facebook,
whatsapp
Prošlu godinu obilježili su potresi, pandemija koronavirusa i online nastava. Potres koji je u ranim jutarnjim satima 22. ožujka uzrokovao značajnu materijalnu štetu na stambenim i drugim objektima, ponajviše u centru grada, nije zaobišao ni zagrebačke studentske domove, kao ni zgrade Sveučilišta.
…Potres nije poštedio ni studentske domove: Cvjetno i Sava bez struje, na Šari padali ormarići, popucali zidovi... FOTO…
Prvi potres jačine 5,3 po Richteru, na području grada Zagreba nije bio zabilježen 140 godina. Kraj godine, nažalost, završio je u istome tonu. 29. prosinca scenarij se ponovio – Petrinju i njenu okolicu pogodio je potres jačine 6,2 po Richteru, a podrhtavanje se osjetilo diljem zemlje pa tako i Zagrebu.
… Nakon razornog potresa: U zagrebački studentski dom useljavaju oni koji su ostali bez krova nad glavom – studenti moraju van…
7 tisuća studenata stanuje u zagrebačkim domovima – koliko su sigurni?
Iako je nastava na daljinu svakako negativno utjecala na broj studenata koji su se u to vrijeme nalazili u zagrebačkim domovima, domovi nisu bili prazni. S obzirom da "ugošćavaju" više od sedam tisuća studenata svake godine, barem što se podataka na službenim stranicama zagrebačkog SC-a tiče, stanari s pravom postavljaju pitanje sigurnosti ovih kapaciteta u slučaju potresa.
Fotografija oštećenja zida u SD-u Stjepan Radić, objavljena u FB grupi Studentski dom 'Stjepan Radić' - 'Sava', autor: Katarina Sokolić/Facebook
"Potresna sigurnost" trenutno je važan kriterij prilikom odabira nekretnine i gradnje novih, kao i obnavljanja starijih građevina, što se odnosi i na studentske domove. Naime, novi studentski dom na Palacinu u Šibeniku u medijima se predstavlja kao zdanje koje "ni potres od 9 po Rihteru neće moći srušiti". U ovom kontekstu zanimalo nas je koliko su sigurni zagrebački studentski domovi, kako iz perspektive studenata koji su potres(e) doživjeli u svojim sobama, tako i temeljem ekspertize stručnjaka.
…Otporan i na najjači potres: Hoćemo li imati studentski dom koji ni 9 po Rihteru neće moći srušiti?...
O iskustvu boravka u studentskim domovima tijekom potresa razgovarali smo s nekoliko zagrebačkih studenata i studentica koji su se zatekli u svojim domskim sobama u ožujku ili prosincu prošle godine. Unatoč strahu i zbunjenosti, svi su složni u tome da su se u domovima osjećali sigurno.
Studentica matematike na zagrebačkom PMF-u, S.B., bila je u svojoj sobi u domu "Stjepan Radić" kad je u ožujku zatresao potres. Unatoč prvotnoj zbunjenosti, nije napustila sobu nego je uspjela doručkovati i spremiti stvari. Izašla je na dvorište, potpuno odjevena, ispred doma stajali su svi ostali stanari zbog čega se, kako kaže, osjećala bolje. "Bilo je lakše kad smo svi bili zajedno, a i osjećaju sigurnosti doprinijela je činjenica što se moja soba nalazila na prvom katu", kaže.
Što se tiče sigurnosti, imala je pozitivno iskustvo i tvrdi da se osjećala sigurno. Tad je boravila u 5. paviljonu (neobnovljenom tijekom posljednje rekonstrukcije doma) i kaže da se u njenoj sobi čak ništa nije ni pomaknulo s mjesta niti je bilo kakvih oštećenja. Koliko je imala prilike vidjeti, tako je bilo i u ostalim paviljonima. "Nisam čula da se negdje nešto porušilo. Jedino oštećenje kojem sam svjedočila nastalo je u jednom novoobnovljenom paviljonu, tamo sam prilikom posjeta prijateljici vidjela malo, malo napuknuće, nezamjetno, ali to je sve", kaže S.B.
… 'Izbačeni kao smeće' ili ipak ne? Potez koji je podijelio javnost: Evo koliko je studenata izašlo, a žrtava potresa ušlo u dom na Cvjetnom…
Sličnog je mišljenja i 22-godišnji student četvrte godine računarstva na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, također stanar SD-a "Stjepan Radić". Njega potresi nisu zatekli u Zagrebu no, kako tvrdi, iako je bio kilometrima daleko, kobni prizori – premda daleko od očiju – nisu bili daleko od srca. "Mislim da su nas sve duboko pogodile apokaliptične scene zagrebačkih i moslavačkih ulica", govori nam ovaj FER-ovac.
Strah od potresa snažniji od onog da će se dom srušiti
Napominje da kao stanar doma očekuje udobnost i sigurnost objekta u kojem živi, a u kontekstu potresa ovdje nije ostao razočaran. "Iako osobno nisam doživio prošlogodišnje potrese, savjesno tvrdim kako nijedna nije ostavila posljedice na paviljon u kojem živim, niti na paviljone po kojima sam se kretao. Štoviše, niti jedna stvar u sobi mi nije pala ili se slomila. Očito se radi o kvalitetnoj gradnji koja implicira ovakav rezultat nakon potresa. Mislim da se nemam razloga bojati, imam li?", govori.
foto: V.S./MojFaks
Svjestan je da strah kod studenata postoji i da je opravdan, no smatra da se strah odnosi više na strah od trešnje, a ne toliko na strah od urušavanja. "Svakako, ove tvrdnje se odnose na našu 'Savu' i nisam siguran može li vrijediti i za ostale studentske domove u Zagrebu. Kako bilo, nadam se da ovakvo zlo nikad više nećemo proživljavati", dodao je za kraj.
… Legendarni duh opet pobijedio! Dirljivi status studentice o potresu na Savi postao viralan – evo zašto bi ga svatko trebao pročitati…
No, iako ovaj FER-ovac oprezni zaključuje da ne može govoriti i u ime stanara drugih domova, studentica zadnje godine filozofije koja stanuje na Lašćini također je optimistična, iako je upravo ovaj dom pretrpio najveća oštećenja. "Bila sam u domu prilikom potresa u ožujku. Ne znam što da kažem osim da je bilo nevjerojatno. Potres me probudio i, iskreno, nije me toliko šokirao na prvu jer sam bila u nekom polusnu, ali nakon drugog sam se baš prepala jer sam skužila da se baš sve oko mene trese", kaže ova studentica.
… Hladan tuš za sve stanare: Lašćina zatvara svoja vrata svim studentima – evo kamo moraju preseliti...
Što se tiče doma u kojem živi, kaže da se ne osjeća nesigurno. "Osim jednog paviljona, nisam vidjela da je ijedan drugi pretrpio neku veliku štetu. To mi je pokazatelj da je sve OK. Čak ni nakon ovog prosinačkog potresa ništa se nije dogodilo. Kako opet živim u istom domu, nisam bila tu za vrijeme praznika, ali kad sam se vratila svaka stvar u sobi bila je na svom mjestu i nisam vidjela nikakve pukotine", govori nam.
Što domovi kriju ispod fasade?
Osim dojma studenata koji su doživjeli potres u domovima ili su se vratili u sobe nakon njih, zanimalo nas je što o ovoj temi kažu odgovorni i "ljudi od struke". Kako su domovi građeni, koliko su doista sigurni i na koje se načine održavaju kako bi se očuvala ili pak nadogradila potresna sigurnost?
Prva adresa na koju smo se obratili bila je ona sanacijskog upravitelja zagrebačkog SC-a. Ondje su sigurni u kvalitetu izgradnje domova te kažu da su sigurni za stanovanje. "Prema dosadašnjim saznanjima studentski domovi su 22. ožujka 2020. većinom pretrpjeli manja oštećenja u vidu popucale žbuke i boje, u tome svemu je nešto jače oštećenje u vidu otpale žbuke bilo u 1. paviljonu studentskog doma Lašćina. Paviljon je obnovljen te su studenti u isti useljeni početkom akademske godine 2020./2021. Konstrukcijsko vidljivo oštećenje je jedino zabilježeno za 8. paviljon studentskog doma 'Lašćina' te studenti više ne borave u toj zgradi dok se ne obnovi. Potresi 28. i 29.12.2020. kao posljedicu su imali manja oštećenja boje na zidovima", kazao nam je Mirko Bošnjak.
Zatim smo odgovore potražili kod "ljudi od struke". Mario Uroš, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu sa Zavoda za Tehničku mehaniku, Katedre za statiku, dinamiku i stabilnost konstrukcija pružio nam je više informacija o tome kako su građeni domovi i što kriju ispod fasada.
Kako kaže, na Građevinskom fakultetu se već dugo bave procjenama nosivosti postojećih zgrada na djelovanje potresa, analizom potresnog rizika i optimalnim metodama pojačanja zgrada. "Uži tim činimo Josip Atalić, Marta Šavor Novak i ja, ali je i puno drugih kolega uključeno u ovu problematiku. Uključeni smo u razne znanstvene i stručne projekte pa tako već devetu godinu zaredom radimo 'Studiju za saniranje posljedica potresa' za Grad Zagreb. Tu smo obradili mnoge teme što se tiče rizika od potresa i procjene potresne otpornosti zgrada", pojašnjava.
Sredstva iz EU fondova služe samo za energetsku, ali ne i konstrukcijsku obnovu
U sklopu svojih procjena rizika dotaknuli su se i studentskih domova "Stjepan Radić" i "Cvjetno naselje", a s obzirom da u oba doma postoje novi i stari paviljoni, više su se fokusirali na starije. "Oni su građeni 50-tih i 60-tih godina te izvorno oni nemaju potrebnu otpornost na potres. Neki paviljoni su i zaštićen spomenik kulture što dodatno komplicira njihovu obnovu i pojačanje. Gradnja je tipična za to doba, a uglavnom su to bili armiranobetonske temeljne trake, zidovi od opeke i sitno-rebričasti strop koji se oslanja na poprečne zidove. Broj katova iznad tla se kreće od četiri kata do čak šest katova na Cvjetnom naselju", kaže Uroš.
...Uskoro slijedi rekonstrukcija domova Cvjetno i Stjepan Radić?...
Unatoč ovoj obeshrabrujućoj informaciji, ovdje treba napomenuti da su oba doma prošla rekonstrukcije. Prva ozbiljnija rekonstrukcija izvršena je u vrijeme Univerzijade 1987. godine, dok je druga završena nedavno, 2015. godine. "Prema dostupnoj dokumentaciji, rekonstrukcijom iz 1987. godine je nosiva konstrukcija na Cvjetnom naselju u uzdužnom smjeru dodatno pojačana armiranobetonskim elementima, ali nisu poznati detalji izvedbe i armiranja. Nažalost, nedavna rekonstrukcija je obuhvaćala samo energetsku obnovu u kojoj nije bila predviđena i konstrukcijska obnova. To je čest slučaj u zadnjih 15-20 godina jer se povlače sredstva iz Europe samo za dizanje energetske učinkovitosti. To je svakako vrijedan aspekt obnove, ali puno je ekonomski isplativije da se uz to podigne i razina otpornosti zgrade na potresno djelovanje", dodaje profesor Uroš. Dodaje da pretpostavlja da je dom "Dr. Ante Starčević", obnovljen 2003. godine, poprilično sličan Cvjetnom naselju i "Savi".
Obnovljeni paviljon na 'Cvjetnom', foto: V.S./MojFaks
Stari paviljoni na Savi i Cvjetnom nisu na razini današnjeg standarda
Što se tiče sadašnje otpornosti na potres, stariji paviljoni u oba doma (Sava i Cvjetno) nisu na razini današnjeg standarda. Međutim, velika većina zgrada u Zagrebu, kao i u ostalim gradovima, također nije na razini standarda i to nije ništa neobično, uvjerava nas Uroš. "Propisi su se s vremenom nadograđivali i postajali sve stroži po pitanju sigurnosti. Tako na primjer i neke zgrade koje su građene prije dvadeset godina ne zadovoljavaju današnji standard. Međutim, to ipak ne znači da su nesigurne i da se ne smije boraviti u njima. Naime, puno je faktora u njihovoj procjeni koji se uzimaju konzervativno, a s druge strane, često su one projektirane i sagrađene iznad standarda za to vrijeme", pojašnjava za MojFaks.
...Kaos u obnovljenim domovima: Radovi traju, namještaj se raspada...
Za učinak potresnog djelovanja nije ključna samo magnituda po Richteru, već bitnu ulogu ima vršno ubrzanje, frekvencijski spektar i trajanje potresa kao i lokalni uvjeti tla na kojem se nalazi zgrada. Nadalje, kako doznajemo, kod starijih studentskih paviljona na Savi i Cvjetnom je povoljno što su im nosive konstrukcije uglavnom pravilne u tlocrtu i po visini, a samim tim imaju znatno umjereniji odziv na potresnu pobudu pa su i manje ugrožene. Također, imaju relativno kvalitetne stropne konstrukcije što im omogućuje kompaktan oblik pri gibanju i sprječava lokalne mehanizme otkazivanja.
Rang-lista domova po sigurnosti?
Svi studenti znaju da nisu svi domovi jednakog datuma izgradnje niti su svi obnavljani. S obzirom da je dom na Lašćini najviše stradao u potresu u ožujku, čini se da ipak postoje razlike u potresnoj sigurnosti između domova. Je li Lašćina onda najslabija karika? "Za paviljone doma na Lašćini nije provedena analiza niti procjena potresne otpornosti no prema tipu konstrukcije može se zaključiti da je ona prilično slična starim paviljonima na Savi i Cvjetnom. Međutim, na Lašćini je broj katova ipak nešto manji što je povoljno. Nepovoljno je što je relativno blizu (u odnosu na druge domove) mogućem epicentru potresa. Zbog toga su neki paviljoni i oštećeni u zagrebačkom potresu", kazao nam je Uroš, dodavši da je i sam za vrijeme studija stanovao u sva tri spomenuta studentska doma.
Rang listu domova po sigurnosti naš sugovornik nije nam htio dati. Kazao je samo kratko da su svakako bolji noviji paviljoni na Cvjetnom i Savi, ali sigurnost ovisi o mnogo faktora pa su ovakve aproksimacije teške i nezahvalne za davati.
...FOTO: Novo ruho studentskih domova - rekonstrukcija pri kraju...
Kao i u slučaju ostalih građevina, stručnjaci su bili u pregledu svih domova i popisana su oštećenja. Međutim, nisu zabilježena veća oštećenja što su nam potvrdila i iskustva studenata. "Može se reći da je dom na Lašćini pretrpio veća oštećenja od ostalih domova, ali to je uglavnom zbog blizine epicentra i lokalnih uvjeta tla koja se razlikuju u odnosu na centar i južni dio grada", govori nam profesor.
Studenti se u domovima žele osjećati sugurno i ugodno! Foto: Martina Trbuščić, MojFaks
Što se najčešćih oštećenja u domovima tiče, svode se na tanke horizontalne pukotine na zidovima, odvajanje žbuke sa zidova i dijela stropne konstrukcije te odvajanje keramičkih pločica. "Također se vrlo često mogu naći blage pukotine na pregradnim zidovima te stropnim konstrukcijama što je posljedica gibanja zgrade u potresu, a ne konstrukcijskog oštećenja", pojašnjava nam ovaj stručnjak.
Postoji li dom koji može izdržati potres od 9 po Richteru?
Na kraju, osvrnuli smo se i na medijski naslov o spomenutom šibenskome domu. Može li građevina zbilja izdržati takav hipotetski potres razorne snage? Čini se da je ovo ipak bio samo efektan naslov jer, kako tvrdi naš sugovornik, teško da potres magnitude 9 po Richteru neće oštetiti ili srušiti ijednu zgradu u Hrvatskoj.
"Projektna ubrzanja tla po kojima se danas projektira i gradi nove zgrade su znatno manja od onih koja bi se dogodila pri tako jakom potresu. Iako projektanti ne koriste direktno magnitudu potresa po Richteru već ubrzanje temeljnog tla, može se reći da današnje propisno projektirane i izvedene zgrade mogu podnijeti do magnitude 6,5-7,5 po Richteru (ovisno o lokaciji). Takav potres bi oštetio i nove zgrade, ali ne bi došla u pitanje njihova nosivost i stabilnost. U građevinarstvu se kao i kod svih drugih struka primjenjuje princip optimizacije koji kaže da nema smisla projektirati zgrade na događaje koji su praktično nemogući jer bi to bilo izrazito neekonomično", dodaje za kraj.
