facebook,
whatsapp
Ustavni sud je preispitao valjanost Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) nakon što je čitavi postupak svojom prijavom iz travnja ove godine pokrenuo rektor Damir Boras. Sud je sporni detalj pronašao u upisima na poslijediplomske studije pa će se sada Zakon morati mijenjati, ali još uvijek nije poznato na koji način.
...Boras na Ustavnom sudu pobija ravnopravnost sveučilišnog i stručnog obrazovanja...
Prema zapisniku s 5. sjednice Rektorskog zbora RH s kraja veljače ove godine jasno je da su pružili podršku Sveučilištu u Zagrebu koje je podiglo ustavnu tužbu s ciljem ukidanja Zakona. Kako je tada zapisano, "određivanjem iste razine sveučilišnih diplomskih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija i specijalističkih poslijediplomskih studija u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, poništeni su ishodi učenja i obezvrijeđen sveučilišni sustav visokog obrazovanja uspostavljen i reguliran Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju."
Podsjetimo, novi HKO usklađen je s europskim, i isto kao i on ima osam razina. Za svaku razinu definirano je koja su znanja, vještine, postignuća i opterećenja potrebna, odnosno koje kvalifikacije, a u kvalifikacije je uključeno sve što je osoba postigla u svom formalnom i neformalnom obrazovanju. Na sedmoj razini našli su se svi koji imaju završene stručne i sveučilišne studije, zbog čega je Sveučilište u Zagrebu podiglo ustavnu tužbu.
Izvor: screenshot@HRT
Bivša saborska zastupnica Marija Lugarić koja je vodila radnu skupinu za izradu prijedloga Zakona o HKO-u još tada upozoravala da kvalifikacije nisu izjednačene, već da se radi o površnom tumačenju situacije od strane rektora Borasa: "U HKO-u se kvalifikacije razvrstavaju na razinama i po vrstama. Reakciju Sveučilišta mogu tumačiti jedino površnošću", izjavila je za medije. "Istina je da u HKO-u su kvalifikacije stečene stručnim i sveučilišnim studijem iste razine, ali su različite vrste pa, prema tome, nema govora o izjednačavanju tih kvalifikacija", poručila je.
..Nova anketa studenata stručnih studija: titula im odmaže prilikom zapošljavanja...
Unatoč tome, Zakon će ipak trebati "doraditi". Ovim potezom, kratko rečeno, Boras je htio pobiti ravnopravnost sveučilišnog i stručnog obrazovanja, a valja ponoviti da do 2015. studenti sa stručnih studija nisu imali drugu titulu osim "stručnih specijalista" koja nije bila priznata na tržištu rada u Hrvatskoj, ali ni u EU.
Upravo zato se danas u Ministarstvu obrazovanja u 14 sati sastalo Povjerenstvo za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama HKO-a, u kojemu sjede Matko Glunčić (državni tajnik za obrazovanje i "autor" izjave o katastrofalnim rezultatima hrvatskih učenika na PISA testovima koja je sablaznila javnost), Srećko Tomas, Vlatko Cvrtila i mnogi drugi predstavnici različitih vijeća, zborova, udruga itd.
...Skandalozna izjava o kojoj svi pričaju: Jokić, Silobrčić i Dauenhauer za MojFaks komentiraju izjavu državnog tajnika za obrazovanje...
Ono što je prema Ustavnom sudu sporno u HKO-u su nedovoljno precizno određeni uvjeti za upis poslijediplomskih sveučilišnih studija nakon stručnih diplomskih ili sveučilišnih diplomskih studija pa je Ustavni sud odlučio da se te stavke dorade.
...Studenti stručnih studija slave pobjedu: Oko 55.000 studenta imat će jednaka prava kao svi...
Naizgled, ne bi se trebalo puno toga mijenjati nego bi se samo zabranilo specijalistima struke da upišu doktorat. No, postoji strah da bi dorada tih uvjeta upisa mogla opet postati crta nejednakosti, odnosno jednostavne promjene bi mogle dovesti ponovno do toga da sveučilišna i i stručna vertikala nisu jednako vrijedne. Na to je posebno upozorio za Jutarnji predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u Povjerenstvu, Mislav Balković.
Studenti stručnih studija sve snažnija konkurencija "sveučilišnima"
Urednik portala Studentskog kluba Veleučilišta u Šibeniku, Matija Blaće, drži da je rektor Boras zapravo pokušava blokirati napredovanje studenata sa stručnih studija jer su postali velika konkurencija kolegama sa sveučilišnog studija.
Ono što Blaće još ističe jest to da Sveučilište u Zagrebu poziva na Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZoZDiVO) kada treba napraviti razliku između stručnih i sveučilišnih studija, ali se ne poziva na isti zakon kada je riječ o upisu doktorata.
Izvor: Shutterstock
"Neobično je i da se Sveučilište u Zagrebu, zastupano po rektoru Damiru Borasu, poziva na ZoZDiVO kad treba raščlaniti stručne i sveučilišne studije (znanstvena i stručna komponenta, čl.69.st.2. i 3.), no ignorira isti zakon kad je u pitanju uvjet za upis na doktorat (završen sveučilišni diplomski studij, čl. 73.st.2.). U svom zahtjevu Sveučilište smatra da \'različiti preduvjeti koje moraju ispuniti prije početka rada, različite vrste studija koje se izvode na sveučilištima odnosno na veleučilištima i visokim školama, različite razine nastavnika i suradnika koji izvode nastavu dovoljni su razlozi za osporavanje Zakona\'. Iz tih činjenica može se iščitati da se radi o nastojanju nove uprave Sveučilišta u Zagrebu da demoviraju stručne studije na nižu razinu od sveučilišnih, što srećom Ustavni sud ovom odlukom nije propisao. No, ova odluka Ustavnog suda definitivno \'spušta rampu\' nastojanjima da nam se omogući upis na doktorate", piše Blaće na portalu skvus.hr.
Blaće za MojFaks kaže da trenutno ne zna kakva su kretanja izmjene Zakona jer je 7. prosinca poslao upit na temu Zakona, stava prema odluci Ustavnog suda te odnosa i planova prema stručnom obrazovanju općenito u Ministarstvo obrazovanja, ali odgovor nije dobio do danas.
"Mislim da bi sve osim odluke da se razina 7 razdvoji na razine 7.1. i 7.2 (slično razini 4) bila pogrešna. Naročito neprihvatljiv ishod bi bilo demoviranje titule stručnog specijalista ispod razine 7, razine sveučilišnog magistra na kojoj se trenutno nalazi. A čini se da djelovanje rektora Borasa ide u tom smjeru. Posljedice kretanja u tom smjeru bi bile prava katastrofa za oko 50,000 studenata stručnih studija u RH", tvrdi Blaće.
Postoji mogućnost da Ministarstvo na čelu s Pavom Barišićem stane na stranu rektora zbog "vraćanja usluge"
Izrada HKO-a je počela 2006. godine kada je ministar obrazovanja bio Željko Jovanović, a na izradi ovog kvalifikacijskog okvira sudjelovao je i Mirando Mrsić. On smatra da Rektorski zbor RH želi izmjenu cijelog Zakona, a ne samo jedne nelogičnosti koju je pronašao Ustavni sud i to samo da se diskreditiraju veleučilišta. Mrsić drži da će se izmjena Zakona o HKO-u kretati u smjeru u kojem je krenuo i sam rektorat, a to je da se napravi ekskluzivitet sveučilišta u odnosu na privatna veleučilišta.
Izvor: Shutterstock
"O Ministarstvu obrazovanja prvenstveno ovisi kako će se kvalifikacijski okvira mijenjati, a sjednica ondje će vjerojatno prouzročiti samo razmjenu mišljenja gdje će obje strane ostati na istim pozicijama. Pitanje je hoće li Ministarstvo to mijenjati u smislu u kojem treba mijenjati – dakle da se ispravi ta jedna nelogičnost ili će ići na ruku Sveučilištu s ciljem da se diskreditiraju veleučilišta. To možemo gledati u svjetlu aktualne situacije u kojoj je Rektorski zbor stao na stranu ministra Barišića oko njegovog plagiranja radova. Oni su pokrenuli inicijativu da se smijeni cijeli Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Ministar Barišić je i stao iza spornih izjava gospodina Glunčića, a i Rektorski zbor je stao iza Glunčića. Zato to sve gledati u svjetlu vraćanja usluge ministra Barišića Rektorskom zboru", kazao je Mrsić.
Sjednica u Ministarstvu obrazovanja je počela u 14 sati, a još uvijek nema nikakvih informacija o tome kakav je ishod sastanka bio te u kojem smjeru će se provesti izmjena kvalifikacijskog okvira o kojem ovisi više tisuća studenata.
Ivana Petrić
