Preporuke za upisne kvote i dalje nitko 'ne šljivi'? Na FFZG-u 100 brucoša više, a fali medicinara, strojara, računaraca...

Ono što je zanimljivo jest, da unatoč preporukama Zavoda za zapošljavanje koji pojedinim fakultetima savjetuje da smanje kvote, ali i drugima sugerira da se broj treba povećati, sveučilišta i dalje najčešće kvote ne mijenjaju, ili mijenjaju nagore.  Primjerice, na burzi rada dugo čekaju i oni koji upisuju humanističke i društvene znanosti.

Godinama je trend da dio studenata Ekonomskog fakulteta dugo čeka na zaposlenje, dok potražnja za studentima medicine stalno raste. Najviše upisnih mjesta je na studijima društvenih znanosti, gdje Ekonomski fakultet prednjači godinama.

Već nekoliko godina kvote na studijima ekonomije su aktualna tema, a posebice je tako bilo 2019. godine kada je Ekonomski fakultet u Zagrebu povećao broj mjesta na 2545, s dotadašnjih 1610. Takvo drastično povećanje kvota s EFZG-a opravdavali su preraspodjelom upisnih kvota na diplomskim sveučilišnim studijima na studijske programe koje izvodi fakultet.

...Ekonomski fakultet drastično povisio upisnu kvotu - studenti u strahu...

Ministarstvo znanosti i obrazovanja tada je izvijestilo javnost da je odluka o povećanju kvota donesena bez suglasnosti Ministarstva te da MZO neće subvencionirati upis tolikog broja studenata. Ove godine Ekonomski fakultet na sveučilišni studij upisuje 1730 studenata i na stručne studije 750 studenata.

Također, ove godine Filozofski fakultet u Zagrebu upisat će 966 brucoša i brucošica, što je čak 100 više nego prošle godine.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak istaknuo je da su u ovom trenutku 103 epidemiologa aktivna u borbi protiv koronavirusa i da su na izmaku snaga. "Mi smo u onom prvom valu epidemije koristili i druge stručnjake, specijaliste javnog zdravstva i školske medicine, jer tada nije bilo škole i pregleda za upis u školu pa su nam i školski medicinari pomagali", rekao je Capak za Dnevnik.hr. 

Sada su im kao pomoć ostali samo specijalizanti epidemiologije, a njih nema mnogo. Da bi dobili jednog epidemiologa potrebno je ukupno 11 godina učenja – šest godina studiranja medicine i pet godina specijalizacije.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, bilo bi dobro da se što više ljudi upisuje na medicinu, strojarstvo, računarstvo i elektrotehniku. S druge strane, previše studenata završava ekonomiju, pravo, učiteljski fakultet, politologiju i novinarstvo. "Prateći kvote upisne, shvatili smo da se ne prihvaćaju naše preporuke makar ih mi svake godine dostavljamo svim institucijama koje su nadležne za upisnu politiku", rekla je Ruža Hrga, pomoćnica ravnatelja HZZ-a.

Upisne kvote određuju sveučilišta, poručuju iz Ministarstva. Ipak, stipendijama u STEM području žele potaknuti odabir studijskih programa nakon kojih je zapošljivost diplomiranih izvjesnija. Iako, podsjećaju da studenti zanimanja često biraju i srcem, a ne zajamčenim radnim mjestom.

Studentica psihologije Ana rekla je za Dnevnik.hr da je fakultet odabrala jer je njezina "motivacija bila raditi ne samo za plaću, nego i za ljude". Sličnog je stava i Valentino, student sanitarnog inženjerstva: "Baš i nije traženo, ali sviđa mi se zbog prirodnih znanosti koje su u njemu."

Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje ove godine u ljetnom upisnom roku ponuđeno je bilo 866 studijskih programa s ukupno 39 993 upisnih mjesta. Na kraju je ostalo slobodno čak 12 957 mjesta.

I dok sveučilišta nastoje "popuniti" mjesta u predavaonicama zanimanjima koja imaju neizvjesnu budućnost, potražnja za npr. medicinskim radnicima u vremenu krize koja nam predstoji bit će značajno veća nego prethodnih godina.