facebook,
whatsapp
Poznato je da Vladimir Nabokov nije imao dlake na jeziku te da je oštro kritizirao kolege i njihova djela. Njegovoj oštroj kritici nisu umakli ni T. S. Eliot, Thomas Mann, Ernest Hemingway, ali ni njegovi sunarodnjaci poput Gogolja i Dostojevskog.
"Mnogi priznati autori za mene jednostavno ne postoje. Njihova imena uklesana su na praznim grobovima, njihove knjige su gluposti, oni su potpune ništarije što se tiče mog čitalačkog ukusa. Brecht, Faulkner, Camus, mnogi drugi, ne znače mi apsolutno ništa, i borim se da ne posumnjam kako je po sredi neka zavjera protiv mog mozga kada vidim da su kritičari i kolege autori prihvatili kao 'veliku književnost' kopulacije Lady Chatterley ili pretenciozne besmislice gospodina Pounda, tog totalnog lažnjaka", znao je izjaviti Nabokov u intervjuima, piše Literary Hub.
Autoru "Lolite" i "Blijede vatre" uspjelo je ono mnogima nedostižno, a to je da na jeziku koji mu nije materinji napiše velika književna djela. Stoga ne čudi da je iste kriterije kad je književnost u pitanju želio usaditi i svojim studentima, kako bi ih formirao u dobre i iskusne čitatelje i poznavatelje knjževnosti, piše Telegraf.
Kako bi testirao studente, sastavio je listu od 10 osobina koje svaki čitalac uglavnom ima i tražio od njih da odaberu četiri za koje misle da izdvajaju dobrog čitatelja od ostalih, prosječnih.
Pokušajte što brže odabrati četiri osobine koje su, po vašem mišljenju, ključne za dobrog čitatelja.
1. Čitatelj bi trebao biti član književnog kluba.
2. Čitatelj bi se trebao poistovjetiti s junakom ili junakinjom djela.
3. Čitatelj bi se trebao usredotočiti na socijalno-ekonomski aspekt djela.
4. Čitatelj bi trebao više uživati u djelu u kojemu ima akcije i dijaloga nego u onome u kojemu toga nema.
5. Čitatelj bi trebao prepoznati knjigu u filmu.
6. Čitatelj bi trebao biti spisatelj u razvoju.
7. Čitatelj bi trebao imati aktivnu maštu.
8. Čitatelj bi trebao ima dobru memoriju.
9. Čitatelj bi trebao imati širok vokabular.
10. Čitatelj bi trebao imati osjećaj za umjetnost.
Studenti su se u odgovorima najviše oslanjali na emocionalno poistovjećivanje, akciju i socio-ekonomski ili povijesni kontekst djela.
No, kao što ste možda i pretpostavili, odlike dobrog čitatelja su aktivna mašta, dobra memorija, širok vokabular i malo osjećaja za umjetnost.
Ovaj "osjećaj za umjetnost", smatrao je Nabokov, nešto je što je potrebno razviti i prije samog pristupanja knjizi, a osim što je smatrao da je osjećaj za umjetnost dijelom urođen, tvrdio je da se na njemu može i poraditi te da ga je moguće naučiti.
