Mojfaks.hr u Akademska četvrt

Više od 100 zemalja zatvorilo svoja sveučilišta! Današnji studenti su IZGUBLJENA GENERACIJA? Ovo su posljedice pandemije koje će osjetiti mladi

Politologinja dr.sc. Jadranka Polović analizirala je posljedice koje će aktualna pandemija ostaviti na obrazovanju i današnjim učenicima i studentima.

21. kolovoza 2020 17:22
Više od 100 zemalja zatvorilo svoja sveučilišta! Današnji studenti su IZGUBLJENA GENERACIJA? Ovo su posljedice pandemije koje će osjetiti mladi

Više od 100 zemalja zatvorilo svoja sveučilišta! Današnji studenti su IZGUBLJENA GENERACIJA? Ovo su posljedice pandemije koje će osjetiti mladi Foto: MojFaks

Sustav obrazovanja u cijelosti se našao pred velikim promjenama, stoga se svi pitamo kakav je dugoročni učinak Covida-19 na rezultate obrazovanja?, piše politologinja Polović u članku za Geopolitika.news.

...Doznajemo PREPORUKE za početak godine! Tijekom sastanaka Radne skupine, o studentima ni RIJEČI: \'Za fakultete je već sve razrađeno...\'...


Naime, početkom rujna počinje školska godina, a nešto poslije u prvom tjednu listopada započet će i akademska. Učenici i studenti u normalnim okolnostima okupirali bi zgrade škola i fakulteta, sjeli u klupe i slušali predavanja svojih učitelja, nastavnika i profesora. Međutim, kako se uz orkestriranu medijsku kampanju, politički (manje zdravstveni) kontekst koronakrize pojačava, za očekivati je da će učenici i studenti tek nakratko boraviti u učionicama, a nakon toga, moguće, već od 1. studenog nastava će se nastaviti online. 

Više od 100 zemalja zatvorilo sveučilišta...


Kako smatra Polović, pandemija Covida-19 u srži je "nezabilježenog socijalnog inženjeringa", unutar kojega je započet najveći, ujedno i neviđeno brz eksperiment učenja na daljinu (online) u ljudskoj povijesti. "Nova normalnost" gurnula je učenike, studente i nastavnike u digitalno doba, bez obzira na njihov interes, vještine ili razinu obrazovanja, stoga je veliko pitanje hoće li današnji osnovnoškolci, srednjoškolci ili studenti postati izgubljena generacija čije će živote trajno odrediti globalne pandemije?

Zatvaranje škola i fakulteta jedan je od najvidljivijih, ujedno i najkontroverznijih alata globalnog lockdowna. Naime, prema UNESCO-u, ovom je neobičnom odlukom do sada pogođeno gotovo 1,6 milijardi učenika u 190 država ili 90 posto svjetske djece školskog uzrasta. Više od 100 zemalja u svijetu zatvorilo je svoja sveučilišta, što je utjecalo na polovicu svjetske studentske populacije.

Mijenja se uloga profesora


Trendovi prema online nastavi postojali su i prije pandemije. Još od početka 2000-ih neviđen broj internetskih tečajeva, pa i ubrzanih online diploma, postali su dio uobičajene ponude mnogih vrhunskih sveučilišta.  U nastavnom procesu najvažnija je komunikacija između predavača i studenata, međutim, u skladu s promjenama koje u obrazovanje unosi korištenje suvremenih tehnologija, fokus je postupno pomaknut s nastavnika, kao središnje figure u nastavnom procesu, na učenika/studenta.

...Treba li \'ZAMRZNUTI\' ovaj semestar? Studentica zagrebačkog fakulteta tvrdi: Ponašati se kao da je sve normalno je – nerealno!...


Digitalizacija nastavnog procesa postupno transformira i rad, a time mnoge profesije bivaju redefinirane ili čak prestaju postojati. Napokon, digitalizacija je počela utjecati i na ulogu učitelja i transformirati proces obrazovanja i prije pandemije budući da su digitalne vještine postale integralni zahtjev nastavničkog posla.


"Digitalni domoroci"


Političke su elite posvuda pozdravile nove nastavne metode naglašavajući da je riječ o najnovijoj generaciji učenika i studenata koji su "digitalni domoroci" (digital natives), dakle oni su prva generacija kojoj je uporaba pametnih telefona i društvenih medija uobičajena i dio kulture u kojoj su odrasli. Vizija budućnosti obrazovanja koja bi trebala biti aplicirana do 2030. opisuje svijet u kojem su učenje, rad i obiteljski život duboko integrirani. Mladi uče iz digitalnog globalnog kurikuluma (što znači da se nepotrebno žestimo oko nacionalne kurikularne reforme budući da je nepotrebna i da neće zaživjeti) koji se temelji na "stvarnim problemima koje je potrebno riješiti".

Logičan potez, ali koji su rizici?


Motivacija za uvođenje online nastave čini se logična s obzirom na globalnu pandemiju. Naime, školsko je okruženje vrlo pogodno za širenje zaraznih bolesti. Opće je poznato da je prijenos veći u zatvorenim prostorima te, iako je rizik za učeničku i studentsku populaciju možda manji od onog koji je procijenjen za odrasle koji ih podučavaju, mladi mogu postati nositelji virusa koji će prenijeti na najosjetljivije članove društva, poput svojih djedova i baka. No koji su rizici ovakvog pohađanja nastave?

Sve duljim korištenjem interneta osobe se socijalno izoliraju, tjelesno i mentalno iscrpljuju, što se naravno odražava na obiteljskom, socijalnom, školskom ili radnom funkcioniranju, a na kraju može rezultirati potpunom psihičkom dekompenzacijom, piše na stranicama jednog od županijskih Zavoda za javno zdravstvo (dijela HZJZ), dakle institucije koja je zatvorila škole i propisala online nastavu kao obveznu, navodi Polović.

...Inače na faksu gljivite po cijeli dan, a sada? Evo koliko STVARNO vremena studenti potroše na online predavanja...


Nemaju svi pristup internetu niti tehnologiju koja je potrebna za pohađanje online predavanja


Hrvatska spada u razvijene zemlje pa je kod nas imperativ posjedovati bar "pametni" telefon, stoga relevantnim institucijama nije palo napamet istražiti posjeduju li učenici i studenti odgovarajuću tehnologiju za praćenje e-nastave. Sramota je ne posjedovati televizor, tablet ili kompjutor, stoga su se brojne obitelji snalazile kako su znale i mogle, piše dalje ova politologinja.

Naime, brojni studenti bez pouzdanog pristupa internetu i/ili bez tehnologije "bore" se za sudjelovanje u digitalnom učenju. Ovaj digitalni jaz primjećuje se unutar svih zemalja i između skupina država – razvijenih i nerazvijenih. Primjerice,  dok 95% učenika u Švicarskoj, Norveškoj i Austriji ima računalo koje koristi za svoje školske obveze, prema podacima OECD-a u Indoneziji to posjeduje samo 34% školske populacije.

U nekim drugim zemljama u razvoju, situacija je bitno gora, stoga vrijedi spomenuti da su na Filipinima škole i fakulteti većinom zatvoreni, te da se u zemlji sa 100 milijuna stanovnika, mladi uopće ne školuju. U travnju 2020. UN je izvijestio da polovica učenika koji trenutno nisu u školi nema radno računalo. Mnogi nemaju internetsku vezu, uvjete ili vlastitu motivaciju da se drže rutine, a roditelji ili ne žele ili jednostavno ne mogu pomoći. Iako se digitalna rješenja mogu koristiti za učenje, nisu prikladna za pedagogiju i zasigurno ne mogu zamijeniti prisustvo stvarnog učitelja i  strukturirano školsko / fakultetsko okruženje.

Prelazak na mrežno obrazovanje, nadalje, uzrokovao je kod mnogih duboki osjećaj gubitka budući da je struktura života i uobičajenog dana potpuno nestala. Brojni mladi ljudi, potpuno neprirodno sada vrijeme provode zatvoreni u svoje domove, dijeleći prostor i vrijeme za računalom s roditeljima, braćom i sestrama (često i kućni ljubimci skaču oko njih). Kad se ova "poslovna" situacija spoji s drugim brojnim stresnim koje su proizvod života u izolaciji, jasno je da će sve to ostaviti ozbiljne (čak i trajne) posljedice na mlade. Jedna od najočitijih je – odgađanje njihovog kognitivnog, emocionalnog i društvenog razvoja. Za one u najkritičnijim razdobljima adolescencije to čak može povećati rizik od mentalnih bolesti. Globalno se očekuje da će lockdown proširiti postojeće nejednakosti širom svijeta, a posljedice će biti vidljive još desetljećima.

...Najglasniji student u grupi za \'RUŠENJE\' STOŽERA: \'Neću nositi masku na predavanjima jer nisam ovca...\'...


Članak u cijelosti možete pročitati ovdje.
 
A.Z.
izvor: Geopolitka.news
foto:Shutterstock By DisobeyArt

Još vijesti