Zabrinjavajući utjecaj pandemije na studente u Hrvatskoj: 'Korona je unakazila iskustvo studiranja...'

Rezultati istraživanja o dosegu i utjecaju pandemijskih okolnosti poput online i/ili hibridne nastave, različitih restrikcija u društvenom životu i sl. na iskustvo studiranja u ak. godini 2020./2021. predstavljeni su 13. listopada 2021. godine u Zagrebu. Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).

Riječ je o istraživanju provedenom na nacionalnoj razini tijekom rujna 2021. godine u kojemu je sudjelovalo gotovo 4300 studenata sveučilišnih i stručnih studija, svih razina osim poslijediplomske. Svrha mu je bila odgovoriti na pitanja kako studenti procjenjuju kvalitetu visokoškolske nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19, koliko su zadovoljni pojedinim aspektima studentskog života, kako procjenjuju svoje mentalno zdravlje i kako je pandemija utjecala na brucoše i njihovu prilagodbu visokom obrazovanju.

Online nastava utjecala na mentalno zdravlje studenata i iskustvo studiranja

Događanje je otvorila v. d. ravnatelja AZVO-a prof. dr. sc. Jasmina Havranek koja je istaknula kako su rezultati istraživanja pokazali da je prelazak na online oblike nastave u kriznim uvjetima pandemije u značajnoj mjeri utjecao na mentalno zdravlje studenata, njihovu socijalnu uključenost, iskustvo studiranja i kvalitetu studentskog života. "Smatramo važnim povratak na kontaktni način izvođenja nastave, uz poštivanje epidemioloških mjera dok traje pandemija, a u skladu s izdanim dopusnicama, pri čemu se sva dobra iskustva iz primjene online nastave mogu i dalje razvijati i koristiti kao dopuna klasičnoj nastavi", zaključila je prof. dr. sc. Havranek.

Kako je pokazalo istraživanje, dominantni oblik izvođenja nastave u ak. god. 2020./2021. bila je u potpunosti online (40 posto) te hibridna nastava, tj. kombinacija 2/3 nastave online i 1/3 uživo (40 %), a najviše online nastave imali su sudionici viših godina diplomskih studija (49 posto). Čak 35 posto sudionika istraživanja kao željeni je oblik nastave za ak. god. 2021./2022. navelo učioničku nastavu, a njih 29 posto nastavu u potpunosti online.

Gotovo polovina studenata smatra da se lakše vara na online ispitima

Studenti su izrazili zadovoljstvo određenim segmentima organizacije online nastave i ispita, poput pristupa nastavnim materijalima od kuće (73 posto), interakcijom s nastavnicima u virtualnom okruženju (60 posto), kriterijima i metodama ocjenjivanja studenata (63 posto) te objektivnošću ocjenjivanja (60 posto). Unatoč pozitivnim aspektima, čak 47 posto studenata u nekoj se mjeri slaže kako studiranje u online okruženju pruža više prostora za neetično ponašanje prilikom provjere znanja.

Ističe se i postotak onih koji ne bi podržali obavezno cijepljenje i uvođenje COVID potvrda. Naime, na pitanje bi li podržali uvođenje obveznog cijepljenja protiv bolesti COVID-19 za studente i nastavnike, čak 60 posto sudionika istraživanja reklo je da to ne bi podržalo.

73 posto studenata nije imalo priliku upoznavati nove ljude

Među studentima postoji značajna razina nezadovoljstva studentskim životom u odnosu na razdoblje prije pandemije: 59 posto studenata smatra da je njihovo zadovoljstvo puno manje i manje; izvanredni studenti zadovoljniji su od redovitih. Narušen je osjećaj pripadnosti studentskoj zajednici, a većina studenata (73 posto) nije imala priliku upoznavati nove ljude kao do sada. Postojeće odnose s kolegama sa studija uglavnom su održavali pomoću društvenih mreža i komunikacijskih platformi (78 posto odgovora).

U životu nakon pandemije najveći postotak studenata veseli se druženju s kolegama bez ograničenja (71 posto) te nenošenju maski (71 posto); značajan postotak raduje se putovanjima u inozemstvo (66 posto); nastavi uživo veseli se 41 posto sudionika istraživanja.

Najviše brinuli da će se zaraziti njima bliske osobe, najmanje da će se zaraziti oni

U studentskoj populaciji postoji značajna percepcija narušenosti mentalnog zdravlja tijekom pandemijskog razdoblja: 52 posto studenata svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije. Studente je najviše zabrinjavala mogućnost zaraze bliskih osoba koronavirusom (57 posto), dok ih je najmanje brinula mogućnost vlastite zaraze (17 posto).

Od teškoća koje su studenti iskusili tijekom protekle akademske godine 50 posto navelo je osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti, kao i probleme s pažnjom i koncentracijom (50 posto). Znatan broj studenata navodi da se osjećao anksiozno (46 posto) i depresivno (29 posto) te da je koristio društvene mreže na nezdrav način (43 posto).

No, ima i onih koji su se u pandemijskim okolnostima odlično snašli. Naime, 25 posto studenata nije se susretalo s poteškoćama u pogledu mentalnog zdravlja te su u svojim komentarima naveli da su se u novim, pandemijskim okolnostima osjećali bolje nego prije.

Brucošima posebno izazovno razdoblje...

Brucošima je pandemija najkorjenitije utjecala na iskustvo studiranja. Najveći izazov studentima prve godine pri prijelazu iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje predstavljao je nedostatak kontakta uživo s kolegama sa studija (48 posto), online nastava umjesto nastave uživo (39 posto) i nedostatak motivacije za učenje uzrokovan neizvjesnošću trajanja i posljedica pandemije (39 posto).

"Ova je akademska godina toliko unakazila studentsko iskustvo, pogotovo brucoša, da s jedne strane želim da bude sve uživo jer u pola semestra koji se održao uživo moji su rezultati bili neusporedivo bolji od ostatka godine. A s druge strane, činjenica da su mi pred početak druge godine mog studija sve kolege još uvijek novi, nepoznati ljudi stvara mi opću, a pogotovo socijalnu anksioznost", piše jedan sudionik istraživanja u anketi.

"Ovim načinom gubi se čar studiranja, ljudi postaju još više asocijalni, a da ne govorim koliko samo depresije hara i koliko se ljudski um uništava ne stvarajući nove veze i kontakte. Nadalje, zamislite koliko je samo teško studentima koji su iz novog grada i  nikoga nemaju mogućnosti upoznati", još je jedan anketni komentar koji govori ovome u prilog.

Također, većina njih tvrdi da su se samostalno pripremali za državnu maturu, no željeni studij unatoč tome upisalo je čak 80 posto maturanata, tj. pristupnika državnoj maturi.

55 posto studenata prve godine odgovorilo je kako se zbog pandemije slabije povezalo s kolegama sa studija, a čak 63 posto brucoša navodi da zbog pandemije nisu u potpunosti doživjeli iskustvo studiranja.

Istraživanje u cijelosti dostupno je na mrežnoj stranici AZVO-a.