Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

U BiH na studij: Mostar sve popularniji među studentima iz Hrvatske

MojFaks | Akademska četvrt, 25.07.2016.



U BiH na studij: Mostar sve popularniji među studentima iz Hrvatske

Hrvatska i Bosna i Hercegovina povezane su povijesno, politički, dijelom kulturno, ali i obrazovno. Provjerili smo kakvo je visoko obrazovanje u BiH i saznali koliko Hrvata studira u susjednoj zemlji.

U BiH postoji 20 akreditiranih i još nekolicina licenciranih visokoškolskih ustanova. Najviše ih je smješteno u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru, no samo mali broj je javnih sveučilišta i visokih škola. Studira se po Bolonjskom procesu, kojem je BiH pristupila još 2003. godine, no i ondje, kao i u Hrvatskoj, postoje određeni problemi.

"Mislim da su neki aspekti visokog obrazovanja na visokom nivou, što se tiče organizacije, održavanja nastave, te stručnosti kadra, dok neki drugi aspekti, kao što su kapaciteti studentskog smještaja, visina školarina i prakse za studente mogu biti na višoj razini. Ipak, najveći problem s kojim se susreću studenti, nakon završetka, nemogućnost je pronalaska posla", ističe Marin Čuljak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Velike razlike između privatnih i javnih fakulteta


Visoka nezaposlenost studenata i nije neobična s obzirom da je ukupni broj nezaposlenih u susjednoj državi veći od pola milijuna. No, logikom potreba tržišta rada, novootvoreni privatni fakulteti stvaraju višak osposobljenih ljudi koji će teško moći do posla, zbog čega nam se kosa na glavi diže i u Hrvatskoj, iako imamo otprilike 250.000 nezaposlenih manje.

Kako se to manifestira na obrazovanje rekla nam je Anđela Krivić, koja je imala iskustvo studiranja u BiH i Hrvatskoj. Naime, završila je preddiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Mostaru te diplomski studij novinarstva na zagrebačkom FPZG-u.


foto: privatna arhiva

"Vjeruje se da su državni fakulteti riznice znanja, sa najboljim profesorima te kriterijima ocjenjivanja, dok privatni fakulteti u posljednje vrijeme niču na sve strane i postoji određeni broj privatnih fakulteta sa kojih se diploma uopće ne priznaje, a brzina završavanja ovisi o količini uplaćenoga novca. No ne treba se zanemariti ni činjenica da postoje privatni fakulteti koji su specijalizirani s iznimnim kadrom te studenti koji izađu s ovih fakulteta su spremni za rad", kaže Anđela i dodaje kako su uvjeti studiranja loši zbog nedostatka menzi, studentskih domova i ostalih studentskih sadržaja.

To potvrđuju i podaci Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke iz 2013. godine u kojima stoji da je raspoloživo nešto više od 4400 kreveta za otprilike 75.000 studenata koji studiraju u Federaciji BiH (bez Republike Srpske i licenciranih visokih učilišta).

...Najljepša studentica na svijetu dolazi iz – Mostara!...


Dojam malo popravljaju privatni domovi i oni vezani uz vjerske zajednice, kao i izgradnja novog studentskog doma u Mostaru s 800 novih mjesta, prvog studentskog objekta izgrađenog u BiH još od osamdesetih godina prošloga stoljeća.

Hrvati sufinanciraju studentski smještaj


Zanimljiva je i činjenica da je Vlada RH još 2008. godine potpisala ugovor s mostarskim Sveučilištem o sufinanciranju obnove starog doma i to u iznosu od otprilike 27 milijuna kuna. Također, Hrvatska je uložila i oko 200 milijuna kuna u obnovu i izgradnju nekoliko fakulteta u kampusu na Bijelom Brijegu, a plaća i putne troškove te honorare domaćim sveučilišnim profesorima koji ondje odlaze predavati.

Ne čudi interes hrvatskih vlasti za poboljšanjem uvjeta studiranja u Mostaru. Grad je to sa 100.000 stanovnika od kojih su većina Hrvati, a na tamošnjem Sveučilištu studira oko 16 tisuća studenata od kojih je 2500 studenata iz Hrvatske (svaki šesti student je iz Hrvatske). U odnosu na 2012. godinu to je porast od 6 posto u ukupnom broju studenata.

Što se brucoša tiče, podaci iz 2013. godine kažu da je od ukupno 2847 upisanih brucoša njih 553 došlo iz Hrvatske, dakle svaki peti brucoš u Mostar stiže iz "Lijepe naše".

...Sve više hrvatskih studenata studira u Mostaru...


Oni dolaze iz svih krajeva Hrvatske, a upisuju studij u Mostaru zbog jeftinijih životnih troškova (stanarina oko 1500 do 2000 kuna), nižih školarina (do 6200 kuna), blizine doma i kvalitete nastave, za koju tvrde da je jednaka kao i u Hrvatskoj.

U Studentskom zboru Sveučilišta u Mostaru sjedi i jedan Hrvat


Olakšavajuća je okolnost i što državna matura nije kriterij za upis. Zbog sve većeg priljeva hrvatskih studenata, Studentski zbor u Mostaru je morao prilagoditi svoj ustroj, tako da u njemu sjedi i jedan hrvatski predstavnik.


foto: privatna arhiva

"Mišljenja sam kako Studentski zbor doista utječe na funkcionalnost samog Sveučilišta kao i organizacije studentskih aktivnosti", rekao nam je Čuljak, koji je i sam član mostarskog SZ-a.

I dok se Sveučilište u Mostaru, zahvaljujući naporima Zbora, može pohvaliti i stipendijama za Hrvate koji studiraju izvan RH, drugdje slika nije tako dobra: stipendije postoje, ali su jedva dovoljne za pokrivanje osnovnih potreba, FMON sufinancira dio smještajnih kapaciteta i prehrane studentima slabijeg imovinskog stanja, mogu se podići studentski zajmovi, a studentski servisi nude uglavnom fizičke poslove za satnicu od tri do deset maraka (od 11 do 38 kuna).

Podjela odgovornosti


Iako su nam sugovornici potvrdili da postoje planovi unaprijeđenja sustava visokog obrazovanja, kao i studentskog standarda, čini se kako je njihova provedba daleko od predviđenih rokova. Dva su razloga ovog problema: jedan je novac, a drugi je podjela ingerencije na FMON, desetak kantonalnih te Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske.

Time se zapravo mogu još lakše prebacivati loptice odgovornosti za stanje u visokom obrazovanju, bez ikakvog truda da se zajedničkim snagama riješi problem. O tome dovoljno govori podatak iz 2013. da je usvajanje Zakona o visokom obrazovanju u Srednjobosanskom kantonu kasnilo čak 61 mjesec!

Stoga nije ni čudno što govorimo o velikim razlikama u studentskom standardu, ali i ishodima učenja unutar Bolonjskog procesa u Bosni i Hercegovini.

Iako trud postoji, on je sveden na nekoliko manjih institucija koje teško mogu donositi odluke bez glomaznog političkog sustava obrazovanja u BiH.

Milan Dalmacija
foto: screenshot/YouTube


Bosna i HercegovinaSveučilište u Mostaruhrvatski studentivisoko obrazovanje u BiH