L.B. u Akademska četvrt

Hrvatski studenti ovo rade natprosječno: Evo u čemu su „prešišali“ čak i Šveđane, Amerikance i Kanađane

Kad je ovaj negativni aspekt obrazovanja u pitanju, hrvatski studenti daleko su iznad svjetskog prosjeka.

28. studenog 2022 14:28
Prepisivanje na ispitu.

Prepisivanje na ispitu. Foto: Ground Picture via Shutterstock

Cilj konferencije Koliko nas brine akademsko (ne)poštenje studenata? o akademskom nepoštenju u organizaciji Agencije za znanost i obrazovanje, održane 25. studenog, bio je otvoriti raspravu o (negativnim) vrijednostima u akademskoj zajednici u Hrvatskoj, kojima su, čini se, pogodovale „pandemijske” promjene i adaptacije u obrazovanju.

Naime, pandemija bolesti COVID-19 donijela je mnoge promjene i izazove u sektoru obrazovanja, među kojima je i naglo pomicanje nastave iz učionica na digitalne platforme što je više nego ikad ukazalo na važnost akademskog integriteta i čestitosti.

Ono što posebno obeshrabruje jest podatak da je akademsko nepoštenje u Hrvatskoj daleko učestalije u odnosu na svjetski prosjek, posebno u odnosu na zemlje poput Švedske, Kanade i SAD-a.

Porazna statistika

Točnije, kad je akademsko nepoštenje u Hrvatskoj u pitanju, nažalost kotiramo „bolje“ i od svjetskog prosjeka! I dok je svjetski prosjek varanja na ispitu 67,8 posto, u Hrvatskoj je to 80,9 posto kad je varanje posrijedi te 87,3 posto kad govorimo o plagijarizmu.

U usporedbi s drugim zemljama, ovo je porazna statistika. U SAD-u je ovaj postotak, primjerice, samo 4,8 posto, Kanadi 6,4 posto, a u Švedrskoj nevjerojatnih 1,1, posto.

Najčešći oblici akademskog nepoštenja studenata jesu nepravilno citiranje, prepisivanje na ispitima, plagiranje, lažno predstavljanje i slično, dok su uzroci takvih ponašanja povezani s načinima izvođenja nastave, ponašanjem nastavnika, ali i širim socioekonomskim okruženjem koje tolerira nepoštenje.

Najčešći oblici akademskog nepoštenja studenata: kopiranje seminara drugih studenata ili članaka autora bez navođenja izvora, zamjena riječi ili parafraziranje kako bi se zaobišli detektori plagiranja, preslikavanje strukture drugog rada, korištenje ranijih radova, plaćanje za izradu cijelog rada, varanje na ispitima uživo ili na daljinu, lažno predstavljanje i sl.

Više o zaključcima konferencije koju smo prošlog petka i sami uživo popratili pročitajte na poveznici niže.

vezano Postoji li magla u hrvatskome obrazovanju? Riječi su kojima je započela konferencija o (ne) poštenju studenata Akademska četvrt Pitanje svih pitanja: Tko je kriv za prepisivanje – profesori ili studenti?

Još vijesti