facebook,
whatsapp
Kada je 2009. godine Medicinski fakultet (MEF) u Zagrebu povećao upisnu kvotu studenata s 240 na 300, dogovoreno je da će se povećavati i broj profesora, i to po 17 radnih mjesta godišnje, piše Večernji list.
Zgrada Medicinskog fakulteta u Zagrebu... izvor: mef.unizg.hr
Međutim, od toga nije bilo ništa. Štoviše, 2013. godine zabranjeno je svako zapošljavanje u javnom sektoru pa tako i na zagrebačkoj Medicini. Iste su godine, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, na snagu stupila i nova pravila pa je za svaku liječničku specijalizaciju bilo obavezno organizirati po 360 sati praktične nastave.
Ne dopušta se dodatno zapošljavanje profesora, a postojeći kadar je prenapregnut
Prema pisanju Večernjeg lista, kako zagrebački MEF omogućuje svih 48 specijalizacija, to je značilo dodatno opterećenje za postojeći profesorski kadar koji je bio prenapregnut i dok je ukupno trebalo samo 5500 sati praktične nastave. Ni to nije bilo dovoljno da se dozvoli dodatno zapošljavanje profesora, odnosno dodjela nastavnog zvanja doktorima u našim bolnicama iako ih velik broj ima potrebna znanstvena zvanja. A onda se javila inicijativa za otvaranje novog medicinskog fakulteta u Puli te na Katoličkom sveučilištu.
Izvor: Unsplash
"Otvarali bi nove medicinske fakultete, a nema dovoljno nastavnog kadra u postojećima. Nama se ne dozvoljava zapošljavanje ni jednog novog profesora, a kad kažemo da nam ih nedostaje dvjestotinjak, hvataju se za glavu. Kad bismo pak smanjili upisnu kvotu na 200 studenata, bila bi to drama.", govori prof. Marijan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Do ove apsurdne situacije dolazi dijelom i zbog svojevrsnog dualizma nadležnosti, naime medicinski fakulteti kao visokoobrazovne ustanove pod ingerencijom su Ministarstva znanosti i obrazovanja, no dijelovi fakulteta su i klinike i kliničke bolnice pa potpadaju pod resor zdravstva. Ove se dvije nadležnosti isprepliću i mnoge profesore, tvrde, dovode u neodrživ položaj. Primjerice, kolektivni ugovor obvezuje ih da osobno moraju održati kompletnu nastavu, čak i ako je riječ o ravnatelju kliničko-bolničkog centra s 5500 zaposlenih, poput Rebra, ili šefu koje od klinika, mjestu koje jednako tako nosi brojne administrativne obveze.
U ovakvim okolnostima s osobitim se nezadovoljstvom dočekuje ideja otvaranja novih medicinskih fakulteta kao neopravdana. Najstariji je upravo zagrebački MEF, koji je predvodio osnivanje riječkog prije 60-ak godina te splitskog i osječkog prije 30-ak godina. Toliko je i potrebno da se dosegne odgovarajuća razina, upozorava.
Izvor: Facebook@Medicinski Fakultet Zagreb
"Pogotovo je neopravdano osnivati nove medicinske fakultete u svjetlu činjenice da nema strateških dokumenata Ministarstva zdravstva koji bi dali jasnu analizu potreba zdravstvenog sustava. Jedini je dokument Demografski atlas hrvatskog liječništva koji je izdala Liječnička komora, a koji kaže da će u deset godina oko 4000 specijalista ići u mirovinu, dok istovremeno četiri postojeća fakulteta školuju oko 550 liječnika godišnje. Mi već sada školujemo puno liječnika za izvoz, a ako se otvori još fakulteta, školovat ćemo ih i više! Ako ti fakulteti budu javni, otkuda novac za 200-300 radnih mjesta, a nema ga za postojeće fakultete? Ako budu privatni, postavlja se pitanje kriterija. Ne može netko tko je kod nas asistent na privatnom fakultetu biti profesor, to mijenja hijerarhiju koja je u medicini važna.", navodi prof. Klarica, koji je proteklog tjedna okupio ravnatelje, predstojnike zavoda i šefove klinika zagrebačkih bolnica na ovu temu.
Napravit će, kaže, sve da ministre i nadležna tijela uvjere u svoje stavove jer, kaže, nikome nije do sudskih procesa.
MojFaks
izvor: Večernji list
foto: mef.unizg.hr
