facebook,
whatsapp
Ukupan broj nezaposlenih na mjesečnoj razini pao je četiri posto, ali u odnosu na lanjski ožujak veći je 8,5 posto.
21. travnja, u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 150.653 nezaposlenih osoba ili gotovo pet tisuća manje nego krajem ožujka u kojemu je pak bilo 6800 više izlazaka iz evidencije nezaposlenih negoli ulazaka, piše Poslovni.hr.
Tijekom prošlog mjeseca, naime, HZZ je zabilježio 13.202 novih prijava nezaposlenosti, a iz raznih razloga nešto više od 20 tisuća osoba više nije dio registra nezaposlenih. Ukupan broj nezaposlenih na mjesečnoj razini time je pao četiri posto, na 155.588, a u odnosu na lanjski ožujak to predstavlja povećanje za 12.127 osoba odnosno 8,5 posto.
Više mladih s diplomom 'ušlo' na burzu
U međugodišnjim usporedbama ulazaka u evidenciju HZZ-a postotnim povećanjem u prva tri mjeseca ove godine prednjačile su fakultetski obrazovane osobe.
>>>Burza mjesecima ili odmah ugovor? Sada možeš IZRAČUNATI kolike su šanse da se zaposliš nakon diplome<<<
U prva tri mjeseca ove godine kod te se skupine postotak godišnjeg povećanja ulazaka u evidenciju nezaposlenih kretao oko 20 posto. U proteklih godinu dana, otkako se iz mjeseca u mjesec bilježi godišnji porast ulazaka u evidenciju nezaposlenih, to nije bio slučaj. To mjesto je donedavno bilo rezervirano za osobe sa završenom (4-godišnjom) srednjom školom ili gimnazijom.
U konačnici je u ožujku broj nezaposlenih sa završenim fakultetima ili akademijom, kao i u svim drugim skupinama prema razini obrazovanja, ipak smanjen jer ih je istodobno iz službene evidencije izašlo više nego što je bilo novoprijavljenih.
Krajem prošlog mjeseca u HZZ-ovu registru nezaposlenih bilo je ukupno 14.486 nezaposlenih sa završenim fakultetima, magisterijima ili doktoratima, što predstavlja manje od devet posto ukupno nezaposlenih, a dodaju li se tome i oni sa završenim prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijima, udio više- i visoko obrazovanih među nezaposlenima iznosi oko 16 posto.
Brojnošću već poslovično prednjače osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem s nešto više od 61 posto udjela, računajući i trogodišnje i četverogodišnje, strukovne škole i gimnazije.
Preporuke za upisnu politiku
Ipak, ostaje primijetiti da je, primjerice, u predkriznoj 2019. godini u kojoj je broj nezaposlenih ukupno pao 16,2 posto, postotno smanjenje broja nezaposlenih bilo najmanje (13,3 posto) upravo kod osoba s diplomom fakulteta ili akademije.
To ponešto govori i o strukturi hrvatskog gospodarstva, odnosno potrebama tržišta rada, kao i o samoj strukturi tercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj. Na tom tragu su i rezultati analiza i anketa koje HZZ godišnje provodi među poslodavcima, a na temelju kojih se godišnje objavljuju i Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Primjerice, lista programa za koje se preporučuje povećanje broja upisa i stipendiranja učenika i studenata na primjeru Grada Zagreba najdulja je kod raznih strukovnih škola.
Medicina i STEM studiji i dalje traženi
Kod 4-godišnjih ili 5-godišnjih škola ili stručnih studija povećanja se uglavnom odnose na medicinski kadar. Medicina je visoko i na listi fakultetskih programa za koje se preporučuje više upisa i stipendija, na kojoj su pak i računarstvo, matematika, fizika i općenito profili iz tzv. STEM područja.
>>>Na crnoj listi OPET ekonomija i pravo! Pogledaj koji su najtraženiji i nepoželjni studiji po hrvatskim gradovima<<<
Nasuprot tome, među studijima za koje se smatra da treba smanjiti upise u Zagrebu, ali i većini drugih krajeva Hrvatske, uglavnom se navode ekonomija, politologija, filozofija, komunikologija, novinarstvo, tekstilna tehnologija, dizajn, kineziologija… Dakle, mahom studiji prema kojima je kod nas izražen afinitet.
izvor: Poslovni.hr
