facebook,
whatsapp
Zajednica europskih studenata dala je podršku Hrvatskom studentskom zboru po pitanju zaštite njihovih prava koja bi im se oduzela po nacrtu novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti.
Hrvatski studentski zbor je koordinativno tijelo svih studentskih zborova u Republici Hrvatskoj te ujedno i krovno predstavničko tijelo studentica i studenata sveučilišta, svih veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj.
Podsjetimo, o nacrtu novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju već smo pisali. Naime, zakon koji je sada na snazi, izglasan je još 2003. godine, a otad je prošao desetak izmjena i dopuna.
>>>Velike promjene za tisuće hrvatskih studenata: Digitalne diplome, nema više 'ozbiljnog' rada uz redovni studij…<<<
Nedavno su objavljene nove odredbe nacrta novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, što spada u glavnu reformu sustava koju posljednjih godinu dana priprema ministar Radovan Fuchs, a odmah nakon objave, izazvale su kontroverze u akademskoj zajednici.
Zbog oduzimanja prava glasa studenti revoltirani
Među bitnijim promjenama koje se spominju su smanjenje mandata rektora na samo jedan od prijašnja dva, produljenje radnog staža nastavnika, ukida se pojam visokih škola, a na kraju studija studenti bi dobivali i digitalne diplome.
Uz to je predviđeno i potpuno oduzimanje glasa studentima u izboru dekana, rektora i profesora, čime bi studenti izgubili ulogu u biranju akademske strukture, što je izazvalo revolt studentskih predstavnika Hrvatske, a onda i krovne europske studentske organizacije.
Hrvatski studentski zbor je još na sastanku s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem koji se održao krajem veljače upozorio da bi nove zakonske izmjene mogle marginalizirati ulogu studenata u senatu te i njihov standard.
>>>Predsjednik Milanović sastančio s predstavnicima 160 tisuća hrvatskih studenata: Evo na što su se požalili<<<
Nakon toga, na izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu raspravljalo se među ostalim o spornom novom nacrtu Zakona, a Senat ga je u cijelosti odbacio.
U cijelu raspravu o novim nacrtima Zakona uključila se u krovna institucija studentskih organizacija Europe, Europska studentska organizacija, koja je pružila podršku Hrvatskom studentskom zboru.
"Europska studentska unija izrazila je podršku studentima Republike Hrvatske zbog ugrožavanja studentskih prava i sustava kvalitete visokog obrazovanja novim prijedlogom Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Prema prijedlogu Zakona studenti gube pravo na: sudjelovanje u odlučivanju u tijelima visokog obrazovanja, odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama i sudjelovanje u radu studentskih organizacija. Navedena prava studenti RH imaju temeljem sadašnjeg Zakona, no ona su izbačena u novom prijedlogu", pišu u službenoj izjavi.
"Europska studentska unija naglašava kako navedene odluke krše osnovna studentska prava dobivena Bolonjskim procesom te da se izravno suprotstavljaju temeljnim politikama EHEA (Europskog prostora visokog obrazovanja) koje se Republika Hrvatska obvezala poštovati", dodaju.
"Kao krovna organizacija 45 nacionalnih studentskih unija koje predstavljaju više od 20 milijuna studenata diljem Europe, Europska studentska unija (ESU) se odlučno protivi novom nacrtu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jer ugrožava položaj studenata kao dionika u zajednici visokog obrazovanja", nastavljaju među ostalim u svojoj službenoj izjavi.
>>>Ustavni sud 'srušio' odluku Stožera: Studenti na fakultetima više ne moraju imati COVID potvrdu<<<
Osim njih, i bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak komentirala je novi nacrt i zaključila: "Tresla se brda, rodio se miš".
Sve je detaljnije pojasnila u svojoj Facebook objavi u kojoj pojašnjava da je ta, studentima sporna odluka, zapravo "primjerena". "Naime, studenti su često zbog 15% ukupnog broja glasova doslovno birali rektore i dekane, a događalo se su njihovi izbori biti temeljeni na impresijama, obećanjima kandidata, osobnim interesima pojedinih studenata pa čak i diktatu vodećih političkih opcija", smatra.
