facebook,
whatsapp
Lidija Kos-Stanišić redovita je profesorica na Fakultetu političkih znanosti koja je u dva mandata bila i dekanica FPZG-a. dolazi s Odsjeka međunarodnih odnosa – koji se s otvaranjem novog odjela duplicira na Sveučilištu. Zbog ovoga je Kos-Stanišić dala neopozivu ostavku kao retorova pomoćnica za interno komuniciranje i sveučilišne medije.
Naime, razlog ostavke je plan otvaranja novog sveučilišnog odjela iz društvenih znanosti pod nazivom "Diplomatski, europski i međunarodni studiji" koji se odnosi na polje politologije, a to se direktno kosi s interesima Fakulteta političkih znanosti te matične institucije Kos-Stanišić, doznaje Jutarni list.
Dupliciranje sadržaja za koje nitko nije znao
Uprava Sveučilišta na čelu s rektorom Damirom Borasom pripremila je elaborat i odluku o osnivanju nove sastavnice Sveučilišta, točnijeg naziva odjel, kakav je do nedavno bio i Fakultet hrvatskih studija. Kako navode u elaboratu, "postoji neodgodiva potreba za dodatnim znanstveno – istraživačkim radom u području djelovanja odjela te postojanje potrebe za znanstveno – istraživačkim i obrazovnim radom u ovom značajnom području, koje do sada nije u potpunosti zadovoljeno u javno – institucijskom visokoškolskom okviru Republike Hrvatske."
Osim samog osnivanja novog odjela, spomenuta teza vrlo je zabrinjavajuća za Fakultet političkih znanosti zbog dupliciranja sastavnica, ali i preuzimanja dijela kadra ove institucije, zbog čega je jučer sazvana izvanredna sjednica Fakultetskog vijeća.
"Kada sam saznala da postoje materijali kojima se predlaže osnivanje sveučilišnog odjela u polju politologije, a koje pokriva naš fakultet na svim razinama, odlučila sam dati ostavku na mjesto pomoćnice rektora. Smatram da bih ostankom na toj poziciji bila u sukobu interesa. Odlukom o osnivanju novog sveučilišnog odjela diplomatski, europski i međunarodni studiji direktno je ugrožen interes moje matične institucije, kojoj dugujem lojalnost. Uz to, definitivno se ne slažem da se dupliciraju sadržaji unutar istoga Sveučilišta", kaže Lidija Kos-Stanišić za Jutarnji.
Novinari su pokušali kontaktirati i rektora Borasa u nadi da će im odgovoriti iz kojih razloga vidi potrebu osnivanja nove sastavnice te kako komentira upozorenja o ugrožavanju interesa FPZG-a, no odgovora jučer nije bilo.
Sadašnji dekan političkih znanosti, Andrija Henjak potvrdio je kako ga Uprava Sveučilišta nije informirala o otvaranju novog odjela koji se duplicira sa sadržajima njegovog fakulteta.
"Fakultet političkih znanosti ima studije koji izvode sadržaje koji su u planu na novom sveučilišnom odjelu, a niti jedna analiza ili sveučilišni dokument nisu problematizirali nedostatke naših studija niti su spominjali potrebu za novim studijskim programima. Zato mi uistinu nije jasno zašto se donosi odluka o njihovu osnivanju, i to bez ikakve prethodne rasprave o svrsishodnosti takvog poteza za budući razvoj sveučilišta", kaže Henjak.
Nijedan drugi fakultet nije znao ništa o ovim planovima
"Bez ikakve se analize dovodi u pitanje kvaliteta naših studija i njihova svrsishodnost. Za nas su ovakvi potezi uprave Sveučilišta jako problematični, budući da je odluka o osnivanju nove sastavnice s glasom u Senatu i proračunskim financiranjem poslana u proceduru bez ikakve prethodne rasprave na sveučilišnim tijelima; da naš i drugi fakulteti iz područja društvenih znanosti nisu upoznati s namjerom osnivanja nove sastavnice i da nije poznato na kojim nastavnim i znanstvenim resursima bi se ova sastavnica mogla temeljiti", upozorava dalje dekan FPZG-a.
Nadalje, u elaboratu za otvaranje novog odjela stoji kako će svoje kadrovsko pitanje riješiti preuzimanjem nastavnika s drugih sastavnica Sveučilišta, a Henjak kaže kako mu je nekoliko nastavnika već potvrdilo da su dobili poziv da rade na novom odjelu, što je prema njemu neracionalan potez.
Osim kadrovskih rješenja za nove studije, u dokumentaciji koju je pripremila uprava Sveučilišta navodi se da je potrebno osigurati i odgovarajući prostor, pribaviti uredsku opremu i materijal, definirati i izraditi vizualni identitet, dizajnirati mrežne stranice, zatim pribaviti potrebnu literaturu, osigurati svakodnevno uredsko poslovanje. Prostor, navode dalje, planiraju osigurati "u prostoru kapaciteta kojim raspolaže Sveučilište".
U dokumentu, između ostalog, stoji kako bi se u početnoj fazi, s manjim brojem zaposlenika, potrebna sredstva osiguravala iz državnog proračuna i proračuna Sveučilišta. Tako procjenjuju da bi ukupni rashodi poslovanja nove sastavnice u ovoj godini iznosili 342.600 kuna, u idućoj 377.000, da bi u 2023. došli do 590.800 kuna. Procjena prihoda za isto razdoblje se u većoj mjeri podudara s rashodima.
Tako bi odjel "Diplomatski, europski i međunarodni studiji" od školarina u tekućoj godini uprihodio 300 tisuća kuna, a do 2023. godine taj bi se iznos popeo na 360 tisuća kuna dok bi od cjeloživotnog učenja i edukacije zaradili još 25 tisuća kuna.
Ministarstvo nema pojma o Borasovim potezima
Kako dalje navode, kontaktirali su Ministarstvo znanosti i obrazovanja s upitom je li ih Sveučilište upoznalo s planom otvaranja novog odjela i jesu li spremni sufinancirati sve troškove otvaranja istog novcem iz državnog proračuna, pošto je rečeno da će se financiranje izvesti dijelom iz Sveučilišta, dijelom kroz Ministarstvo. Prema njihovom odgovoru, Ministarstvo uopće nije bilo upoznato s ovim novim potezima rektora Borasa u Uprave Sveučilišta.
"U skladu sa zakonom, sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa. Ako Sveučilište odluči pokrenuti nove studijske programe u čijem bi izvođenju sudjelovao sveučilišni odjel, te odluči da bi se takav studij financirao na trošak državnog proračuna, tada će Sveučilište dostaviti Ministarstvu zahtjev za upis studijskog programa u Upisnik, pri čemu će se provesti postupak provjere opravdanosti javnog financiranja i usklađenost sa strateškim dokumentom Mreža visokih učilišta i studijskih programa RH", objašnjavaju u Ministarstvu uz napomenu na propisano ograničenje korištenja sredstava državnog proračuna.
Nikome nije jasna svrha pokretanja ovakvog odjela
Nakon jučerašnje izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća, s Fakulteta političkih znanosti objavili su i priopćenje o problematici otvaranja odjela.
"Osnivanje novog sveučilišnog odjela iz područja društvenih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, bilo u polju politologije ili interdisciplinarnom polju, predstavlja uvođenje u organizacijsku strukturu Sveučilišta u Zagrebu nove sastavnice bez utvrđene stvarne društvene potrebe, jasno definiranog strateškog cilja koji time Sveučilište želi postići i bez da postoje kadrovski i drugi resursi potrebni da se ova namjera ostvari. Na Sveučilištu u Zagrebu već postoje sastavnice koje izvode sadržaje koje bi trebao izvoditi novi sveučilišni odjel, a koje imaju za to već osigurane znanstvene i nastavne resurse koji bi se u novom odjelu tek trebali uspostaviti, odnosno osigurati, kako se navodi u elaboratu, preuzimanjem zaposlenika s drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i korištenjem postojećih prostornih i administrativnih resursa.
Odluka o osnivanju nove sastavnice, a posebno sastavnice koja bi djelovala u znanstvenom području u kojem već djeluju postojeće sastavnice, bi trebala biti predmet šire rasprave na Sveučilišnim tijelima, tijelima društveno-humanističkog područja te sastavnicama sveučilišta koje izvode studijske programe iz područja društvenih znanosti znatno prije pokretanja procesa donošenja odluke o osnivanju. Izostanak rasprave o ovako važnom pitanju ozbiljno ugrožava kvalitetu donošenja odluka na Sveučilištu u Zagrebu, pokazuje nedostatak strategije upravljanja te isključuje relevantne dionike, u ovom slučaju sastavnice sveučilišta iz područja društvenih znanosti, a posebno Fakultet političkih znanosti, iz procesa donošenja odluka koje ih se neposredno tiču i koje zadiru u područje u kojem djeluju", napisali su u priopćenju.
U drugom dijelu propićenja navode kako nisu bili ni formalnim ni neformalnim putem upoznati s namjerom osnivanja ovog odjela koji pokriva sadržaje pokrivene unutar Fakulteta političkih znanosti na svim razinama. "Koliko nam je poznato, dosad niti jedno sveučilišno tijelo niti dokument Sveučilišta u Zagrebu nije dovodio u pitanje kvalitetu ili svrsishodnost programa koje izvodi Fakultet političkih znanosti ili druge sastavnice iz područja društvenih znanosti niti je ukazivao na manjkavosti u ovim programima. Stoga nam nije jasna stvarna svrha osnivanja novog sveučilišnog odjela 'Diplomatski, europski i međunarodni studiji'", stoji u priopćenju.
Elaborat o osnivanju sveučilišnog odjela navodno implicitno dovodi u pitanje kvalitetu i svrsishodnost postojanja Fakulteta političkih znanosti, pa su tako u priopćenju izdvojili problematične dijelove. "Postojanje neodgodive potrebe za dodatnim znanstveno-istraživačkim radom u području djelovanja odjela te postojanje potrebe za znanstveno-istraživačkim i obrazovnim radom u ovom značajnom području, koje do sada nije u potpunosti zadovoljeno u javno-institucijskom visokoškolskom okviru Republike Hrvatske." Na drugom mjestu se navodi da "ne postoje studijski programi koji bi obrazovali stručnjake iz europskih studija, međunarodnih odnosa, diplomacije i održivog razvoja". Također, u njihovom se elaboratu opće ne spominju sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, pa čak niti kao potencijalni partneri odjela.
U priopćenju stoji kako se Sveučilište trebalo postaviti prema otvaranju duplih programa unutar Sveučilišta, pa tako navode da bi ispravan postupak adresiranja podrazumjevao navođenje pokazatelja i izvora na kojima se temelje tvrdnje navedene u elaboratu, a Sveučilišna tijela bi trebala provesti raspravu i o problemu i o mogućim načinima njegova rješavanja.
"U elaboratu se ne spominju konkretni studijski programi, projekti, istraživačke aktivnosti, a ne navode se ni znanstveni i nastavni potencijali s kojima bi sveučilišni odjel raspolagao. U njemu se međutim spominje preuzimanje zaposlenika s drugih sastavnica sveučilišta i korištenje postojećih prostornih i ljudskih resursa Sveučilišta. Sve navedeno implicitno ukazuje da sveučilišni odjel zapravo ne bi mogao ponuditi nove sadržaje koje ne bi mogle osigurati već postojeće sastavnice ili studijski programi, uključivo i interdisciplinarni programi koje bi provodilo više sastavnica, te da osnivanje nove sastavnice sveučilišta u području društvenih znanosti nije potrebno, a samo otpočinjanje postupka osnivanja sveučilišnog odjela ukazuje na ozbiljne probleme u definiranju strateške vizije i procesu upravljanja na Sveučilištu u Zagrebu", navode u priopćenju među ostalim.
