Vodič za brucoše

I hrvatski studenti žele 50% manje školarine: 'Plaćamo 20 tisuća kuna godišnje za tečaj, a ne studij!' Pokrenuli i peticiju...

MojFaks | Akademska četvrt, 25.05.2021., Autor: Vanessa K.



Školarina je i dalje 20 tisuća kuna, a oni su, kako tvrde, kod kuće već dvije godine...
Foto: Foto: screenshot via Facebook@Zdravstveno Veleučilište Zagreb, edited: pixlr

Koliko je opravdano da studenti plaćaju punu školarinu dok se sva nastava i svi seminari i vježbe održavaju 'na daljinu'? Posebice ako se radi o studentima koji će sutra postati kvalificirani zdravstveni kadar.

Studenti Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu pokrenuli su peticiju za smanjivanje školarine diplomskih studija. N.R., inače studentica na ovom Veleučilištu pojasnila je razloge traženja umanjenja školarina za sljedeću 2021./2022. akademsku godinu.


Žele rezanje cijena za 50%


Kako navodi u priopćenju, školarine bi se trebale smanjiti za 50 posto, odnosno, s 20 tisuća kuna za jednu akademsku godinu koliko su sad plaćali polaznici specijalističkog studija Sanitarnog inženjerstva na 10 tisuća kuna. To bi značilo da sa sadašnjih 25 tisuća kuna po godini, koliko plaćaju studenti specijalističkih studija Sestrinstva i Fizioterapije, traže umanjenje na 12.500 kuna. Posljednje što studenti traže je da se Veleučilište obveže da "za sve studente koji upisuju najesen cijena ostaje ista dok ne završe studij, te mogućnost otplate školarine u najmanje 12 rata".

Naime, kako navode u svojem dopisu, postoje tri krucijalna razloga zašto traže smanjenje svojih školarina. Među njima je onaj najočitiji; fakultet nema financijskih izdataka koje bi imao da se rad odvija redovno u prostorima Veleučilišta. "Nastava se izvodi online, od predavanja do vježbi pa se samim time smanjuje trošak odvijanja nastave u prostorima veleučilišta, smanjen je obujam nastave, smanjene su režije s obzirom na to da se prostori fakulteta ne koriste, a potreba za pomoćnim osobljem poput domara i čistačica koji su inače neophodni za neometani rad institucije, je također smanjena", navode u svom priopćenju.


Potres, pandemija i 20 tisuća kuna iako se nastava ne izvodi "normalno"

 
Studenti u svom pojašnjenju također navode i da postoji mogućnost da se dogodine svi vrate u studentske klupe i na normalnu nastavu, no ove i prošle akademske godine su sve radili od svojih kuća, a i dalje plaćali punu cijenu školarine. Nadalje, jedan od razloga je i ekonomska kriza nastala pojavom COVID-a.


"Mnogim studentima su roditelji ili skrbnici ostali bez posla, gotovo svim roditeljina/skrbnicima su umanjene plaće, umanjene su dobiti privatnim poduzećima i slično. Uz to, povećali su se troškovi života, posebno zbog izdataka za obranu od virusa, to jest, česta kupovina dezinfekcijskih i ostalih zaštitnih sredstava, bolovanja zbog izolacije ili zaraze samim virusom, i umanjenim radnim sposobnostima zbog postCOVID zdravstvenih poteškoća i slično. Iz tih razloga studenti gube financijsku podršku koju su do sada imali, kao i državnu podršku u obliku smještaja, prava na prehranu i prijevoza za redovite studente, koju izvanredni studenti ionako nisu imali", pišu.


Osnovne životne potrebe koje od jeseni moraju plaćati sami, prosječnom je studentu gotovo pa nemoguće financirati i studij po cijeni od 20 tisuća kuna ili više bez ikakvih dodatnih primanja ili pomoći.


Još jedan od bitnih razloga navodi se i to što veliki broj studenata dolazi iz područja pogođenih potresima, posebice Zagreba i Petrinje, okolnih pogođenih županija i cijele srednje Hrvatske. Kako navode dalje, "veliki udarac po džepu" osjetili su nakon što su nastala oštećenja na stambenim objektima pa su studenti morali seliti u druge stambene zgrade. "Za razliku od zgrada fakulteta koje će se obnavljati o trošku države, obnovu kuća i stanova snose roditelji/skrbnici, a i za to je pitanje kada i kako", tvrdi se u pozivu na potpisivanje peticije.

"Ovo će biti kao neki tečaj, a plaćam ga 20 tisuća kuna!"


Porazgovarali smo sa studenticom koja na ovom Veleučilištu studira treću godinu sanitarnog inženjerstva i sad je čeka upis na diplomski.


"Imali smo neke vježbe na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i samo jednu vježbu baš u prostorima Veleučilišta do sada, kroz cijelu ovu godinu", započinje prepričavati trenutnu situaciju u kojoj su se našli studenti ove institucije. Kako nam kaže, sljedeće bi godine trebala upisati diplomski.

"Jedan od najvažnijih predmeta našeg studija uopće nije održan. Mi bismo trebali u sklopu kolegija imati 75 sati odrađene prakse i do sada imamo nula. Trebali smo na teren po vrtićima, školama, restoranima i do sada nismo dospjeli nigdje", rekla nam je iskreno.


Pisali i prodekanici


Naša je sugovornica uključena u organizaciju ove peticije s nekoliko studenata, stoga nam kaže kako je prodekanica za nastavu dobila njihov dopis s pitanjem o tome hoće li Veleučilište išta organizirati kako bi oni dobili potrebno znanje, praksu i vještine. Čak su ponudili i opciju odrađivanja prakse tijekom ljeta, svatko u svom rodnom gradu jer je manji protok ljudi te je epidemiološki gledano, sigurnije za obaviti praksu, ali do danas nisu dobili konkretan odgovor.

No, prodekanica za nastavu je navodno kontaktirala voditeljicu studija koja je studentima poručila "da je sve riješeno i da ona ne vidi problem".


"Jedan tjedan imamo nastavu, pa onda tri tjedna nemamo. Dakle samo nekoliko puta smo na nastavi, koja će i dalje biti online kako se pretpostavlja, stoga plaćanje oko 20 tisuća kuna za samo nekoliko Teams susreta i bez ikakvih praksi…Koliko je to malo nastave za ovaj novac?", upitala je naša sugovornica.


Nastavak studija u inozemstvu jer je jeftinije


Po pitanju njenih ostalih kolega, izvor nam kaže da "jedan dio ljudi zasigurno neće ići na diplomski ovdje zbog financijske situacije, pa biraju isti fakultet, ali u Sloveniji i u Austriji jer su tamo besplatni. Izgleda kao da njima nije stalo da zadrže svoj kadar u državi", dodaje za kraj.

Na pitanje o tome nudi li im njihova institucija neke opcije smanjenja plaćanja školarina po određenim uvjetima (za izvrsnost, na primjer), sugovornica nam govori kako se i ona sama trudila imati najbolje ocjene u nadi da će konkurirati za smanjenje školarine, no do toga nikada nije došlo. "To se dogodi tek jednom u nekoliko godina kad Veleučilište dobije novac od Ministarstva, inače ne", kaže za MojFaks.

"Koliko je veleučilište do sada zaradilo samo na studentima Sestrinstva na primjer? Ovaj studij prima 100-tinjak redovitih studenata i čak 300 izvanrednih. Školarina za diplomski je 25 tisuća kuna, po osobi, za jednu akademsku godinu", zaključuje za kraj.

Stoga, studenti koji su pokrenuli ovu peticiju pitaju Upravu Zdravstvenog Veleučilišta: "Je li Vam u interesu povećana zarada na studentima ili obrazovanje što većeg broja zdravstvenih radnika kojih je sada više potrebno nego ikad?"

Peticija se nalazi na OVOM linku, a studenti kažu kako su otvoreni za sve sugestije i kritike.


Zdravstveno veleučilištepeticijaškolarinefinancijestudentski budžetpotres50% pojeftinjenjejeftinije studiranjerezanje školarina

Prati nas na Instagramu!