V.K. u Akademska četvrt

Plaća da netko položi ovaj ispit umjesto nje! Zagrebački profesor odgovara: 'Oni koji su dosad znali za 3, to će sada biti 2...' Evo što se promijenilo

Prepisivanja na ispitima ima otkad postoje i provjere znanja, a sankcije za kršenje akademske čestitosti razlikuju se od fakulteta do fakulteta.

15. rujna 2021 14:34
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

U Facebook grupi stanara studentskog doma "Stjepan Radić" studenti često objavljuju raznovrsne "oglase", a prošlog je tjedna jedan privukao pozornost kolega i izazvao njihovu oštru osudu. Naime, oglas je objavila jedna studentica koja "traži studenta prava koji dobro zna opću teoriju prava i države (OTPD) za rješavanje online ispita uz plaćanje."


Foto: screenshot via Facbook@Studentski dom "Stjepan Radić" - "Sava"


Oglas je izazvao mnoštvo komentara: neki su se javili s ciljem prihvaćanja ponude, drugi pak da bi oštro osudili ovakvo ponašanje studentice, a treći su pak zaprijetili slanjem oglasa profesorima zagrebačkog Pravnog fakulteta.


>>>'Oprao' sve koji po grupama 'žicaju' druge da im rješavaju zadatke s ispita: 'Studenti bi trebali biti stupovi napretka društva, a ne varalice...'<<<


"Ako će netko tako polagati ispit, bolje da se odmah ispiše, tužno je nastaviti školovanje bez osnovnog znanja o pravu i državi", jedan je od komentara koji oštro osuđuju ovu nemoralnu ponudu.


Foto: screenshot via Facbook@Studentski dom "Stjepan Radić - "Sava"


Na njegov komentar nadovezali su se studenti koji "brane" studenticu uz pokušaj argumentirane rasprave o tome koliko je kolegij težak, a literatura "apstraktna". Također navode i "prolaznost u prva dva roka prošle godine koja iznosi 'visokih' 4 posto".


Kriva je neadekvatna literatura?


Kako neki studenti ovog fakulteta smatraju, literatura za kolegij teorije prava i države promijenjena je – nagore te je "apsolutno apstraktna i tri puta teža" od prijašnje. Uz to tvrde da "Sintaksa prava" (naziv nove literature) ne sadrži osnove o pravu i državi već je doslovan prijevod talijanske filozofije. Nakon žustre rasprave, javio se i jedan student koji je napisao da je "screen" spornog oglasa poslao profesoru.


Slijedom rasprave koja se razvila pod ovim oglasom, odlučili smo kontaktirati izv. prof. dr. sc. Luku Burazina, predstojnika Katedre za teoriju prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te smo ga upitali za njegovo mišljenje o temama akademske čestitosti, niske prolaznosti te sporne "talijanske" literature o kojoj su neki među angažiranim studentima raspravljali.


Prastara literatura?


Kako nam Burazin govori, dugo godina koristio se dvosveščani udžbenik – "Struktura prava" i "Država i pravni sustav", autora profesora Berislava Perića. Prvo izdanje "Strukture prava" datira u 1964. godinu, "Države i pravnog sustava" u 1981, dok su zadnja izdanja ovih knjiga objavljena 1994. godine.


Prijevod talijanske filozofije? / Foto: screenshot via Facbook@Studentski dom "Stjepan Radić" - "Sava"


"Prešli smo na novu literaturu jer, iako je Perić radio nova izdanja, nikada nije bitno mijenjao teorijski dio u svojoj knjizi. Dovoljno je spomenuti da je najrecentnija teorijska literatura na koju se poziva naš raniji udžbenik literatura iz 1950-ih godina. Naš je bivši udžbenik zapravo bio temeljen na skupu teorija i literature iz kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća", pojašnjava nam profesor, te dodaje da Perićev udžbenik nije obuhvatio snažan razvoj teorije prava od 1950-tih naovamo.

Prisjeća se da je, kad je tek stigao na katedru, dobio zadatak pronaći najprikladniji udžbenik za studente, s najnovijim teorijama, kako bi ga preveli i zamijenili stari Perićev udžbenik. "Njegov udžbenik nismo mogli sadržajno mijenjati zbog autorskih prava, stoga smo se odlučili za preuzimanje novog, s obzirom na to da smo bili mladi nastavnici koji nisu bili u mogućnosti sami napisati udžbenik", prisjeća se za MojFaks.


"Napisati udžbenik, osobito iz predmeta kao što je teorija prava, ozbiljan je i vrlo odgovoran posao koji zahtijeva mnogo nastavničkog iskustva i znanstvene širine", napominje profesor Burazin.


Plaćanje ispita potaklo je žestoku raspravu / Foto: screenshot via Facbook@Studentski dom "Stjepan Radić" - "Sava"


Kako nam kaže, na kraju se odlučio za udžbenik talijanskog autora Riccarda Guastinija "Sintaksa prava", koji se koristi na Pravnom fakultetu u Zagrebu od 2016. godine, a profesor nam je rekao kako ovaj udžbenik kao obveznu literaturu iz teorije prava koriste na još nekoliko pravnih fakulteta, poput Pravnog fakulteta u Splitu i Pravnog fakulteta u Sarajevu te je spomenuo da ga koriste i na nekoliko fakulteta u Italiji, Španjolskoj te Latinskoj Americi. Guastinijeva je knjiga prevedena i na španjolski jezik.


Što se argumenta tiče, da se u ovoj literaturi mahom obrađuje "talijanski poredak, a ne hrvatski", smatra da to mogu reći samo studenti koji nisu sudjelovali na njegovim predavanjima i koji nisu s razumijevanjem pročitali "Sintaksu prava". "Pravna znanost je nacionalno orijentirana jer pravni znanstvenici prvenstveno opisuju svoja nacionalna pravna uređenja. Zbog toga je gotovo nemoguće koristiti kao literaturu iz hrvatskog obiteljskog, radnog ili građanskog prava primjerice udžbenike iz talijanskog obiteljskog, radnog ili građanskog prava. No teorija prava nije pravna znanost, ona je metateorijska disciplina (metapravna znanost), koja na temelju analize jezika pravne znanosti oblikuje pojmove prikladne za opisivanje prava (bilo kojega, hrvatskog, talijanskog, njemačkog itd.)", pojašnjava Burazin.


Netko kaže da je proslijedio mail upozorenja profesoru... / Foto: screenshot via Facbook@Studentski dom "Stjepan Radić" - "Sava"


Ovo je kao anatomija na Medicini, samo u pravnom kontekstu


U okviru teorije prava i njihovog udžbenika "Sintaksa prava" razjašnjavaju se temeljni pravni pojmovi, poput pojma pravne norme, izvora prava, normativnih hijerarhija, sukoba normi, pravnih praznina, pravnog poretka, tumačenja.


"Teorija prava ima sličnosti s anatomijom. Dok je anatomija na Medicinskom fakultetu opći uvodni predmet koji se bavi strukturom i sustavima organa u ljudskom tijelu, teorija prava je na Pravnom fakultetu opći uvodni predmet koji se bavi strukturom pravnog poretka kao skupa normi, strukturom normi i međusobnim odnosima između normi, ali i odnosima između pravnih poredaka. To su stvari koje su zajedničke svim pravnim poredcima na svijetu", kaže.


>>>Varanje na ispitima 200 posto češće – studenti sve kreativniji: Šalabahter na psu, dronovi, savjeti s TikToka...<<<


Profesor nadalje govori kako studente podučavaju da naučene teorijske pojmove primjene u konkretnim pravnim situacijama, no da pritom ne traže od studenata da znaju kako je nešto pravno uređeno, bilo u talijanskom bilo u hrvatskom pravnom poretku. "Mi niti na jednom svom ispitu nikad ne pitamo ništa o sadržaju talijanskog ili hrvatskog pravnog uređenja, u smislu da bi student trebao znati kako je neki društveni odnos uređen u talijanskom ili hrvatskom pravnom poretku", kaže nam profesor koji nam je ustupio i ispite na uvid. "Ono što tražimo od studenata jest da na konkretnim ili izmišljenim primjerima propisa i sudske prakse pokažu sposobnost razumijevanja naučenog teorijskog gradiva", dodaje.


Postoji i priručnik s "hrvatskim" primjerima


Uz sam uvid, detaljno nam je pojasnio kako uzimaju i fiktivne slučajeve za primjere jer im je jedino bitno mogu li studenti povezati određene pojmove i s razumijevanjem ih primijeniti na konkretnu situaciju. Inače, svi ispiti, i u predavaonici i online, bili su na zaokruživanje.


Kako nam kaže profesor Burazin, da bi studentima olakšali pripremanje ispita, 2018. su objavili Priručnik za teoriju prava, koji strukturom prati Guastinijevu "Sintaksu prava", oslikavajući ondje izložene temeljne pravne pojmove primjerima iz hrvatskog zakonodavstva i sudske prakse. Priručnik je na popisu dopunske, preporučene literature, a koristi se kako bi se studentima pružili dodatni "hrvatski" primjeri uz one "talijanske" iz udžbenika.


"Istina je da je prolaznost niska"


"Točno je da je niska prolaznost. Točno je da studenti varaju", kazao je kratko. Profesor se za naš razgovor pripremio i predočio nam usporedbu i statistiku svih rokova na njegovoj katedri od prošle akademske godine i ove.


"Prolaznost na našem predmetu je ove online godine izrazito niska, čak je zabrinula i nas", tvrdi. "Kada smo krenuli na online nastavu, Uprava nam je dala određene upute što da radimo i kako da provedemo online ispite. Nismo mijenjali oblik ispita u odnosu na razdoblje kada smo ispite provodili uživo u dvoranama, sve je na zaokruživanje s više mogućih odgovora. Dosad je lakše to bilo fizički kada nas je više pazilo na studente u predavaonici. Dakako da je bilo i prepisivanja, to ne možete posve spriječiti, no opomenuli bismo studente i dalje nastavili s ispitom. S druge strane, na usmenom smo mogli lakše vidjeti tko je prepisao pismeni, a tko ne. Kada sam još ja bio student - demonstrator na ovoj katedri, znao sam na svakom roku vidjeti po nekoliko kolega koji su prepisivali. Sada kad sam nastavnik, ne vidim više nikoga", šali se profesor i napominje kako je svjestan da je varanje na ispitima sada postalo sofisticiranije.


Zatvaramo oči na prepisivanje


Po pitanju varanja na online ispitima, prisjetio se nekoliko situacija vezanih uz ovaj problem, među kojima i situacije kada su ga studenti upozorili na masovna varanja i prepisivanja tijekom online polaganja ispita.


"Dosad su mi kolege pokazivali stranice na kojima se studenti javno dogovaraju tko će kome riješiti koji ispit ili uz novčanu naknadu. Vidjeli smo takve objave, no izostale su reakcije Fakulteta, kao da svi mi pomalo zatvaramo oči pred problemom iščekujući da se konačno vratimo u dvorane. Situacija se glede toga čini sličnom onoj na Ekonomskom fakultetu, o čemu su ovih dana izvještavali mediji. Vrlo slična situacija: sve se zna, sve je javno", kaže.


>>>Kako se vara na online ispitima? Sara sa zagrebačkog fakulteta pokušala i uspjela: 'Treba samo instalirati jedan program…'<<<


Na jednoj nedavnoj sjednici Vijeća bio je iznesen podatak o porastu ukupne prolaznosti studenata Pravnog fakultet za 16 posto, što su neki popratili komentarom da bi to povećanje prolaznosti moglo biti posljedica masovnog varanja na online ispitima.


"Nažalost, iako je Fakultet pripremio vrlo detaljne upute o izvođenju online nastave, u ovih godinu i pol dana provedbe ispita u online okruženju nismo dobili detaljnije upute kako bolje kontrolirati  online ispite i kako spriječiti moguće nedopuštene situacije, i u konačnici postići veću objektivnost ispitivanja i ostvarenih rezultata", smatra profesor.


>>>Kakva legenda! Promijenio ime u 'Reconnecting' na Zoomu i izbjegavao pitanja na online predavanjima tjednima<<<


Nema više učenja napamet za studente prava?


"Uprava je dala jednu važnu smjernicu na samom početku online nastave, a to je da ispiti više ne bi smjeli testirati isključivo pamćenje gradiva, točnije 'učenje napamet',  što je prije često, u velikoj mjeri, bio slučaj. Preporuka je bila da treba testirati znanje na problemskim zadacima. I nekadašnja pitanja na ispitima iz teorije prava u većoj su mjeri bila pitanja koja su testirala pamćenje činjenica, pojmova, podjela, a u manjoj mjeri problemski zadaci. Međutim, s početkom online ispita sva smo ispitna pitanja pretvorili u problemska pitanja, točnije, pitanja razumijevanja i primjene naučenoga, jer to ionako moramo naučiti studente – problemski razmišljati", kaže za MojFaks.


No ta je promjena u ispitnim pitanjima, dodaje, najviše doprinijela nižoj prolaznosti ove akademske godine.


Profesor Burazin ne vidi smisao u "učenju napamet". Dodaje da je ipak svjestan činjenice da su i neki profesori doprinijeli situaciji u kojoj se od studenata samo očekuje učenje činjenica napamet. "Mi smo se na Pravnom fakultetu dosad često držali prve razine znanja, a to je pamćenje, sposobnost poznavanja činjenica, klasifikacija, definicija, teorija. Novim ispitima s problemskim zadacima  ispitujemo razumiju li studenti ono što su učenjem zapamtili i mogu li pojmove, klasifikacije, definicije i teorije primijeniti za opisivanje konkretne pravne situacije. Damo im, na primjer, neku ustavnu ili zakonsku odredbu, a oni moraju primjerice prepoznati koja je vrsta norme izražena tom odredbom, koji je subjektivni pravni položaj njome dodijeljen, u kojem je hijerarhijskom odnosu ta norma s nekom drugom normom, postoji li sukob između te i neke druge norme", kaže nam profesor uz nekoliko primjera.


>>>Prepisivanje je oblik korupcije, a varalice slave kao 'heroje'? Evo što o prepisivanju kaže bivša predsjednica, a što naši studenti<<<


Testovima filtriraju studente koji uče jedva za prolaz


"Student koji nije naviknut razmišljati ovako tijekom osnovne i srednje škole, njemu je ovo vrlo teško. Svjestan sam da ovo ne može položiti netko tko je dosad kod nas imao ocjenu samo za prolaz. Ovim smo testovima na neki način filtrirali one studente koji su jedva imali za prolaz, a njih je bilo puno, i tu nam pada prolaznost. Prolaznost nam je bila vrlo poražavajuća nakon što smo uveli nova pitanja jer se studente u školi nije učilo problemskom mišljenju. Da smo ostavili samo prepoznavanje definicija, u uvjetima kada ne možemo nikoga kontrolirati jer su svi od kuće, oni koji bi prepisivali bi imali više uspjeha nego oni koji su možda naporno učili", pojašnjava za MojFaks te nam pokazuje statistiku svih rezultata i prolaznosti unazad dvije godine.


Kako nam kaže profesor, na usmenom su imali i između 90 i 100 posto prolaznosti nakon što bi studenti uspješno položili pismeni. "Tada smo znali da su uistinu naučili", dodaje.


"Snižavali smo bodovni prag jer je prolaznost bila poražavajuća"


Što se tiče navoda da je na prva dva ispitna roka prolaznost bila samo 4 posto, profesor kaže da to nije točno. "To bi možda bilo točno da nismo spuštali bodovni prag koji nam je inače na 50 posto riješenosti ispita. Prolaznost je na prvom roku bila 11 posto. Čim sam vidio tako malu prolaznost, odmah sam reagirao, spustio prag za dva boda, ali to je, da budemo posve otvoreni, i dalje bila poražavajuća prolaznost, no barem smo dostigli dvoznamenkasti broj. Izvijestio sam upravu o tome. Nakon toga smo tražili problematična, teška pitanja, njih smo pojednostavili, pa je prolaznost na drugom roku porasla na 20 posto, a na trećem na 29 posto, dok se na prvom općem roku u veljači popela na 32 posto", detaljno nam pojašnjava i napominje kako je prošle godine, kada su se ispiti održavali uživo u dvoranama i kada je samo manji dio testa sadržavao problemske zadatke, na prvim rokovima većinom prolazilo i više od 50 posto studenata.


Kako kaže, prolaznost će se zasigurno povećati sada kad se svi vrate na fizičku nastavu, ali profesor naglašava da se "ne želi posve vratiti na staro."


"Prepisivanje nije tako strašno"...


Upitali smo profesora kako se sankcioniraju studenti koji prepisuju ili koji drugima plaćaju da im riješe ispit. "Ne znam, barem meni nije poznato je li se vodio kakav stegovni postupak zbog sumnji na varanje na online ispitima tijekom ovih godinu i pol dana. Za takve je postupke nadležan naš Stegovni sud za studente. Možda se neki postupak i vodio i netko bio sankcioniran, no za te biste se podatke trebali obratiti upravi Fakulteta", kaže nam profesor.


"Možda kad smo bili u dvoranama pa smo vidjeli nekoga s 'bubama' na primjer, onda se to prijavljivalo, ali, koliko mi je poznato, vrlo malo. Kod nas i dalje vrijedi ona 'nije to tako strašno', posebno ne tako strašno da bi zbog toga netko trebao biti izbačen s fakulteta, pa onda opominješ više puta osobu pred svima u dvorani, zaprijetiš oduzimanjem testa, a na kraju test i oduzmeš i eventualno poništiš studentu ispit ako je riječ o opetovanom pokušaju prepisivanja", govori iskreno.


>>>Čak ih 75 posto prepisuje: Istraživanje pokazalo da na ispitima najviše varaju studenti Sveučilišta u Zagrebu<<<


"Oni koji su do sada znali za 3, to će sada biti 2"


Na svojim je ispitima Katedra za teoriju prava željela zaustaviti varanje na online ispitima izmjenom pitanja problemskim zadatcima. "I zato nam je sada prolaznost mala", govori.
Burazin kaže kako je svjestan da studenti moraju više znati od prijašnjih generacija za prolaz. "Oni koji su do sada znali za 3, to će sada biti 2", predviđa.


>>>Svi problemi polaganja online ispita u Hrvatskoj: '5 minuta za test, 15 sekundi za odgovor – na faksu se to NIKAD ne bi dogodilo!'<<<


Razlog tome su drugačiji zadaci, no kaže da je zadovoljniji ovim pitanjima jer time studenti bolje povezuju gradivo i uče ga s razumijevanjem, a ne zadržavaju se na pukom suhoparnom pamćenju činjenica koje bi vrlo brzo nakon položenog ispita vjerojatno zaboravili. Vjeruje da bi i ovakvi zadaci studentima postali lakši kad bi se promijenio koncept nastave tako da  studenti i učenici aktivno sudjeluju u nastavi, a ne samo uče "napamet".


"Možda ove nove generacije koje dolaze, jer čini se da se posljednjih godina ipak nešto u našem školskom sustavu u tom pogledu mijenja nabolje", dodaje za kraj.

Još vijesti