V.K. u Akademska četvrt

I treća godina online? Nezadovoljstvo studenata raste, žele povrat novca: 'Ne želim plaćati YouTube tutorijale'

Online nastava ne pada lako kako ni učenicima i studentima, tako ni profesorima. Sve je više onih studenata koji zahtijevaju korekciju cijene školarina u slučaju da će najesen opet, već treću akademsku godinu zaredom, morati predavanja 'pohađati' online.

1. srpnja 2021 17:34
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Već smo pisali kako su se naši studenti pobunili protiv plaćanja punih školarina, a nastavu imaju iz svojih domova. Također, britanski studenti osjećaju istu ljutnju prema sustavu stoga su oni opet ušli u prosvjede. Sveučilišta diljem Velike Britanije još uvijek čekaju na pojašnjenje pravila socijalnog distanciranja prije nego što se odluče za kombinaciju nastave, pokazalo je istraživanje Observera, a prenosi The Guardian.


>>>Ugledno sveučilište inzistira – ako se studenti žele vratiti na kampus morat će se cijepiti<<<


Treća godina online zaredom


Studenti se suočavaju s trećom uzastopnom godinom online učenja i predavanja, nakon što je analiza Observera iznjedrila podatke da da većina sveučilišta najesen planira ponuditi kombinaciju seminara koji će se održavati fizički na fakultetima i online predavanja. Zbog ovoga studenti sve glasnije izražavaju svoje nezadovoljstvo te traže vraćanje dijela školarine koja im se naplaćuje svake godine, ako ih se uglavnom podučava online. Odluka o točnom modelu predavanja u novoj akademskoj godini ovisit će o pravilima socijalnog distanciranja i o tome jesu li mladi na vrijeme dvostruko cijepljeni.


"Jednostavno nije fer naplaćivati 9250 funti godišnje za YouTube tutorijale", rekla je Rhian Shillabeer, studentica druge godine političkih znanosti u svom otvorenom pismu sveučilištu Kent kojeg je potpisalo na stotine studenata. Nakon što ju je razljutila spoznaja da će sve tri godine njezinog studija poremetiti pandemija, Shillabeer je apelirala na sveučilište da prednost pri odlučivanju ipak daju predavanjima uživo.


>>>I hrvatski studenti žele 50% manje školarine: 'Plaćamo 20 tisuća kuna godišnje za tečaj, a ne studij!' Pokrenuli i peticiju...<<<


Podrazumijeva se da su svi uključeni u iščekivanju jer vlada sporo donosi i potvrđuje planove za rujan, a smjernice o fizičkoj distanci unutar kampusa još uvijek nisu objavljene. Kašnjenje, u kombinaciji s pritiskom Ureda za studente da se odluke donose na transparentniji način, doveli su do zbunjenosti studenata kad je način izvođenja nastave u pitanju. Naime, do studenata je stigla samo informacija da će se predavanja izvoditi na načine koji variraju od "gotovo normalnog" do "uglavnom online", što ovisi o procijepljenosti studenata, pojave novih varijanti izvođenja nastave i pravila fizičkog distanciranja.


Prorektori Russell grupe sveučilišta pozvali su vladu da podrži pokretanje mobilnih centara za cijepljenje u kampusima na početku akademske godine najesen. To bi pomoglo spriječiti novi val pandemije Covida zbog koje su se prošle godine tisuće studenata i učenika morali "zaključavati" u malim sobama, uz neizostavni osjećaj frustracije i izoliranosti.


Najveća stvar je cijepljenje. To je preduvjet za sveučilišta i njihov rad u što normalnijim uvjetima, koliko bismo mi željeli. Volio bih da vlada to vidi kao prioritet, s obzirom na prekide s kojima su se studenti morali suočiti. Previše smo često bili naknadna misao vlade, previdjeli su nas, a studenti su to osjetili i nisu sretni zbog toga", kaže Charlie Jeffrey, prorektor Sveučilišta York.


Iako York razmišlja o načinima da zgrade sveučilišta prenamijene za nastavu u slučaju pravila udaljavanja od jednog metra, Jeffrey tvrdi da, predavanja uživo zapravo neće biti moguća. "Ne možemo graditi zgrade u tom kratkom vremenskom razmaku", rekao je.


Dva moguća scenarija


>>>I sljedeće godine u istome stilu? Na ovom sveučilištu već odlučili – predavanja najesen i dalje u hibridnom obliku<<<


Istraživanje koje je na 17 sveučilišta provodio Observer pokazalo je da mnoge institucije pripremaju dva glavna scenarija: jedan u kojem su okončana pravila socijalnog udaljavanja, što znači da se kampusi vraćaju "u normalu", a drugi u kojemu se propisuje poštivanje udaljenosti od jednog metra, a koji bi smanjilo kapacitete u sveučilišnim zgradama (potencijalno za četvrtinu) i više predavanja opet preselio u online sferu.


Neka su sveučilišta jasna u vezi sa svojim planovima, poput Cardiffa, koji je rekao da će sve generacije i smjerovi koji imaju preko 60 studenata imati online predavanja, dok su druga sveučilišta još uvijek nejasna, uključujući Durham, koji je rekao da će kombinacija online i predavanja uživo ovisiti o smjeru i godini studija.  Sa UCL-a su poručili kako će neki moduli biti potpuno online, dok će se drugi podučavati koristeći kombinaciju predavanja uživo i online.


David Gordon, generalni tajnik studentskog sindikata London School of Economics, koji je predvodio studentske napore kako bi pregovarali o popustu na školarinu, predvidio je da će još jedna godina rezultirati obnovljenim pozivima za povrat novca, jer im ovo nije prvi puta. "Mislim da će studenti podnijeti malo online učenja", rekao je. "Ali ako je studentima zabranjen pristup kampusima, ako nemaju predavanja uživo ili ako ne mogu stvarati veze jedni s drugima ili s fakultetom, mogli biste primijetiti porast zahtjeva za naknadu štete", kazao je Gordon.


Dodao je da su studenti cijenili napore sveučilišta da budu transparentniji prema njima, ali je svjestan da je puno studenata nezadovoljno, posebice na sveučilištima na kojima nisu obavili tako dobar posao. "Sveučilišta koja su jače pogođena pandemijom, koja se bore sa svojim financijama i sposobnošću pružanja nastave, su imala vrlo lošu i nejednaku komunikaciju sa studentima pa se oni osjećaju ljuto i zaboravljeno", poručuje.


izvor: The Guardian

Još vijesti