facebook,
whatsapp
Bez obzira na stresne okolnosti u kojima ćeš najvjerojatnije donijeti ovu odluku, nije nužno da će ona biti loša.
Poslijediplomsko obrazovanje je odlična opcija za one koji su se već tijekom studija istaknuli kao odlični studenti, za one koji planiraju ostati na fakultetu, baviti se znanošću ili imaju plan o pokretanju posla ili zapošljavanju u čemu će im dodatan stupanj obrazovanja pomoći. Neki od nas imaju i neutaživu želju za znanjem pa možda razmišljaju o doktoratu ili nekom stručnom studiju, bez ideje da će im ovaj potez ikako poslovno pomoći.
Iako vam obrazovanje neće odmoći, treba biti spreman na realnu situaciju u kojoj vam neće mnogo niti pomoći – barem u ovom trenutnom sustavu u kojemu živimo. Zbog toga prije donošenja ovakve odluke promislite o nekoliko važnih stvari koje bi mogle utjecati na vaš stav o poslijediplomskom obrazovanju.
Srljaš li kao guska u maglu?
Želite li i trebate li odmah nakon diplome nastaviti sa studiranjem ili pak uzeti pauzu od učenja? Upisivanje poslijediplomskog samo zato jer nemate ponudu za posao niti nadu da ćete ga tako skoro pronaći jako je skupo i nezgodno, posebno ako nakon nekog vremena odlučite odustati i ispisati se.
Kolegica Ivana (ime promijenjeno) upisala je doktorski studij filozofije u Zagrebu, no nakon dva semestra polako je počela gubiti interes. "Sve sam svjesnija korumpiranosti akademske zajednice, toga koliko je teško dobiti posao u struci, ali i kakvi ga sve ljudi dobivaju. Iako zbilja volim učiti, pisati i čitati, s vremenom sam počela osjećati da to jednostavno nije za mene: poželjela sam neki konkretan plod svog rada, riješiti stambeno pitanje, posvetiti se nekim konkretnim stvarima. Također mi je dosadila činjenica da svi uvijek očekuju da ćeš sudjelovati u prijektima, pisati članke i pripremati izlaganja – potpuno besplatno, valjda za slavu i ugled. Nakon nekog vremena, zasitila sam se svega", objasnila nam je.
Imajte na umu da je poslijediplomsko obrazovanje dugotrajno i ozbiljno te da ćete u puno situacija posumnjati u svoju odluku. Ako ste ju donijeli samo zato jer niste imali drugu alternativu ili ste si na taj način poželjeli kupiti još jednu godinu "bezbrižnosti" studiranja – vjerojatno ćete se puno puta preispitivati pa i odustati od čitave ideje.
Je li to u skladu s vašim drugim obavezama?
Studirati možeš po punoj ili polovičnoj satnici (opterećenju) što je dobra opcija ako imaš posao, obitelj ili druge obaveze koje ti ne dozvoljavaju da se poslijediplomskom studiju posvetiš kao preddiplomskome ili diplomskom studiju. Na ovaj način možeš "rastegnuti" i plaćanje školarine koja će te manje financijski opteretiti, ali će svakako čitavi proces studiranja trajati dulje nego da mu se posvetiš "full-time".
Moguće je doktorski studij završiti i uz podizanje obitelji, naporan posao ili uz neke druge aktivnosti, hobije ili obaveze, ali u tom je slučaju opcija "full-time" preambiciozna jer nećete imati vremena u tako kratkom roku završiti studij. Ako pak imate dovoljno financija i vremena da se i doktorskome posvetite kao i studiju koji vas je do njega doveo, ako vas roditelji ne pritišću da se zaposlite ili radite kao novak ili asistent kojemu se tema doktorskog savršeno uklapa u posao koji ionako svakodnevno obavljate - onda je full-time opcija idealna i potpuno će odgovarati vašem životnom stilu i obavezama.
Jeste li spremni na izazove?
Možda ćete studij upisati s idejom da se neće toliko razlikovati od dosadašnjeg studiranja, ali poanta poslijediplomskog studija je u samostalnosti, brojnim satima istraživanja i samodisciplini koja će vam biti potrebna da "dogurate" do kraja. Mentor(i) vas neće vući za rukav i govoriti vam gdje da u članku stavite zarez i na koje konferencije da se prijavite, a imat ćete i određenu samostalnost i odgovornost za oblikovanje svog završnog rada.
Marko (ime promijenjeno) je poslijediplomant na doktorskom studiju povijesti. Trenutno je na pola puta do doktorata, a već ga hvata panika da neće stići obaviti sve što treba na vrijeme. "Trenutno radim na dvije knjige, pišem članke, izlažem na skupovima i prikupljam građu za disertaciju. Počeo me hvatati strah da neću stići napisati rad na vrijeme, ali znam da je to samo iracionalno paničarenje", kaže nam. Doktorski studij zahtijeva od vas smisao za organizaciju i odgovorno raspolaganje svojim vremenom jer je obaveza mnogo, sati konzultacija s mentorima (relativno) malo, a vrijeme prolazi brzo.
Imate li doista toliko vremena uza sve druge stvari u životu da detaljno, dubinski i ozbiljno proučavate područje svoga interesa?
Što će ti dobroga donijeti ovaj studij?
Budite iskreni prema sebi i odgovorite si na pitanje što zapravo dobivate upisivanjem i završavanjem poslijediplomskg studija. Jesu li to dodatne vještine, znanje i veća šansa za zapošljavanje ili je pak sasvim suprotno? Odvagnite i što ćete izgubiti: vrijeme i novac kojih će vam trebati jako, jako puno.
Svi će se doktoranti složiti da nije lako, ali će također reći da su rastegnuli granice vlastite izdržljivosti, ali i izgradili samopouzdanje jer su se usavršili u predmetu/polju koje ih interesira te su shvatili da zapravo mogu i znaju više no što su mislili na početku studija.
Poslijediplomski studij može ti otvoriti nova vrata, umrežiti s pravim ljudima i stvoriti nove prilike za poslovne suradnje, no uz popriličnu cijenu koju ćeš platiti kako novcima tako i vremenom.
Zbog toga je potrebno dobro promisliti o svim ovim stvarima i donijeti zrelu odluku jer najneisplativije je ipak platiti, doći do pola i – odustati.
L.B./foto: Shutterstock
