studentski život samo jedna od etapa koja će proći. Iako može biti stresna i financijski skromna, jedna je od najljepših u životu. Također u ovakvim stereotipima pronalazimo zajednički jezik s drugima i shvaćamo da u tome nismo sami.
Jer neovisno o primanjima roditelja, svima nam je zajedničko da smo pod velikim opterećenjem, rješavamo brojne obaveze najbolje što znamo, popunjavamo budžet i tek se pripremamo zarađivati samostalno na tržištu rada za koje se pokušavamo pripremiti najbolje što znamo.
