V.K. u Akademska četvrt

Velike promjene za tisuće hrvatskih studenata: Digitalne diplome, nema više 'ozbiljnog' rada uz redovni studij…

Ukida se pojam visokih škola, digitalne diplome, regulira se rad studenata koji imaju status redovnog studenta… Evo najbitnijih promjena koje donosi novi Zakon o visokom obrazovanju.

7. ožujka 2022 12:05
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Nedavno su objavljene nove odredbe nacrta novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, što spada u glavnu reformu sustava koju posljednjih godinu dana priprema ministar Radovan Fuchs. Postojeći zakon na snazi je još od 2003. godine i dosad broji desetak izmjena i dopuna.


Među bitnijim promjenama je smanjenje mandata rektorima na samo jedan mandat u trajanju od šest godina umjesto dosadašnja dva mandata s kojima se na čelu institucije moglo biti osam godina. Osim smanjenja rektorskog mandata, produljuje se, odnosno ujednačava mandat za dekane fakulteta na tri godine uz mogućnost ponavljanja jednog mandata, piše Jutarnji list.


Visoke škole odlaze u prošlost, kao i papirnate diplome?


Novim bi se zakonom također produljio radni odnos nastavnika i znanstvenika do 67. godine. No, jedna od najbitnijih izmjena koje dolaze, definitivno je ona koja direktno utječe na studente. Naime, ukida se pojam visokih škola, a studenti će po završetku studija dobivati digitalne diplome.


>>>Predsjednik Milanović sastančio s predstavnicima 160 tisuća hrvatskih studenata: Evo na što su se požalili<<<


Manji utjecaj studenata


Kako dalje pišu, nacrt izmjena Zakona predstavljen je rektorima i odaslan članovima Senata, pa bi se isti uskoro trebao naći i na javnoj raspravi. Zbog velikih izmjena se očekuje široka rasprava, a već su se počele sakupljati i primjedbe od strane Studentskog zbora.


U izmjenama stoji da studentski predstavnici više neće moći sudjelovati u izboru rektora i dekana fakulteta, a gube i pravo glasa u izboru za radna mjesta nastavnika.


Naime, kako smo svojevremeno pisali, studenti iz Hrvatskog studentskog zbora bili su na sastanku s predsjednikom države Zoranom Milanovićem kada su među ostalim pričali i o spomenutim izmjenama Zakona.


>>>Nije mu ostala dužna! Studentica u ime 13.000 kolega: 'Zgroženi smo Milanovićevom izjavom da smo 'komunalni radnici…' Reagiralo i Veleučilište<<<


Kao probleme izdvojili su bojazan da bi se izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju moglo marginalizirati ulogu studentskih predstavnika u senatu te studentski standard s naglaskom na studentsku prehranu.


Kako piše jutarnji dalje, studenti sada čekaju sastanak s ministrom Radovanom Fuchsom, što im je potvrdio Ivan Pavao Boras, predsjednik Studentskog zbora u Zagrebu.


Visoke škole postaju veleučilišta


Po novim izmjenama, postojeće dvije visoke škole i 16 privatnih trebale bi proći statusnu primjenu i postati veleučilišta jer se pojam "visokih škola" u potpunosti planira ukinuti.
Jedina razlika između visokih škola i veleučilišta je u broju studijskih programa koji izvode - visoke škole izvode do tri programa, a veleučilišta više od tri, dok im je ustroj identičan.


>>>Hrvatska dobiva još jedan sveučilišni grad: Najbolje veleučilište u zemlji sada postaje fakultet<<<


"Kako bismo bolje posložili sustav visokog obrazovanja, uvodi se jedinstvena visokoškolska ustanova za stručne studije - veleučilište. Neće se ugasiti javna i privatna visoka učilišta, već je za njihovu statusnu promjenu predviđen određeni rok", objašnjavaju u Ministarstvu.


Damir Jugo, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola, podržava promjenu jer bi ona značila jasnije i lakše razumijevanje vrsta visokih učilišta.


"Vrlo je kompleksno ujednačiti engleske nazive ustanova, a i objasniti kolegama iz inozemstva po čemu se razlikuju. Konačno, dobar dio ljudi u Hrvatskoj ne razumije razliku ne samo između veleučilišta i visokih škola, već i između visoke škole i visokog učilišta", komentirao je za Jutarnji.


Kako pojašnjavaju, novost je što se pojednostavljuje i spaja postupak izbora u zvanja i na radno mjesto te uvodi neograničen broj reizbora na radna mjesta. Za nastavnike i znanstvenike koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, izbor na više radno mjesto provodi se internim postupkom bez javnog natječaja, dok se javni natječaj provodi za slobodna radna mjesta.




>>>Da, moguće je: Radio na fakultetu, a nije završio osnovnu školu<<<


Uz spomenuto, zamišljeno je da zaposleniku javnog visokog učilišta ili znanstvenog instituta prestaje ugovor o radu zbog mirovine "istekom akademske godine u kojoj je napunio 67 godina života", a što je do sada bilo nakon 65 godina uz mogućnost produljenja. Potom nastavnici ili znanstvenici mogu raditi sve do navršene 70 godine života, no pod uvjetom da im plaće osigura institucija u kojoj su zaposleni.

Ukidanje naziva stručnih specijalista, preddiplomskog...


Visoke škole nisu jedini pojam koji se ukida, ukida se i naziv stručni specijalist. Kako stoji u prijedlogu, "završetkom diplomskog stručnog studija stječe se naziv stručni magistar uz naznaku struke".


Nadalje, ukida se i pojam "poslijedoktorand" koji bi postao "viši asistent", a preddiplomski studiji postali bi "prijedplomski studiji" kako bi se naziv jezično uskladio s diplomskim i poslijediplomskim studijima.


U izmjenama stoji i da bi svako visoko učilište moralo bez naknade izdavati diplome u digitalnom obliku, a promjene Zakona zahvaćaju i one na doktorskim studijima. Oni bi prema novim izmjenama morali svoje doktorske radove javno objaviti 30 dana prije svojih obrana.

Redovni studenti više neće moći biti u radnom odnosu ili imati obrt


Novost dolazi i za sve redovne studente koji žele i mogu raditi u radnom odnosu, odnosno, ako imaju svoj obrt. Naime, 112.600 redovnih studenata koliko ih studira na visokim učilištima, po novom zakonu više neće moći biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta.


U novim izmjenama stoji i da bi sveučilišta i instituti trebali imati veću odgovornost po pitanju državnog financiranja. "Ukupni proračun za pojedinu ustanovu određivat će se kroz pregovarački proces o programskim ugovorima. Načelno, ustanovama koje se bave značajnijim i utjecajnim istraživanjima, postupno će se dodjeljivati više javnih sredstava na temelju postignutih rezultata", objašnjavaju u Ministarstvu.


Veća kontrola pri otvaranju novih sveučilišta


Novim izmjenama i dalje se pokušava ojačati autonomija sveučilišta, ali uz nadzor rada te veću kontrolu po pitanju otvaranja novih visokih učilišta. Novim zakonom bi se uvelo novo tijelo na sveučilištima, sveučilišno vijeće umjesto dosadašnjeg sveučilišnog savjeta koji bi bio sastavljen od sedam članova s nadzornim ovlastima.


>>>Senat Sveučilišta izabrao: Evo tko je nasljednik Damira Borasa!<<<


Za fakultete koji bi izašli iz jednog sastava sveučilišta kako bi osnovali novo, po novome bi zakonu trebali imati samo natpolovičnu većinu glasova u Senatu, dok je do sada to bilo da moraju imati dvije trećine glasova.


Novi nacrt Zakona komentirali su i novoizabrani zagrebački rektor Stjepan Lakušić i riječka rektorica Snježana Prijić-Samardžija. Lakušić smatra kako je potrebno "partnerski sagledati kako bi se našlo najbolje rješenje". Uz to, šest godina mandata rektora smatra "zanimljivom idejom, kao i produljenje rada za profesore do 67. godina zbog onih koji daju doprinos".


Kako piše Jutarnji, Lakušić podržava promjene Zakona po pitanju autonomije sveučilišta te odgovornosti. Riječka rektorica smatra da se sve treba dobro promotriti kroz javnu raspravu te bi voljela vidjeti više segmenata posvećenih internacionalizaciji sveučilišta.

izvor: jutarnji.hr

Još vijesti