Ovo su studiji zbog kojih mladi najčešće požale što su ih upisali

Oni koji zažale uglavnom su bivši studenti humanističkih znanosti (polovina ispitanika), koji ipak možda reagiraju na određene društvene znakove i poruke.

Kad se 2011. godine Barack Obama obratio javnosti vezano uz Veliku recesiju, istaknuo je obrazovanje u području matematike i prirodnih znanosti kao recept da ponovo izgrade, osmisle i još bolje obrazuju ostatak svijeta.

vezano Karijera Zašto inženjeri i informatičari imaju daleko veće plaće od sociologa i psihologa?

Otad, piše Washington Post, interes za društveno-humanističkim znanostima opada.

Samo 24 posto inženjera požali

I dok zbog odabira studija žale uglavnom humanisti, inženjeri pak najrjeđe smatraju da su pogriješili. Prema podacima ankete Sustava federalnih rezervi u SAD-u, samo 24 posto inženjera smatra da su trebali odabrati nešto drugo.

U pravilu, oni koji se ovjenčaju STEM diplomama najčešće smatraju da su donijeli dobru odluku prilikom upisivanja na fakultet, dok društvenjaci i humanisti češće sumnjaju.

vezano Karijera Za najvišu plaću u Hrvatskoj ne treba vam diploma – provjeri tko zarađuje više od 20 tisuća kuna mjesečno

Jedan od najbitnijih faktora za ovo su primanja mladih s diplomom određenog studija: što su bolje plaćeni nakon studija, manje žale zbog svog odabira.
Također, cijena studija i samim time troška studiranja također je bitan faktor.

Kajanje zbog upisa na određeni studij osjeća samo 21 posto studenata koju su svoju diplomu stekli na nekom javnom, državnom koledžu ili fakultetu.

50 posto manje diplomaca na ovim studijima

Do 2021. godine, na studijima poput povijesti, engleskog jezika i religije diplomira upola manje mladih no što je diplomiralo na početku 2000-ih, pokazala je analiza povjesničara i digitalnog humanista Bena Schmidta koji je obradio podatke Nacionalnog centra za statistiku obrazovanja.

Prema Schmidtu, Velika recesija koja je zadesila ovu zemlju 2011. godine, razlog je ovog pada interesa. "U periodu Velike recesije imali smo Baracka Obamu koji je govorio da trebamo više STEM-ovaca, a manje diplomanata engleskog jezika i književnosti", govori. "Ovo su također ponavljali mnogi na utjecajnim pozicijama i mislim da je ovo utjecalo na situaciju danas."

vezano Vijesti Studenti društveno-humanističkih znanosti tjeskobniji od STEM kolega: Najteže pogođeni jezičari, a najmanje medicinari i inženjeri

Otad se broj diplomanata računalnih znanosti udvostručio se, a svi STEM programi također su na dobitku. Sestrinstvo, medicina, okolišne znanosti, inženjerstvo i matematika svi su među mladima 50 posto popularniji, što se broja upisanih studenata tiče.

Schmidt smatra da su pro-STEM kampanje na državnoj razini pridonijele tome da mnogi diplomati humanisti požale zbog svog odabira, čak i ako im drugi odabir ne bi donio bolju plaću.

Novinari vs. kemičari

Mlađi milenijalci također su više fokusirani na primanja nakon diplome prilikom odabira studija, jer ih je preplašila financijska kriza koju su proživjeli.

Tijekom radnog vijeka, prosječni diploman novinarstva može zaraditi oko 3,4 milijuna dolara, prema podacima ekonomista Douglasa Webbera. Prosječni diplomac ekonomije, biologije ili kemije može očekivati zaradu do 4,6 milijuna dolara.

No, činjenica je i da najbolje plaćeni humanistički znanstvenici zarađuju jednako poput STEM-ovaca s dna lanca zarade.

Humanistički stučnjaci naglašavaju da se mladima s ovim diplomama dobre poslovne prilike mogu otvoriti i kasnije u životu jer ovakvi studiji ne ograničavaju mlade na određeni programski jezik, certifikat ili karijerni put.

Kritičko razmišljanje koje mladi savladaju na ovakvim studijima omogućava im da se prilagode poslovima koji možda nisu postojali u trenutku upisivanja fakulteta.

izvor: washingtonpost.com