facebook,
whatsapp
Nakon iznenađujuće odluke da ipak razmatraju suradnju s HDZ-om, unatoč izjavama Anke Mrak-Taritaš da se to nikako neće dogoditi, te malo umjerenijeg, ali ipak primjetnog negodovanja Vesne Pusić, krenule su špekulacije o tome što će HNS zahtijevati za svoje "ruke" koje će odlučiti o većinskoj vladi i njenoj stabilnosti.
Medijima je odijeknula vijest da će iz HNS-a za ministricu znanosti i obrazovanja predložiti redovitu profesoricu s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, jednu od 50 najugledinijh žena u IKT u Hrvatskoj i općenito aktivnu i javnosti poznatu Blaženku Divjak što bi značilo da je napokon došao kraj netransparentnoj "vladavini" Pave Barišića na tom položaju.
Blaženka Divjak izabrana je u zvanje redovite profesorice na FOI-ju 2010. godine, u dva je navrata (od 1999.-2003. i 2007.-2010.) obavljala dužnost prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju, a od 2010.-2014. godine bila je prorektorice za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu.
2014. godine kandidirala se i za rektoricu Sveučilišta u Zagrebu, kad su joj protukantdidati bili prof. dr. sc. Damir Boras, tada redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prof. dr. sc. Melita Kovačević, redovita profesorica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, redoviti profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
U svom je Programu rada tada navela da će joj, ukoliko postane rektorica, "temeljna zadaća u sljedećem mandatu" biti "motivirati i pokrenuti promjene kako bi Sveučilište u Zagrebu iskoristilo potencijale, te postalo otvoreno, stvaralačko i inovativno, a tako će postati prepoznatljivo na međunarodnoj sceni, ali i bolje doprinositi razvoju Hrvatske u svim područjima". Izgubila je od Damira Borasa sa samo četiri glasa razlike.
Bitno je napomenuti da je 2016. godine na ICT Gold Awards konferenciji uvrštena na listu Top 50 ICT Women in Croatia čime se našla među 50 najutjecajnijih žena u hrvatskom sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT).
No, osim po njenim akademskim postignućima, predavačkom i znanstvenom angažmanu, javnosti je možda bolje poznata po kritiziranju trenutnog stanja u resoru obrazovanja te otvorenosti prema medijima.
Tako je aktivno podržavala štrajk studenata i profesora na Hrvatskim studijima u travnju ove godine, na tribini Stanje na Sveučilištu u Zagrebu u veljači ove godine osvrnula se na negativnu reputaciju zagrebačkog Sveučilišta, djelom zbog toga što se izjednačilo s njegovim uskim vodstvom – Rektoratom. Osvrnula se i na zaposlenje rektora Damira Borasa na Učiteljskom fakultetu u Petrinji, ali i na miješanje rektora Borasa u autonomiju sastavnica Sveučilišta (FFZG i HS) te upozorila na kontradiktornost njegovih postupaka s obzirom da je dobio izbore zagovarajući ideju da dekanima trebat omogućiti autonomno upravljanje fakultetom na čijem su čelu.
Također je kritizirala netransparentan način pokušaja izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji kako se može primijetiti, ide na ruku rektoru Borasu koji bi, ukoliko se usvoji prijedlog izmjene koji dozvoljava profesorima da i nakon 70. godine nastave raditi, mogao nastaviti vršiti rektorsku dužnost. Zbog toga ove je izmjene okarakterizirala na način da "pogoduju nekolicini, ali štete sustavu i Hrvatskoj u cjelini."
Iz svega nabrojanoga dade se zaključiti da bi odabir Divjak na mjesto ministrice svakako mogao rezultirati otvorenijom, transparentnijom i pristupačnijom politikom institucije ministarstva, ali i obrazovanja općenito što će zasigurno pozdraviti svaki student.
Ostaje vidjeti hoće li svoj kritičan stav zadržati ukoliko i kad dođe na funkciju ministrice ministarstva koje je već dugo na tapeti novinara i ktiričara zbog netransparentnosti, zatvorenosti prema medijima, loše organiziranosti i općeg nepovjerenja koje izaziva kako među učenicima i studentima, tako i među ostalim članovima hrvatske javnosti.
L.B./foto: businessin.hr
