facebook,
whatsapp
Zasigurno jedan od bitnijih kriterija koje svaki student mora uzeti u obzir kada upisuje fakultet je i mogućnost zaposlenja poslije diplome. Iako nakon srednje škole biramo više srcem nego logikom kojom razmišljamo o poslovima u nekoj, tada nam dalekoj budućnosti, kada nam se bliži dan diplome, bliži nam se i ulazak "u ralje života": traženje posla, rad u struci i sve ostalo što "odrasli život" donosi sa sobom.
Čak 39% mladih globalno misli da su poslovi koje traže nakon obrazovanja njima nedostupni, piše Poslovni dnevnik.
>>>71% studenata pati od 'sagorijevanja'! U samo godinu dana psiha studenata dodatno stradala: 'Cijepljenje može smanjiti tjeskobu...'<<<
Trećina mladih, točnije, 31 posto njih smatra da vještine i obrazovni programi ne odgovaraju predodžbama o karijeri, a još više njih, 39 posto, kaže da poslovi koje traže nakon školovanja nisu dostupni na njihovim tržištima. Ove brojke su rezultati istraživanja koje je u veljači 2020. godine proveo UNICEF kao UN-ov međunarodni fond za djecu. Istraživanje se provelo online na 40 tisuća mladih iz 150 zemalja, a cilj je bio ispitati stavove o tome pruža li im obrazovanje potrebne vještine za pronalazak posla.
Samo 16 posto studenata misli da će s fakulteta izaći s potrebnim znanjima
Istraživanje je provedeno na društvenoj platformi U-Report, a podaci kažu kako 22 posto ispitanih želi učiti o upravljanju, njih 19 posto smatra bitnim analitičko razmišljanje i inovacije, dok ih 16 posto vjeruje kako bi s fakulteta trebali izaći s relevantnim znanjima obrade informacija i podataka.
"Fakultet me neće pripremiti za sposobnost rada pod pritiskom, a nerijetko ni vještinama rukovodstva i sposobnosti rješavanja problema. To su vještine koje su u ovom trenutku apsolutno nedokazive diplomom, a sve traženije na tržištu", rekao je za Poslovni dnevnik student prava Sveučilišta u Rijeci, Luka Basa, komentirajući zaključke istraživanja.
>>>Post-fakultetska depresija 'pokosi' velik broj mladih: Osjećaju se prazno, izgubljeno i tužno<<<
Studiramo dulje od prosjeka
Kako nastavljaju, prosjek studiranja hrvatskih studenata prelazi 7 godina, a kako bi stekli potrebne vještine koje im nisu dane obrazovanjem nerijetko upisuju i apsolventske godine ili se odlučuju na radni odnos prije upisa na fakultet.
"Prije upisa fakulteta radila sam u svojoj srednjoškolskoj struci, a zatim i u ugostiteljstvu. Odlučila sam se na to jer sam smatrala da će mi radno iskustvo pomoći u kasnijem zapošljavanju. Danas studiram turistički i hotelski menadžment, a iako ne studiram sa svojom školskom generacijom, smatram da je to bila dobra odluka", komentirala je studentica Sveučilišta Libertas, Žaklina Kos Grabar.
>>>Muški kolege nakon diplome ipak zarađuju poprilično više od djevojaka<<<
Na globalnoj razini, čak 10 milijuna mladih svakog mjeseca stječe mogućnost pristupa tržištu, no do prvog posla čekaju više od četiri godine. Tada se prognoziralo da bi se situacija mogla pogoršati zbog automatizacije poslova koji bi mogli izbrisati od 20 do 40 posto sadašnjih radnih mjesta.
Kada bi se ovim podacima dodala i varijabla online studiranja na koje su studenti diljem svijeta bili osuđeni zbog pandemije, ali i stavranje novih poslovnih pozicija koje do prije nekoliko godina nisu ni postajale, podaci bi zasigurno bili drugačiji, stoga je potrebno napraviti nova istraživanja koja bi uključivala i trenutno stanje tržišta i obrazovanja s obzirom na pandemiju.
izvor: poslovnidnevnik.hr
