Mojfaks.hr u Akademska četvrt

Štede za male luksuze: Gastarbajteri zarađuju vani, a njihova djeca uzimaju stipendije za najugroženije. Evo zašto to i MOGU!

Zbog sve češćeg odlaska državljana Republike Hrvatske van granica naše zemlje, sve je veći broj studenata koji se prijavljuju za državne stipendije, a čiji članovi kućanstva zarađuju u inozemstvu. O ovome svjedoče komentari studenata na društvenim mrežama, ali i komentari kolega koji navode primjere iz svoje bliže okoline i javljaju nam se s ciljem provjeravanja legitimnosti prijave istih na natječaje za državnu stipendiju.

3. prosinca 2019 10:57
Štede za male luksuze: Gastarbajteri zarađuju vani, a njihova djeca uzimaju stipendije za najugroženije. Evo zašto to i MOGU!

Štede za male luksuze: Gastarbajteri zarađuju vani, a njihova djeca uzimaju stipendije za najugroženije. Evo zašto to i MOGU! Foto: MojFaks

Među nekim studentima šire se informacije da ne moraju prijavljivati prihode članova kućanstva koji rade u inozemstvu pa tako dobivaju više bodova te "upadaju" u cenzus minimalne prosječne zarade po članku kućanstva na temelju kojega se onda prijavljuju za stipendiju koja bi trebala pomagati onima kojima je to najpotrebnije - financijski ugroženim studentima koji dolaze iz obitelji slabije ekonomske situacije. Neprekidna \'klackalica\' između neravnopravnosti i poštenja, duži je niz godina \'škakljiva\' tema među studentima.

Tata radi u Njemačkoj, a ona od stipendije štedi za male luksuze


Do nas je stigao glas o studentici koja dobar dio iznosa stipendije uspije uštedjeti i trošiti na male luksuze jer njen otac zarađuje u Njemačkoj, doduše dijelom "na crno", a dijelom "preko računa", no ipak, zaključit će svatko, dovoljno dobro da nadmaši minimalni prosječni iznos zarade po članu kućanstva definiran Pravilnikom o dodjeli državnih stipendija.

Potaknuti slučajem studentice koja se našla u ovoj klackalici, istražili smo kako je to moguće. Podatke o prihodima nije prikazala u prijavi za natječaj Državne stipendije kao što radi i većina ostalih studenata koji se nađu i istoj ili sličnoj situaciji. Nećemo ovdje moralizirati o ovome činu nego pokušati istražiti je li ovakvo što - i kako - zbilja moguće.

foto: Facebook

Dokazi o tome proizlaze iz poznate grupe na Facebooku u kojoj studenti objavljuju informacije, obavijesti i sve nedoumice u vezi državnih stipendija, no slične je komentare moguće pročitati i u drugim grupama studenata, posebice u vrijeme objave natječaja za stipendije, listi rezultata i sl. Među sobom razmjenjuju iskustva o tome moraju li ili ne moraju prijavljivati prihode članova kućanstva koji zarađuju u inozemstvu. Neki od komentara idu u smjeru da se takva primanja ne moraju prijavljivati što onda rezultira "obiteljskom anamnezom" u kojoj (u Hrvatskoj) njeni članovi nemaju primanja što je plus i prednost pri dobivanju državne stipendije. 1200 kn mjesečno nekome je samo višak u studentskome budžetu, a nekome bi taj iznos bio prijeko potrebna financijska pomoć za uspješno obavljanje studentskih obveza.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja apeliraju na čestitost svakog studenta koji se prijavljuje


Kao što znamo, svake se godine provodi Natječaj za dodjelu 10 tisuća državnih stipendija koji je podijeljen u 3 kategorije, a kategorija za studente nižeg socio-ekonomskog sustava temelji se na Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa (Narodne novine, broj 83/2018). Uzmimo za primjer kategoriju E u kojoj se godišnje podijeli i najveći broj ovih stipendija, a za koju se mogu natjecati redoviti studenti sveučilišnih i stručnih studija prve i druge razine slabijega socio-ekonomskog statusa. Što se tiče visine prosječnih mjesečnih prihoda po članu obitelji, oni ne bi smjeli prelaziti 65% proračunske osnovice (2.161,90 kuna) koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom. U slučaju da članovi kućanstva koji privređuju to čine u Hrvatskoj, problema nema jer podatke o osobnim prihodima Ministartsvo znanosti i obazovanja povlači iz baze podataka Porezne uprave. No, što kad netko od članova privređuje u inozemstvu? Iako u Natječaju piše da je svaki student dužan prihode članova kućanstva koji privređuju van granica Lijepe Naše navesti u prijavi, što ako se student ogluši na ovaj apel? Postoje li mehanizmi kontrole kojima MZO raspolaže, a kojima može raskrinkati "zamračivanje prihoda"?

foto: Facebook

U odgovoru na ovo pitanje, iz MZO-a kažu nam da su "studenti u Izjavi o članovima obitelji dužni navesti sve članove obitelji bez obzira na to što ne žive na istom prebivalištu te obvezno dostaviti potvrde o prihodima za svakog člana obitelji, ako zajedno privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i zajedno ga troše. Kada je riječ o hrvatskim državljanima koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti i obrazovanja podatke o prihodima preuzima iz službene evidencije Porezne uprave. Studenti koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske obvezni su kao dokaz dostaviti potvrde o visini ukupno ostvarenih prihoda nadležne porezne uprave izvan RH za sve članove u obitelji."

Iz ovog odgovora moguće je iščitati da je čestitost i dobra volja svakog studenta, kao i njegov osjećaj moralnosti, jedini ključ prilikom odluke hoće li ili neće prijaviti prihode članova kućanstva koji zarađuju u inozemstvu. Kako dalje navode, "Ministarstvo znanosti i obrazovanja svakoj prijavi pristupa pojedinačno te ako postoje ikakva saznanja o tome da su dostavljeni nepotpuni i/ili netočni podaci prilikom prijave na natječaj, Ministarstvo vrši dodatne provjere s obzirom na to da je riječ o kaznenom djelu subvencijske prijevare temeljem članka 258. Kaznenog zakona." Također, napominju da studenti prilikom prijave na Natječaj "pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuju da su podaci koje su dostavili točni te da su prihvaćanjem državne stipendije upoznati da će, ako se provjerama utvrdi da je student/ica dao/la neistinite podatke s ciljem ostvarivanja prava na državnu stipendiju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja po službenoj dužnosti podnijeti prijavu nadležnim tijelima."

Što kažu porezni stručnjaci?


Obratili smo se i nekolicini poreznih stručnjaka i savjetnika kako bismo provjerili što je s hrvatskim državljanima koji zarađuju u inozemstvu. Jesu li njihovi prihodi vidljivi našoj Poreznoj upravi i ako jesu, zašto ih Ministarstvo znanosti i obrazovanja jednostavno ne bi automatski povlačilo, kao što to radi s podacima o prihodima ostvarenima unutar RH.

Porezni stručnjak Pere Mioč iz Mazars Cinotti Consultinga kaže nam da se podaci o prihodima preuzimaju iz službene evidencije Porezne uprave te prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak, hrvatski porezni rezidentni koji ostvaruju dohodak u inozemstvu dužni su o ostvarenom dohotku u inozemstvu obavijestiti Poreznu upravu. Obavještavanje Porezne uprave obavlja se putem \'Izvješća o inozemnim primicima rezidenata i tuzemnim neoporezivim primicima nerezidenata te inozemnom porezu\', takozvani \'Obrazac INO-DOH\'.

foto: Facebook

"Kako često dolazi do neispunjavanja i neobavještavanja Porezne uprave o inozemnim prihodima, radi se automatska razmjena podataka između poreznih uprava unutar EU, pa tako primjerice, ako Njemačka ima informaciju u svom sustavu o dohotku koji je ostvario hrvatski porezni rezident, dužni su o tome obavijestiti hrvatsku Poreznu upravu", govori nam gospodin Mioč.

Ove automatske razmjene podataka rade se bez obzira na ispunjavanje Obrasca INO-DOH, upravo iz razloga što osobe koje zarađuju vani često ne prijavljuju svoje prihode. No, ono što je bitno napomenuti jest da se automatska razmjena podataka vrši jednom godišnje, u tekućoj godini za proteklu, što u kontekstu Natječaja za državne stipendije može i ne mora biti pravovremeno. Osim toga, ove gomile podataka koje navodno godišnje pristižu u Hrvatsku nitko sustavno ne kontrolira, već se provjera istih vrši u sklopu određenih godišnjih akcija. Ovo nas je podsjetilo na akcije MUP-a za Martinje ili tijekom drugih "problematičnih" dijelova godine kad se provode pojačane kontrole vozača na cestama.

"Porezna uprava ne provjera to revno, iz Hrvatske se iselilo 300 000 ljudi, Porezna uprava nema kapaciteta da provjerava sve, nisu svi pod povećalom. Znaju imati akcije pa idu provjeravati takve stvari, te provjere nisu kontinuirane. Nikad ne znate kad će tko doći na red", kaže nam još jedan porezni stručnjak, vlasnik tvrtke za porezno savjetovanje koji je želio ostati anoniman.

Što se pak kazne za neispunjavanje INO-DOH obrasca tiče, one postoje, ali se ne primijenjuju jer "naš porezni sustav nije agresivan".

Naš sugovornik koji godinama radi u Njemačkoj nema pojma o INO-DOH obrascu


U razgovoru s drugim poreznim stručnjacima, pak, došli smo do malo drugačijih informacija. "Pokucali" smo čak i na vrata zaposlenika jedne njemačke firme s čijim smo klijentom, državljaninom RH koji već tri godine radi u Njemačkoj, razgovarali. Kako nas naš sugovornik uvjerava, on cijelo ovo vrijeme rada u Njemačkoj nije niti jednom ispunio INO-DOH obrazac te nadalje tvrdi da "nitko u Hrvatskoj ne može ostvariti uvid u njegova primanja". S obzirom da nikada nije dobio nikakvu kaznu niti poziv iz domaće Porezne, moguće je zaključiti da je istina to što govori. Kako mu je rekao njegov porezni savjetnik, "ne postoji nikakva automatska razmjena podataka". Isti porezni savjetnik, nažalost, nije nam ovo isto želio službeno potvrditi.

foto: Facebook@Idemo u Njemačku

Unatoč tome što nam nije želio dati službenu izjavu, istu informaciju potvrdila nam je još jedna porezna stručnjakinja koja navodi da do automatske razmjene podataka ne dolazi te da je svaki hrvatski državljanin dužan, na svoju odgovornost, Poreznoj upravi dostaviti i prijaviti ostvareni dohodak ostvaren iz inozemstva. Jasno je iz priloženoga da su hrvatski državljani dužni prijavljivati svoje inozemne prihode hrvatskome poreznom sustavu, no zbog nedosljednosti u kontrolama i provjerama, očigledno je da se ovi sistemski propusti u nekim situacijama mogu iskoristiti. U moru birokracija, gubi se vjerodostojnost i povjerenje, stoga je teško odrediti ispravnu putanju u različitosti ovih dobivenih informacija.

"Vječni problem jer će dio njih uvijek raditi \'na crno\'"


Mišljenja studenata o tome uglavnom su negativna, dok su drugi zbunjeni pred ovom situacijom u kojoj postoje oni koji nepravedno ostvare pravo na stipendiju unatoč tome što im je budžet izdašniji od onoga određenoga Pravilnikom dok istovremeno drugi ostaju bez dobrodošle pomoći u mjesečnome budžetu. S druge pak strane, ako im sustav takvo nešto dozvoljava, iluzorno je očekivati da nitko neće koristiti takve propuste.

"To je vječni problem jer će uvijek dio njih raditi na crno, a doma njihovi prijavljeni na \'socijalu\' i kao sve se nema, a situacija potpuno drugačija. Ima puno rupa u Pravilniku i puno načina da se zaobiđu neke stvari, a kako doskočiti tim svim problemima, ne znam ni sama zato što se puno ljudi prijavljuje na natječaj i mislim da bi provjeriti stvarno stanje kod njih svih bilo pomalo neizvedivo", priznaje nam studentica Željka.

Valentina Sokolić
foto: Shutterstock

Još vijesti