L.B. u Akademska četvrt

Studenti s Harvarda ipak nisu toliko pametni? Još nekoliko stvari pomoći će vam da upišete elitni fakultet

Jeste li se ikada zapitali što je potrebno da 'upadnete' na Harvard? Najbolje ocjene, impresivan popis izvannastavnih aktivnosti, a prema najnovijim istraživanjima, pomoći će i dubok džep vaših roditelja koji ili rade na tom sveučilištu ili su ga pohađali.

26. studenog 2021 15:25
Harvard

Harvard Foto: Shutterstock

Ova posljednja dva faktora iznimno su važna za studente bijele boje kože jer je samo 57 posto njih primljeno na fakultet na temelju srednjoškolskih ocjena, zasluga i dosega, piše Tayo Bero u kolumni objavljenoj na The Guardianu.


>>>[VIDEO] Strašno! Ovako izgledaju sobe na Harvardu, ali samo za BRUCOŠE: 'Opasno po zdravlje!'<<<


Realnost je da čak 43 posto studenata europejskog porijekla čine sportaši, mladi koji se nalaze na "dekanovoj listi" zbog izdašnih donacija njihovih roditelja ili su pak potomci zaposlenika i osoblja ovog sveučilišta. Čak tri četvrtine ovih studenata ne bi upisalo ovaj fakultet da nemaju roditelje koji ih nekako povezuju s Harvardom ili nisu perspektivni sportaši.


Donirali za sveučilište, ali i za lakši upis svoje djece i unučadi...


Konkurencija na Harvardu sve je nemilosrdnija. Postotak primljenih studenata za godinu 2025. iznosi samo 3.43 posto, što je najniži postotak u povijesti ove institucije. Primljenih je tako malo jer interes nikad nije bio veći. No, kako se sve detaljnije rasvjetljava proces prijave za ovo sveučilište, postaje jasno da kompetitivnost na ovome sveučilištu ne podrazumijeva samo odličan uspjeh u školi i na standardiziranim testovima (poput mature) i brojna izvannastavna dostignuća nego i olakotnu okolnost da imate roditelje ili djedove i bake koji su svojedobno donirali novac ovoj prestižnoj instituciji.


>>>Ni najprestižniji fakulteti više ne garantiraju dobar posao: 'Sveučilišta ne odgovaraju za mit koji prodaju studentima'<<<


Sudeći prema studiji, šanse da upadnete na Harvard, ako ste bijelac, povećavaju se za čak sedam puta ako u obitelji imate financijskog podupiratelja ovog sveučilišta. Usporedbe radi, samo 16 posto mladih afričko-američkog, azijsko-američkog i hispanskog porijekla čine studente ove privilegirane skupine.


Autor kolumne naglašava da ovakvo favoriziranje nije novina te da elitna sveučilišta diljem svijeta favoriziraju bijelce privilegiranog društvenog položaja. Kao primjer navodi skandal tijekom upisa na fakultete koji se zbio 2019. godine kada je nekoliko bogatih obitelji platilo za upis djece na prestižna sveučilišta poput Stanforda i Yalea.


>>>Diplome ovih fakulteta vrijede milijarde: Ova sveučilišta 'proizvode' najbogatije ljude na svijetu<<<


Roditelji su ponudili tisuće dolara osobama koje su umjesto njihove djece položile ispite, podmitili administratore i trenere na koledžima da djecu proglase vrhunskim sportašima zbog čega su na kraju ipak javno prozvani i osuđeni.


Ideja da elitna sveučilišta upisuju najbolji nije ispravna?


Ukratko, financijsko zaleđe, porijeklo i utjecajni roditelji svakako su faktori koji će mladima olakšati da upišu i završe studij na elitnim sveučilištima, neovisno o njihovom dotadašnjem uspjehu u sustavu obrazovanja. Upravo je ovo okolnost zbog koje autor kolumne sumnja u opstojnost ideje da svatko može upisati prestižno sveučilište na temelju inteligencije, marljivosti i akademskih uspjeha.


>>>Radio kao smetlar sa bivšim zatvorenicima, a onda rasturio na prijemnom: Primili ga na Harvard i brojne druge prestižne fakultete<<<


"Harvard i slične visokoobrazovne institucije dugo su štovani kao sveta mjesta na kojima ima mjesta samo za najbolje i najprospektivnije umove, a mnogi mladi i danas is percipiraju na ovaj način", zaključuje Bero. "Realnost je, ipak, mnogo drugačija. Iako bi polaznici ovakvih sveučilišta trebali biti najinteligentnij i najbistriji umovi na planetu, hodnici fakulteta prepuni su potomaka privilegiranih koji ne bi bili ondje da nije bilo poznanstava i novca njihovih roditelja", piše za kraj.


izvor: The Guardian