facebook,
whatsapp
Jesenski su rokovi u punom jeku. Studenti koji preostale ispite rješavaju u jesenskom roku pod opipljivim su stresom, posebice ako na istom ispit "padnu" više puta. U ovim okolnostima najčešće se zapitaju je li problem doista u njihovom (ne)znanju ili pak nemogućim kriterijima i uvjetima za prolaz.
U sličnoj su se nedoumici ovih tjedana našli studenti Pravog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Naime, kako nam javljaju, prolaznost na ispitima iz kolegija Međunarodno privatno pravo iznimno je niska, posebice na posljednja dva roka. Kako nam dalje pojašnjavaju, na posljednjem je ispitnom roku ispit položila samo jedna osoba i to ocjenom dovoljan. Dodaju da je na isti rok izašlo dvadeset studenata.
>>>Brucoši ekonomije u šoku: 'Zbog pitalica ne možemo položiti ispit ni upisati godinu…' Profesor tvrdi – prolaznost je dobra, a vremena za rješavanje dovoljno<<<
Jedan zadatak nosi trećinu ispita
Kako bi potkrijepili svoje iskaze, sugovornici su nam ustupili popis svih pristupnika provjeri znanja uz ocjene njihovih ispita. Uza sve ovo, studenti tvrde da nemaju pravo na uvid ispita kako bi vidjeli u čemu griješe.
Ovdje treba napomenuti da dosad nije bilo problema s prolaznosti na ovom kolegiju. Prema podacima Studomata, ona je iznosila 54 posto. Zbog toga smo pitali našeg sugovornika zašto je odjednom prolaznost na ovom ispitu tako mala. "Iskreno mogu samo nagađati, obzirom da nemamo nikakvo pravo na uvid jer se ispit ove akademske godine pisao putem Merlina, na zadnjem roku je od 20 ljudi prošla samo jedna osoba i nagađam da je samo ta osoba točno riješila hipotetski slučaj koji predstavlja po bodovnoj vrijednosti trećinu ispita", kaže nam naš sugovornik koji dosad ni na jednom roku nije uspio položiti ovaj ispit.
"Znamo više no što sugeriraju bodovi..."
Potrudio se malo detaljnije pojasniti kako je koncipiran sam ispit. "Pitanja su koncipirana na način da ima više točnih odgovora i ako se ne obilježe svi točni ne dobije se nijedan, jedna je kolegica imala samo 1 bod na cijelom što je po meni apsurdno", pojašnjava za MojFaks.
Tvrdi da ispit nije lagan, a još je teže ako ne znaš u čemu griješiš. "Osobno ne tvrdim da je ispit lagan, gradivo je spoj ispita s niže godine, ali manje razumljivo napisano, no uvjeren sam da svi mi koji smo izašli i koji smo pali, znamo više nego što naš rezultat sugerira, mi sad dakle moramo prilikom ponavljanja za slijedeći rok poći od pretpostavke da ništa nije bilo točno pošto nema uvida, a bodovi evidentno govore da smo ipak nešto dobro riješili", kaže student četvrte godine.
"Visoka prolaznost je samo bajka..."
S obzirom na podatak da je dosadašnja prolaznost na ovom kolegiju bila 54 posto, student kaže kako nije više siguran da je ovaj postotak tako visok. "Ali to su bajke, ako se gledaju zadnja dva roka", kaže. Također, studenti su nam poslali i pisani komentar razočarane profesorice nakon što je objavila rezultate posljednjeg ispitnog roka na kojemu je znanjem zadovoljila samo jedna osoba. Slijedom razgovora sa našim sugovornicima, ali i predočene nam "dokumentacije", kontaktirali smo i izvanrednu profesoricu dr. sc. Ines Medić, nositeljicu ovog kolegija kako bismo od nje zatražili komentar na nisku prolaznost.
>>>Plaća da netko položi ovaj ispit umjesto nje! Zagrebački profesor odgovara: 'Oni koji su dosad znali za 3, to će sada biti 2...' Evo što se promijenilo<<<
Profesorica Medić javila nam se kako bi pojasnila svoju stranu priče. "Iskreno govoreći, ova me situacija silno rastužuje jer govori puno toga o stanju i sustavu vrijednosti u društvu i u školstvu", kaže za MojFaks.
"Ovaj rok je bio jedan od najgorih u mojoj karijeri"
Njena vizija uspješnosti spornih ispitnih rokova ne odudara mnogo od one naših sugovornika. Štoviše, tvrdi da je zadnji rok bio najgori u njenoj karijeri sveučilišne profesorice. "Istina je da je rok u rujnu, s obzirom na uspjeh, a time i prolaznost, bio jedan od lošijih u mojoj karijeri. Prvi rok je barem za neke studente bio uspješan, a drugi samo za jednog. Osim u znanju, jer prosječni broj ostvarenih bodova na pitanjima je 6/20, problem je bio i u hipotetičkom slučaju koji je ispravno riješila samo jedna osoba (ista ona koja je uz to imala minimalnih 11 točnih odgovora i položila ispit)", pojašnjava profesorica.
Medić se i sama osvrnula na hipotetski zadatak koji su nam spomenuli studenti. "Slučaj je pojednostavljena situacija iz prakse, a od studenata se traži da prepoznaju o kojoj se vrsti spora radi i sukladno tom utvrđenju, odrede tko je nadležan i koje se pravo primjenjuje. Različitim smo se slučajevima bavili svaki tjedan tijekom semestra. S obzirom na lošu prolaznost u prvom dijelu roka, potpuno isti slučaj sam dala i u drugom dijelu roka. Očekivala sam da će studenti koji nisu uspjeli u prvom dijelu roka zatražiti pojašnjenje, od mene ili barem od onih kolega koji su prošli u prvom dijelu roka", tvrdi profesorica.
Kako nastavlja, nakon što je uvidjela kako su studenti loše napisali sporni zadatak, odlučila ga je ponoviti na drugom roku, ne bi li na taj olakšala studentima i omogućila im potrebne bodove za pozitivnu ocjenu.
>>>Samo preko veze do posla na faksu? Na splitskom Pravu mijenjali pravilnik, spustili kriterije pa zaposlili manje stručne asistentice<<<
"U drugom su roku isti hipotetički slučaj riješili jednako kao i u prvom – netočno", kaže Medić koja nam je uz to napomenula kako nitko od studenata nije tražio uvid u ispit. "Nitko, ali baš nitko od studenata koji su pristupili i pali u prvom dijelu roka nije zatražio uvid u test. Nakon drugog roka samo je jedna osoba od mene mailom zatražila uvid u test i ja sam joj u roku od sat vremena zakazala termin za uvid u test", odgovara profesorica.
"Kvaliteta našeg pravosuđa ovisi o njihovom znanju ili neznanju"
Bez obzira na sve, profesorica je i dalje ponosna na svoje studente. "Drago mi je da su moji studenti asertivni u borbi za svoja prava, a bilo bi mi i draže kad bi podjednako asertivni bili u brizi o svom znanju i svojim obvezama", napominje za MojFaks. "Ispit je težak jer je obiman i s razlogom se nalazi na 4. godini. Do sada su ga uspješno položile generacije studenata. Uključujući i ovogodišnje .... ali za to me, na žalost, nitko nije prijavljivao! Pritisaka svih vrsta, naprotiv, ne nedostaje", kaže iskreno Medić.
Profesorica napominje kako je njen sustav ocjenjivanja realan, jer traži minimum. "Uostalom, riječ je o studentima koji su na korak do diplome i o čijem će znanju ili neznanju ovisiti ostvarivanje i mojih i vaših prava. I kvaliteta pravosuđa i drugih službi koje ih zapošljavaju. Stoga vjerujem da ne tražim previše kad tražim barem minimum znanja i snalaženja u pravnim pitanjima. Ostalo je na studentima", zaključuje profesorica.
>>>Student prava 'predano' studirao 10 godina pa napokon diplomirao – mamina poruka na fotografiji postala HIT na internetu [FOTO]<<<
U akademskoj zajednici Hrvatske, studenti se nažalost prečesto susreću s nepravdama, subjektivnim i neargumentiranim procjenama znanja, previsokim ili preniskim kriterijima, nedovoljno jasnim ispitnim pitanjima, stavom određenih profesora da studenti apriori koriste svaku situaciju kako bi varali i studirali "linijom manjeg otpora". No, s druge strane, u uvjetima online studiranja kada se profesori trude organizirati čim "normalniju" nastavu kako bi prenijeli znanje na nove generacije i sistem ocjenjivanja i bodovanja koji će premostiti okolnosti studiranja na daljinu, studenti također moraju imati na umu da nisu jedini kojima je ovo razdoblje bilo iznimno stresno.
