facebook,
whatsapp
Cijenjeni umirovljeni splitski profesor Vinko Bajrović komentirao je za Slobodnu Dalmaciju podatke koji govore da je preko 50% hrvatskih učenika prošlo razrede s odličnim uspjehom. Profesor je upitao javnost radi li se uistinu o izvrsnosti mlađih generacija ili su ovo takozvani "korona-pokloni"?
Već smo pisali o pandemiji i njenom utjecaju na rast i razvoj studenata te koliko je ova izvanredna situacija zapravo utjecala na psihičko stanje mladih ljudi.
>>>Češće odustaju jer studiraju od kuće, a plaćaju jednako! Više od 50% hrvatskih studenata tvrdi: 'Opterećeniji smo nego prije'<<<
Kako prenosi Slobodna Dalmacija, čak 63,58 posto učenika je prošlu školsku godinu završilo s odličnim uspjehom! Znači li to da je učenicima bilo lakše savladati gradivo online načinom rada ili su ovo bile i djelomično korona-poklonjene ocjene? Kako nadalje prenose profesorov komentar, ovim se podacima može demantirati mišljenje kako učenici zbog online nastave neće uspjeti usvojiti sva znanja nastavnog programa te da će imati "rupe" u znanju.
Foto: screenshot via SlobodnaDalmacija
Jesu li ocjene realne?
"Treba reći da je ovo ocjenjivanje učenika neobjektivno uz sve obzire na nastavu na daljinu, koronu, potrese, poplave i druge nedaće koje su pratile školsku godinu 2019./2020., a realne su pretpostavke de će slični rezultati biti i ove školske godine 2020./2021. radi čega se iznose ovi podaci", komentira profesor u Slobodnoj Dalmaciji.
Kako navodi dalje, to se može "pomiriti s podatkom da je u Međimurskoj županiji na ponavljanje školske godine upućeno više učenika (89) nego zajedno u Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Varaždinskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Šibensko-kninskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj", smatra profesor.
>>>Epidemija najgore utjecala na mlade – svaki sedmi učenik ima PTSP, 40% mladih strahuje od života samo u kući<<<
Kako nadalje pojašnjava, oni učenici koji su i prije poplava, potresa i pandemije bili vrijedni, ostali su vrijedni i za vrijeme svih prirodnih i zdravstvenih katastrofa koje su nas zadesile u protekloj školskoj godini, dok s druge strane učenici, roditelji i učitelji sa slabijim rezultatima traže izgovore u spomenutim problemima.
"Kad je riječ o učenicima s obzirom na intelektualne sposobnosti, treba imati na umu da se u gruboj klasifikaciji učenici mogu podijeliti na one koji mogu i hoće (takvima manje smetaju uvjeti i kakvoća nastave – oni ostaju vrijedni i odlični), mogu i neće (njima najviše nedostaje učitelj koji motivira i iznalazi načine njihova aktiviranja), ne mogu, a hoće (i ovdje učitelj igra vrlo važnu ulogu provedbom individualiziranih postupaka) i na kraju učenici koji ne mogu i neće (učenici s kojima je učiteljima najteže raditi jer je svaki od njih pojedinačno slučaj za sebe)", poručuje profesor te poziva javnost na jasnije shvaćanje njegove kritike nerealnog ocjenjivanja.
„Ništa manje nije karikaturalan ni naveden postotak broja učenika po razredima koji su školsku godinu završili s odličnim uspjehom“
Kako profesor dalje komentira, u 8. se razredu trebalo očekivati manji broj učenika s odličnim uspjehom, no, on naglašava kako ovdje dolazi do problema "robovanja" upisnoj politici, točnije, upisivanja učenika u srednje škole. Naime, u tablici na koju se profesor referira stoji podatak da je čak 43,60% učenika 8. razreda završilo s odličnim uspjehom.
"Na kraju ostaje veliko pitanje za osnovno školstvo – kada se to evidentira klasifikacija učenika na one koji mogu i hoće, mogu i neće, ne mogu i hoće i ne mogu i neće, pored ovako velikog broja učenika koji školsku godinu završavaju s odličnim uspjehom?", postavlja profesor pitanje na kraju.
izvor: Slobodna Dalmacija
