Sutra u tri popodne žene će vrištati na tri lokacije u susjedstvu, a imaju super razlog za to

Sagorijevanje ili burnout su nažalost postali dijelom našeg društva. Količina stresa s kojom se danas moramo nositi postala je prevelika, pa iznimno puno ljudi pati od sagorijevanja, a proces oporavka durogočan je i spor.

Svaka osoba ima svoj način kako se nosi sa stresom: neki vježbaju, neki meditiraju, neki čak i kolektivno plaču, a neki sakupljaju sve u sebi.

vezano Postani student 71% studenata pati od 'sagorijevanja'! U samo godinu dana psiha studenata dodatno stradala: 'Cijepljenje može smanjiti tjeskobu...'

„Burnout je stanje mentalne, emocionalne i fizičke iscrpljenosti, prouzrokovano dugotrajnim i intenzivnim stresom zbog kojeg osoba osjeća da ne može izaći na kraj sa konstantnim, nametnutim zahtjevima koji je dovode do osjećaja bespomoćnosti, bezvoljnosti, i na kraju, do potpune iscrpljenosti“, pojašnjava umjetnica Dea Džanković ukazujući na probleme s kojima se ljudi danas suočavaju.

Jedna od lokacija: fakultet

Stoga, umjetnica će sutra na tri lokacije u Beogradu organizirati kolektivno vrištanje: kod spomenika Stefanu Nemanji, ispred platoa Skupštine i ispred Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu. Sve zainteresirane žene moraju se prijaviti putem linka, a onda i sutra u 15 sati doći na jednu od spomenutih lokacija kako bi vrištanjem izbacile iz sebe sve nakupljene emocije.

„Sagorijevanje nam se događa kao posljedica ritma života koji nam je nametnut, i očekivanja koje svaki pojedinac mora ispuniti da bi opstao u društvu“, kaže umjetnica za portal Danas. Dea pojašnjava kako nas je moderna tehnologija, usprkos originalnoj koncepciji da nam oslobođava vrijeme i daje svojevrsnu podršku svakodnevice, zapravo samo „zarobila“.

vezano Karijera Šokantno ili realno očekivanje? 'Mladi bi nakon diplome trebali raditi 12 sati dnevno, 6 dana tjedno'

Lokacije imaju značenje 

Džanković kaže kako je lokacije odabrala s posebnim razlogom, jer za nju one „apsolutno predstavljaju primjere centara moći i izvora frustracije“. Da je odabrala izvesti performans na nekoj drugoj lokaciji, kao na primjer u prirodi, onda bi on u potpunosti imao drugačiju konotaciju i dimenziju od onoga što se želi postići.

vezano Laganini Hit među studentima i ženama: Ovo je soba bijesa u kojoj možete razbiti sve što vidite

Kako pojašnjava, život u suspendiranom strahu uzima danak na našoj psihi htjeli mi to ili ne, jer se osoba osjeća nemoćno naspram izvora frustracije.

„Na nama je da mijenjamo aspekte društva koji nas kolektivno ugrožavaju, ali prvo treba premostiti taj jaz između 'ja' i 'mi'. Ne želim se pretvarati da imam rešenje za ovu pojavu. Ali, da bismo bilo što promijenili, potrebno je ukazati da problem postoji i da otvoreno pričamo o tome“, poručuje umjetnica i dodaje da ovim performansom želi napraviti otvoreni diskurs kako bi ukazala da postoji podrška za one koji ju potraže, a najviše od svega, ona želi pokazati koliko je važno 'dati svoj glas', čak i kada ne djeluje tako.

"Jedno od najstrašnijih iskustva u životu"

Umjetnica smatra da je neprirodno ono što očekujemo od svojih tijela i umova na svakodnevnom nivou, bez da si dajemo dovoljno vremena za procesuiranje svega što prolazimo. Ona to pojašnjava da se u nama nakuplja tenzija, anksioznost i stres s kojim se nemamo vremena suočiti, dok nas situacija na to ne primora, ali tada je već kasno.

„Prije malo više od dvije godine prošla sam kroz burnout. Pamtim ga kao jedno od najstrašnijih iskustava u životu, a ove godine sam se opet opasno približila da ponovim isto. To stanje u alarmantnom porastu viđam svuda oko sebe. Zato se performans bavi pošasti s kojom se skoro pa svi suočavamo uslijed svega što prolazimo – od pandemije, geopolitičke situacije, političke situacije u našoj državi, istupanja žena u razotkrivanju užasa koje doživljavaju u svim sferama društva i različitim institucijama, sve većom nemogućnošću za 'sigurnom' egzistencijom…“, nabraja Džanković.

vezano Nakon predavanja Kada pregorimo poput lampe: Saznajte što je 'studentski burnout' i kako ga izbjeći

Samo za žene, ali s razlogom

S obzirom na to da burnout ne bira spol i isto može pogoditi i muškarce i žene, umjetnica kaže da je ovo vrištanje organizirano samo za žene jer ne zna proživljavaju li burnout oba spola u istoj mjeri. „Nisam ovim performansom nužno željela nepravedno izostaviti muški pol, već samo iskreno ukazati na nešto što dolazi iz proživljenog iskustva. Žene su daleko više izloženije stresu koji rezultira od strane društvenih pritisaka, psiho–fizičke eksploatacije, i svim formama institucionalnog nasilja nego muškarci. Od nas se uvijek očekivalo više i ta očekivanja su samo narasla usporedno sa stopom stigmatizacije i osude od strane društva, iako bi trebalo biti suprotno“, pojašnjava umjetnica za Danas.

vezano Nakon predavanja Uđi i isplači oči: Otvorena 'soba za plakanje' – posebno popularna među studentima

„Consumer selfcare & mindfulness žvaka“

Dea pojašnjava da nam je danas „servirano“ lažno rješenje za kolektivni burnout kroz koji prolazi društvo. „Postoji diskurs o ovoj pojavi u posljednjih par godina, gdje se kao 'rješenje' nažalost nametnulo ono što nazivam 'consumer selfcare & mindfulness' žvakom. Marketinški stroj se ujedinio da od nas napravi ljude koji meditiraju, rade jogu i pale štapiće u tajicama određenog brenda i paketom bezbrojnih proizvoda koji idu uz to, s krajnjim ciljem naravno, opet povećati našu produktivnost. Jer produktivnost je kupovna moć“, kaže umjetnica za kraj.

Izvor: danas.rs