Vodič za brucoše

Studenti stručnih studija protiv prijedloga HSZ-a: 'Svatko treba naći mjesto na tržištu rada'

MojFaks | Akademska četvrt, 22.03.2017.



Studenti stručnih studija protiv prijedloga HSZ-a: 'Svatko treba naći mjesto na tržištu rada'

Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru već je neko vrijeme razlog prepirke između Rektorskog zbora, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskog studentskog zbora i Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH. Dok HSZ podržava alternativni prijedlog izmjena iz Ministarstva, studenti stručnih studija njime nisu zadovoljni.

Rektorski zbor smatra da se izjednačavanjem sveučilišnih diplomskih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija te specijalističkih poslijediplomskih studija obezvrjeđuje sveučilišno visoko obrazovanje.

HSZ iznio je svoj stav u vezi izmjena HKO-a, a oni se priklanjaju alternativnom prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja koji počiva na tome da se razina broj sedam dijeli na podrazine. Smatraju da time studenti stručnih studija neće biti zakinuti te smatraju da se podrazinama naglašavaju temeljne različitosti između ta dva studija.

...Diploma s Algebre i FER-a nije jednaka: Stiže rješenje problema statusa stručnih studija...


"Hrvatski studentski zbor podupire alternativnu verziju prijedloga Ministarstva znanosti i obrazovanja kojom se razina 7 dijeli na podrazine 7.1., 7.2. i 7.3. Ovdje je važno naglasiti kako se niti jedna skupina studenata time ne stavlja u nepovoljan položaj. Obje vrste studija se zadržavaju na 7. razini, dok predložene podrazine služe prije svega jasnijem naglašavanju temeljnih različitosti u izvođenju ovih studija, koje nepobitno postoje. Time će se podići transparentnost ostvarenih kvalifikacija prema tržištu rada. Također, ne dolazi niti do lošijeg statusa studenata pri europskoj radnoj ili studijskoj mobilnosti jer se svi studiji referiraju na 7. razinu Europskog kvalifikacijskog okvira, što je dovoljno da svi dionici u Europi i Hrvatskoj jasno prepoznaju da se radi o drugom ciklusu visokog obrazovanja" , stav je HSZ-a.

No, njihovu ideju ne odobravaju kolege iz Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola.

Stručni studij je osmišljen kako bi osposobio mlade za tržište rada


Na ovu temu razgovarali smo s Karlom Kolesarom iz Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola koji kaže da se slažu s presudom Ustavnog suda. Ona govori o tome da nije moguće da studenti koji su završili specijalistički diplomski studij upisuju doktorske studije pod istim uvjetima kao studenti sveučilišnih studija. To se riješilo unošenjem nove stavke u Zakon, a ono što njih brine jest to da s podrazinama studenti stručnih studija neće biti prepoznati na tržištu rada.

...Rasprava o jednakosti stručnih i sveučilišnih studija: 'Ministar će stati na stranu Rektorskog zbora'...


...Što se mijenja za stručne i sveučilišne studije? Izmjene HKO-a neće ići na ruku privatnim željama...


"U slučaju da se zaista sveučilišni i stručni studij stave na različite razine bili jedini u Europi od zemalja koje imaju binarni sustav, i uopće ne znam koje bi bile posljedice svega toga. Ne znam kako bi naši studenti koji bi eventualno išli dalje na obrazovanje u zemlje EU, uopće mogli pristupiti nekim studentskim programima s obzirom na to da nemaju završenu istu razinu kao što je to regulirano u toj zemlji. Argument je svakako da diplomski stručni i diplomski sveučilišni studij nose jednak broj ECTS bodova i po toj kategoriji nema smisla niti logike to razlikovati. Ideja je, bez obzira radi li se o stručnom i sveučilišnom studiju da svaki student nađe svoje mjesto na tržištu rada i da si međusobno budu pozitivna konkurencija. Kada bi bilo dovoljno radnih mjesta za sve struke i za sve kategorije onda ne bi morali razmišljati o tome je li određenog kadra previše ili premalo na tržištu"
, rekao je Kolesar.


U Vijeću studenata veleučilišta i visokih škola ne slažu se s prijedlogom HSZ-a... foto: Facebook

Kaže kako je naš Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju napravio definiciju tih razlika te ih definirao isključivo po vrsti studija. To znači da je stručni studij prvenstveno osmišljen da bi osposobio mlade ljude za tržište rada na temelju vještina koje su naučili kroz praksu. Upravo praksu Kolesar navodi kao diferencijaciju među studijima jer svaki student stručnog studija mora odraditi višemjesečnu praksu u nekoj firmi.

U Vijeću studenata veleučilišta i visokih škola smatraju da bi, kada bi se realizirali prijedlozi HSZ-a, to negativno utjecalo na studente stručnih studija. Razlog za to vide u tome što poslodavci neće znati kako percipirati i "smjestiti" alumnije veleučilišta i visokih škola.

...Boras na Ustavnom sudu pobija ravnopravnost sveučilišnog i stručnog obrazovanja...


...Ustavni sud slaže se s Borasom: Zakon o HKO-u mora na doradu...


"Kada bi se to dogodilo ne znam kako bi poslodavci percipirali alumnije koji su završili stručni studij u Hrvatskoj s obzirom na to da su kvalifikacijski okviri na temelju Europskom kvalifikacijskog okvira prvenstveno služe za lakšu komunikaciju između tržišta rada i obrazovnog sustava, u smislu da poslodavci onda traže po razinama kadrove za svoje natječaje za posao. Ne znam kako bi se onda moglo objasniti poslodavcima da su ustvari te dvije mlade osobe, jedna koja je završio diplomski sveučilišni studij, a druga diplomski stručni studij, jednako vrijedne i kvalitetne ako je jedan student na razini iznad drugog. Mislim da to nema nikakvog smisla", kaže Kolesar.

Poslodavci ne razlikuju titule "stručni specijalist" i "magistar"


Kolesar naglašava kako treba ići u korak s EU trendovima koji nalažu da svi diplomski studiji na kraju iznjedre magistre odnosno 'masters degree' što kod nas nije slučaj. Kada student završi diplomski stručni studij dobiva titulu "stručnog specijalista" dok student sa sveučilišnog diplomskog postaje "magistar". K tome, naglasio je da poslodavci uglavnom ne svojom krivicom uopće ne razlikuju te titule pa onda prednost pri zapošljavanju može imati netko sa sveučilišnom diplomom na radno mjesto koje zahtijeva neke određene vještine stručnog studija.


Izvor: Shutterstock

"Primjerice, studij ekonomije postoji i na stručnim i na sveučilištima, a nekada na razgovore za natječaj za posao se jave studenti s jednog i drugog studija. Tada poslodavac mora znati tko je za njega kompetentniji i bolji, a ono što je izazov možda za ljude koji su završili diplomski struč studij je upravo taj naziv jer dobivaju naziv stručnog specijalista dok kolege sa sveučilišnog studija dobivaju naziv magistra. Pa ako ima poslodavaca koji nisu upoznati s našim binarnim sustavom pa nisu upoznati s tim što znači 'stručni specijalist', a što točno 'magistar' tada student sveučilišnog studija ima prednost. No, to nije krivica poslodavaca nego bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja trebalo informirati cijeli sustav i voditi računa da se te stvari urede. Što se tiče znanja, vještina i kompetencija, zaista ne možemo reći niti za jedan da je kvalitetniji ili manje kvalitetan studij nego su različiti", iznosi Kolesar.

Kako kaže Kolesar, na stručnim studijima je u Hrvatskoj otprilike 55 0000 studenata koji kasnije možda neće biti prepoznati na tržištu rada zbog podrazina koje podržava HSZ. U raspravi o Zakonu o HKO-u mogu i trebaju sudjelovati svi studenti i to pomoću platforme e-savjetovanja.

Ivana Petrić
foto: Facebook@Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH


HKOHrvatski kvalifikacijski okvirHSZVijeće studenata veleučilišta i visokih škola


Prati nas na Instagramu!