Mojfaks.hr u Akademska četvrt

Ono kada nastavnici tjelesnog predaju povijest: Zašto su studenti sve manje zainteresirani da postanu profesori u školi?

Studenti u Rijeci sve manje žele postati nastavnici u školi pa zato ravnatelji tvrde da u školama kronično nedostaje kadar koji bi nove generacije podučavao. Zbog tog problema nerijetko primjerice profesori tjelesnog i povijesti predaju fiziku i sl.

7. veljače 2019 11:23
Ono kada nastavnici tjelesnog predaju povijest: Zašto su studenti sve manje zainteresirani da postanu profesori u školi?

Ono kada nastavnici tjelesnog predaju povijest: Zašto su studenti sve manje zainteresirani da postanu profesori u školi? Foto: MojFaks

Deficit nastavnika kemije, biologije, geografije, matematike, fizike, a u posljednje vrijeme i učitelja razredne nastave gorući je problem u primorsko-goranskom školskom sustavu, jer nastavnike tog profila gotovo je nemoguće naći na tržištu rada, piše Novi list. U školama kažu da taj problem posebno dolazi do izražaja kada treba naći nastavnike na određeno vrijeme, odnosno za zamjenu pa nerijetko u nemogućnosti popunjavanja radnog mjesta škole pribjegavaju nestručno zastupljenoj nastavi i zapošljavanju nenastavničkog kadra sličnog profila. Razlozi za kronični nedostatak nastavnika, slažu se ravnatelji, višeslojni su, a jedan od njih je i odlazak nastavničkog kadra izvan hrvatskih granica, a u potrazi za boljom egzistencijom izvan Hrvatske, tvrde ravnatelji, nastavnici jako dobro kotiraju, jer kvalitetan su i cijenjen kadar na inozemnim tržištima rada.

Izvor: FreePik

Ravnatelji problem vide i u činjenici da se nastavnici pojedinih profila nemaju mogućnost obrazovati na riječkom području, jer veliki dio deficitarnih diploma ne može se steći na riječkom Sveučilištu, a jedan od problema svakako je i loš status nastavnika u društvu pa studenti radije umjesto nastavničkog biraju drugi studijski program. Dokaz tome je i činjenica da Sveučilište u Rijeci već desetljećima obrazuje nastavnički kadar iz matematike i fizike, a na riječkom tržištu rada tog kadra nema.

Zamjene u školama uopće nisu stručne


Izražavajući svjesnost problema deficitarnosti nastavničkog kadra ne samo u Primorsko-goranskoj, već i u Ličko-senjskoj te Istarskoj županiji zamjenica pročelnika Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci doc. dr. Nataša Erceg kaže da uz sva nastojanja i napore u smislu popularizacije i razvoja kvalitete nastavničkih diplomskih studija fizike i srodnih predmeta, trend broja diplomiranih studenata na tim studijima je u padu.

...Nadaš se poslu u školi? Ne, ako ćeš predavati ove predmete!...


"Jedan od razloga je zasigurno sve lošiji društveni status naših učitelja i nastavnika, što rezultira velikom zastupljenošću nestručnih zamjena. Tako primjerice, prema podacima iz 2016. godine dobivenim od Agencije za odgoj i obrazovanje u okviru okruglog stola organiziranog od strane Odjela za fiziku s ciljem popularizacije zanimanja nastavnika fizike, među nestručnjacima u osnovnoškolskoj nastavi fizike u Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji našli su se čak i učitelji razredne nastave s pojačanim engleskim jezikom te profesori povijesti i tjelesno-zdravstvene kulture. S druge strane, mnogi hrvatski nastavnici fizike često na kraju završe kao fizičari u bolnicama, u bankama, kao znanstvenici ili programeri, unatoč tome što su upisali studij ne samo zbog ljubavi prema fizici već i prema nastavničkom pozivu. Svi ti primjeri ozbiljno dovode u pitanje opstanak ove struke. Usporedbe radi, u Njemačkoj je jedno od najželjenijih i najprestižnijih zanimanja upravo nastavnik u školi, a mnogi diplomirani fizičari upisuju doktorski studij iz edukacijske fizike, koji u Hrvatskoj još uvijek ne postoji, da bi dobili priliku raditi u školi kao nastavnici. Njemačka je očito prepoznala dugoročnu važnost kvalitetnog obrazovanja u cilju stabilnog tehnološkog i socio-ekonomskog razvoja, te stoga nudi nastavnicima mogućnost profesionalnog razvoja u okviru odgovarajućih poslijediplomskih studija, bolje plaće i uvjete rada.", naglasila je Nataša Erceg za Novi list.

Izvor: FreePik

Na bolje plaće i uvjete rada poziva se i pročelnik Odjela za matematiku prof. dr. Dean Crnković koji kaže da je nekada nestručno zastupljena nastava bila karakteristika otoka, Istre i Like, no unatrag dvije godine sve je češća pojava i na riječkom području. Pročelnik Crnković kaže da oni imaju veću kvotu od Odjela za fiziku pa i reproduciramo više kadra, ali očito nedovoljno za potrebe tržišta, jer je deficit očit. Tvrdi da već na zadnjoj godini studija zovu njihove studente i oni počinju raditi u školama. Radno mjesto im je sigurno, a provode dva nastavnička studija, matematiku te matematiku i informatiku. Ujedno dodaje i da do deficita dolazi i zbog prirodnog odljeva, no i zbog lošeg statusa nastavnika, a vrbovanje studenata već na zadnjoj godini studija potvrđuje i doc. dr. Erceg.

Potreba tržišta rada veća od studijskih kapaciteta


I Hrvatski zavod za zapošljavanje u ovogodišnjim je "Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja" izdao preporuku da se na studijskim programima prirodoslovno-matematičkog područja povećaju upisne kvote, a naglašavajući kako Sveučilište u Rijeci uvelike brine o zapošljivosti svojih studenata, rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se popis studijskih programa na kojima se stječu kvalifikacije koje izazivaju poteškoće u zapošljavanju unatrag nekoliko godina bitno smanjio, no i da razloga za zabrinutost ima te da se radi na povećanju upisnih kvota.


...Dobrodošli u Hrvatsku: U školi za dječake nemoguće je dobiti posao nastavnika ako niste muškarac - krše li se zakoni u OŠ Lotrščak?...


"Stava smo i da ovaj popis HZZ-a nije osjetljiv na podatak jesu li nezaposleni završili studij Sveučilišta u Rijeci ili neki drugi. Najveći izazov sada nam je nemogućnost akreditacije novih studijskih programa koji obrazuju za deficitarna zanimanja. U tom smislu učinjeno je mnogo, posebice u pripremi studija logopedije, farmacije i socijalnog rada koji nije isto što i socijalna pedagogija, ali za koje imamo nedvosmislene podatke iz županijskih institucija da je daleko potrebnija kvalifikacija. Ključna prepreka koju sada pokušavamo riješiti u razgovorima s Ministarstvom znanosti i obrazovanja je mogućnost zapošljavanja novih kadrova za deficitarna zanimanja koje ne možemo mobilizirati iz postojećih studijskih programa. To vrijedi i za studije biologije, kemije, glazbene pedagogije ili geografije.", pojašnjava rektorica.

Izvor: Shutterstock

Drugi izazov, dodaje, vezan je uz studijske programe koji postoje na Sveučilištu, ali je potreba tržišta rada veća od studijskih kapaciteta. Radi se primarno o studijima računarstva i informatike, medicine te ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, gdje je zainteresiranih studenata više nego što su mogućnosti da ih se upiše.

"I tu se susrećemo s istim problemom koji sam ranije spomenula, nemogućnosti da dobijemo nova radna mjesta i povećamo kvote. No, nadam se da ćemo, nakon razgovora koji su u tijeku, već sljedeće akademske godine biti u mogućnosti povećati bar dio kvota. Poseban izazov predstavljaju studijski programi koje imamo na Sveučilištu, za koje imamo odgovarajuće kapacitete, koji jesu deficitarni, ali je interes učenika i studenata mali. Upravo o tome se radi kada govorimo o nastavničkom smjeru matematike i fizike, kao i brodogradnje. Kolege s odjela za matematiku i fiziku redovito organiziraju popularizacijske aktivnosti, dane otvorenih vrata, komuniciraju sa srednjim školama tako da sam stava da su učenici sigurno dobro informirani. Iako u posljednje vrijeme bilježimo i znatno povećanje interesa za fiziku i matematiku u odnosu na raniji period, još uvijek to očito nije vidljivo u raspoloživim nastavnicima za rad u školama. Međutim, držim da je ovdje ključno pitanje zašto je slab interes za ove studije nastavničkog smjera. Nameće se misao da nastavnička zanimanja matematike i fizike nisu privlačna mladim ljudima koji, kada i biraju studij fizike i matematike, ne vide svoju budućnost u školama. Moguće je i dalje spekulirati zašto nastavnička zanimanja nisu atraktivna, radi li se o nedopustivom padu društvenog respekta prema nastavnicima, financijskim ili nekim drugim razlozima. Kako bilo, vidim razlog za zabrinutost i poduzimanje hitnih mjera vezano uz pitanje uvjeta rada i kvalitete nastavničkog kadra u osnovnim i srednjim školama."
, zaključuje prof. dr. Prijić Samaržija.

Cijeli članak o ovoj temi pročitajte ovdje.

autor: MojFaks
izvor: Novi list
foto: Shutterstock

Još vijesti