V.K. u Akademska četvrt

Nekoliko velikih zagrebačkih fakulteta čeka preseljenje – spominju se samo dvije lokacije

Nakon razornih potresa prošle godine, jedan dio fakulteta i dalje ne raspolaže adekvatnim prostorom za održavanje nastave.

2. studenog 2021 12:37
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Nakon strašnih zagrebačkih potresa u ožujku prošle godine, a onda i petrinjskih krajem prosinca, oštećeno je čak 113 zgrada fakulteta i akademija u Zagrebu, zgrada Učiteljskog fakulteta u Petrinji i Metalurškog fakulteta u Sisku, među ostalima.


Nakon razorne trešnje, čak 40 zgrada ocijenjeno je privremeno neuporabljivima narančastom oznakom, dok je šest zgrada dobilo crvenu oznaku. Među "crvenima" su zgrada Pravnog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu, Akademija likovnih umjetnosti, četiri zgrade Medicinskog fakulteta i jedna Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.


>>>Predavanja u kinu? Studenti ovog fakulteta ove bi godine mogli 'preseliti' u CineStar<<<


Svojevremeno smo objavili da je Pravni fakultet predavanja organizirao u prostorijama kina CineStar u Branimir centru. Kako piše Nacional, u anketi provedenoj na fakultetima i akademijama Sveučilišta u Zagrebu, uprave tih visokoškolskih ustanova procijenile su na početku ove akademske godine da zbog oštećenja uzrokovanih potresom neće moći u potpunosti ili djelomično koristiti 28 zgrada ukupne površine 113.836 m².


Samo su dvije adekvatne zamjenske lokacije


Upravo zbog navedenih problema, prije svega povezanih s infrastrukturom i logistikom, Sveučilište u Zagrebu kreće u veliki projekt obnove oštećenih zgrada, ali i privremeno premještanje nastave, laboratorija i zavoda u sigurne prostore kako bi nastavili neometano raditi. Za projekt obnavljanja zgrada koristit će se europski novac, stoga će se radovi morati obaviti u otprilike isto vrijeme, što je također jedan od velikih problema. Kako saznaju u Nacionalu, trenutno postoje dvije lokacije na kojima će se nastava moći odvijati normalno: na kampusu Borongaj ili pak Velesajmu.


Neposredno nakon razornih potresa, sastavnice Sveučilišta čije su zgrade oštećene u potresu krenule su u aktivnosti hitnih mjera sanacije materijalne štete iz vlastitih izvora, državnog proračuna te financiranja preko osiguravajućih društava:


>>>Studenti FPZG-a predavanja će slušati i na Velesajmu? Sanacija fakulteta trajat će godinu dana, evo kako planiraju nastavu...<<<


Za dio fakulteta - sredstava nema


"U skladu s odredbama Javnog poziva FSEU.2021. Ministarstva znanosti i obrazovanja Obnova infrastrukture i opreme u području obrazovanja oštećene potresom, podneseno je 36 projektnih prijedloga sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a odobren je ukupni iznos u vrijednosti od dvije milijarde kuna, od čega vrijednost provedenih hitnih mjera sanacije iznosi oko 49 milijuna kuna. Taj iznos od 49 milijuna kuna ukupni je iznos provedenih hitnih mjera koje su iskazane zasebnim projektnim prijedlozima, a dosta sastavnica je hitne mjere uključilo u okvir jednog projektnog prijedloga cjelovite obnove zgrada. Izvori financiranja su Fond za solidarnost EU 'Obnova infrastrukture i opreme oštećene potresom', Fond za Mehanizam za oporavak i otpornost te sredstva Državnog proračuna, u manjem dijelu. Ovdje treba naglasiti kako je određeni broj projektnih prijava odbijen iz razloga neriješenih vlasničkih odnosa, odnosno uvjeta Poziva prema kojemu je trebalo imati vlasništvo 1/1 nad nekretninom koja se obnavlja. Konkretno, za tri projekta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu nisu odobrena sredstva za obnovu infrastrukture i opreme oštećene potresom – Arhitektonski fakultet, Studij dizajna, Farmaceutsko-biokemijski fakultet te Prirodoslovno-matematički fakultet u Ulici kralja Zvonimira 8. Smatramo kako je za takve slučajeve trebalo predvidjeti mehanizme financiranja obnove jer je vlasnički udio trećih osoba u suvlasništvu u pravilu neznatan. U tom smislu smatramo kako je ovu situaciju nužno ponovno sagledati te na najvišoj razini pronaći model financiranja obnove zgrada sastavnica Sveučilišta za koje su prijave odbačene u spomenutom Pozivu, a čija je obnova infrastrukture i opreme neophodna", pojasnili su sa Sveučilišta.


>>>U potresu stradalo čak 20 fakulteta: Ovako danas izgledaju Ekonomija, Medicina, Pravo, FFZG, PMF... FOTO<<<


Kampus Borongaj ili Velesajam


Nadalje, sa Sveučilišta su poručili da, koji god prostor odabrali za preseljenje, ono će morati proći određenu prilagodbu prostora, što iziskuje dodatno financijsko ulaganje za koje nisu predviđena financijska sredstva. S obzirom na to da je Grad Zagreb vlasnik dviju spomenutih lokacija, Nacional je proslijedio upit i na adresu Grada iz kojeg su se ubrzo i javili, ali su u odgovoru spomenuli samo Velesajam kao moguću lokaciju.


"Plan potreba je u tijeku izrade i kada bude dovršen znat ćemo više detalja. Zagrebački velesajam najprije mora reorganizirati svoj kalendar sajmova za 2022., a nakon toga može u periodu od svibnja iduće godine ponuditi paviljone 6 i 8 ukupne površine 10.000 m2 te dio kongresnih kapaciteta – dvorana. Vezano uz Zagrebački velesajam kao zamjenski prostor, bit će potrebno pričekati plan potreba Sveučilišta s definitivnim nacrtima kao i potrebom za opremanje budućih predavaonica – tehničkom i namještajnom", javili su iz Grada.


>>>ZABRANJEN ULAZAK! Krš i lom na zagrebačkom fakultetu: Zgrada 'otputovala' 10 centimetara, popadali dimnjaci... FOTO<<<


Jedna od najoštećenijih zgrada Sveučilišta u Zagrebu bila je i zgrada Akademije likovnih umjetnosti na adresi Ilica 85, koja se jedina u cijelosti obnavlja iz fondova EU-a. Dekan Tomislav Buntak potvrdio je za Nacional da je u neuporabljivim zgradama zahvaćen radni prostor za oko 280 studenata, a većina prostora vezana je uz klase za umjetnički rad, 15 specijaliziranih radionica s alatima i strojevima, cijelu administrativnu službu, četiri predavaonice i multimedijski dvoranu. Kako tvrdi, Akademiji je potrebno barem 5 do 6 tisuća kvadrata za koliko-toliko uspješno provođenje studijskih programa za četiri odsjeka i službe.


"To bi trebala biti cjelovita obnova. Zgrada na Jabukovcu 10 je oštećena u jednom dijelu te na površini krova, za što predviđamo oko 15 milijuna kuna, no za taj dio tek trebamo potpisati ugovor koji nije potpisan zbog reguliranja vlasništva. U toj zgradi se u 90% prostora može održavati nastava. S obzirom na to da smo izgubili zgradu u Zagorskoj ulici koju smo dijelili s baletnom školom, naša pažnja je usmjerena na objedinjavanje prostora u Ilici, spajanjem adresa Ilica 83 – Ilica 85, što nam je nužno za razvoj i kvalitetno provođenje studijskih programa. Ozbiljno računamo na sada neupotrebljivu zgradu Slave Raškaj u Ilici 83. To je površina slična našoj zgradi u Ilici 85 te je vjerojatno i cjelovita obnova bliska iznosu od barem 90 milijuna kuna", otkriva dekan za ovaj news magazin.


ALU u Jadran filmu


Dekan Buntak je ALU morao brzo pronaći zamjensku lokaciju nakon potresa, a srećom, pronašao ju je. "U ovom trenutku oko 4600 m2 u Jadran filmu i upravo se rade preinake kako bi prostor odgovarao temeljnim potrebama. Vjerojatno ćemo imati i neke manje prostore u samom gradu i uz ALU, no to su manji prostori za izložbe. Naše je iskustvo da je općenito u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, umjetnost uvijek druga, što kaže i sam naslov jer umjetnost se ne spominje u naslovu. Nismo se željeli dovesti u situaciju da nam znanstveno područje određuje što nam treba, već smo željeli pokazati da možemo i sami naći što nam je potrebno. Naravno da bi bilo dobro da se organizacija nastave u periodu obnove skupi na jednoj lokaciji", kaže u nadi da će studenti u Jadran filmu ipak provesti poticajne dvije-tri godine, počevši od proljeća, kada planiraju preseljenje.


Sveučilište mora obnoviti Pravni fakultet


Što se Pravnog fakulteta tiče, oglasio se novoizabrani dekan Pravnog fakulteta, Ivan Kopić. Kako navodi, Pravni fakultet nije mogao biti nositelj obnove zgrade u kojoj se donedavno održavala nastava fakulteta jer je pod vlasnika zgrade upisano Sveučilište, a ne Pravni fakultet.


"Sve je to na Sveučilištu. Zašto je vlasnik čitave zgrade Sveučilište, čak i dijela koji Pravni fakultet oduvijek koristi nije mi zasad poznato, jer kako sam tek od 1. listopada ove godine preuzeo dužnost dekana sad to pokušavam utvrditi. S obzirom na to da i inače imamo manjak prostora, napose za knjižnicu koja je naša središnja nacionalna baštinska pravna knjižnica, za čitaonicu i izložbeni prostor za vrijedne eksponate koje čuvamo, kao i za dvorane za nastavu, takva situacija nam je izrazito ograničavajuća za adekvatno rješavanje naših prostornih problema", kazao je.


>>>110 studenata zagrebačkog prava još nije upisalo godinu: Pitali smo dekana ostaju li bez studentskih prava<<<


"Nakon procesa projektiranja će biti jasnije seli li FER i na koliko dugo"


Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Gordan Gledec potvrdio je da su u tijeku projektiranje i procjena iznosa štete za zgradama FER-a nakon potresa.


"Zgrade FER-a će se obnoviti u cijelosti ako će biti dovoljno novca koji treba osigurati Hrvatska kroz nekoliko mehanizama financiranja. Na FER-u studira oko 3500 studenata na svim studijskim programima. Fakultet čini 12 zavoda, imamo sedam velikih dvorana, više od 40 predavaonica i niz laboratorija koji se koriste za nastavu i istraživanja na velikom broju istraživačkih i znanstvenih projekata koje se provode na Fakultetu. Što se tiče FER-a, sve će biti jasnije kada se proces projektiranja privede kraju. Tada će biti jasnije moramo li iseliti iz svih zgrada odjednom i na koliko vremena. To jako utječe na karakter preseljenja. Odlazak na neku drugu lokaciju predstavljao bi veliki izazov za rad fakulteta, s takvom situacijom još nikada nismo bili suočeni. Naravno da studenti u tom slučaju ne bi mogli imati neometanu nastavu. No, kao što smo se snašli za vrijeme pandemije, tako bismo se i u ovom slučaju snašli i organizirali nastavu i laboratorijske vježbe na najbolji mogući način", kazao je dekan.


Više pročitajte ovdje.


izvor: nacional.hr

Još vijesti