Mojfaks.hr u Karijera

SOR-ovci uzvraćaju udarac: Mladi otkrili što i kako zaista rade na stručnom osposobljavanju

Mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) nekim je poslodavcima pala kao 'sjekira u med', a mnogim mladima je unijela optimizam prilikom potrage za prvim poslom. No, uzbuđenje oko SOR-a ubrzo je splasnulo jer se radi o dvostrukom maču kojeg s jedne strane drže mladi, a s druge poslodavci.

19. lipnja 2017 16:46
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Sudeći po oglasima za posao, cijela Hrvatska će očito proći kroz SOR, a oni mladi koji su već završili s radom preko ove mjere, ponovno se muče s pronalaskom posla. Nažalost, od prošle godine, korisnici ove mjere ne mogu biti mladi stariji od 29 godina jer tako kažu propisi Europske unije, odakle sada novci za SOR i dolaze.

K tome, ta situacija je vrlo specifična jer pojedina zanimanja, poput budućih zdravstvenih radnika, zahtijevaju polaganje državnog ispita, a put do državnog ispita "popločen je" stručnim osposobljavanjem. O tom apsurdu smo pisali i prije, a jedan od članaka nalazi se na linku.


Izvor: pero.com.hr

Vlada opća zbunjenost ovom mjerom i mnogima više nije jasno "tko tu pije, a tko plaća" jer s jedne strane možemo čuti mlade SOR-ovce koji su nezadovoljni poslom i mentorstvom te tvrde da ih poslodavci iskorištavaju, a na drugoj strani nalaze se poslodavci, čije smo mišljenje nedavno prenosili s portala Deutsche Welle, u kojemu dvije poduzetnice opisuju SOR-ovce kao "lijene", "one koji okreću očima na svaki zadatak" te "nefleksibilne radnike" koji "nisu voljni učiti".

Budimo realni: korisnici SOR-a su jeftina radna snaga


U tekstu Deutsche Wellea, dvije poduzetnice prepričavaju svoja loša iskustva sa SOR-ovcima i tvrde da oni ne žele raditi ništa više od domene onoga što im stoji u opisu posla. Jedna od njih smatra da bi trebali biti fleksibilniji kada je u pitanju radno vrijeme jer se neki poslovi u toj tvrtki obavljaju navečer. Ono što poduzetnica ignorira je zakonska odredba koja kaže da korisnici SOR-a ne smiju raditi za 22 sata što je i odlučeno člankom 9. u ovogodišnjem Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja, s konačnim prijedlogom Zakona.

...Analiza Stručnog osposobljavanja: Zašto je 16 preporuka odbijeno, a niti jedna nije prihvaćena?...


"U članku 8. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: \'(3) Osoba koja se stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne može obavljati poslove u razdoblju između 22 sata uvečer i 6 sati prije podne te nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi\'", stoji u Zakonu.

K tome, poduzetnica spominje da kada god bi tražila da netko ostane prekovremeno, osobe su se pozivale na Zakon o radu, a njoj izuzetno smeta što su SOR-ovci upoznati sa svojim radničkim pravima. Ova izjava i takav stav su vrlo zabrinjavajući s obzirom na to da su SOR-ovci besplatna radna snaga jer im poslodavac ne mora isplaćivati plaću - to naime čini država, odnosno HZZ. Jedino što poslodavac treba napraviti jest SOR-ovcu osigurati radno mjesto, odrediti mentora koji će pratiti njegov rad i platiti prijevoz, što je laički rečeno, prava "sića".


Izvor: Shutterstock

Jedna od poduzetnica je vlasnica medijske kuće te je do kraja iskritizirala mlade novinare koji dođu u njenu redakciju na SOR. Jasno je da osoba ne može odmah sve znati kada dođe iz fakultetskih klupa u redakcijske, ali je žalosno što poduzetnica tvrdi da se tim mladima nema tko baviti. Postavlja se pitanje: što točno poslodavci očekuju od mladih kojima je SOR prvo radno iskustvo? Očekuju li zaista stručnjaka koje će država platiti 2620? Ili očekuju mladu osobu koja je tek došla učiti, raditi i uvježbavati se?

Ta ista vlasnica medijske tvrtke kaže da nisu ipak svi SOR-ovci bili tako loši, da je "biser" među njima bila mlada novinarka s potencijalom te joj je jako žao što ju nije zaposlila. Tu se slobodno može upotrijebiti ona "prošla baba s kolačima" jer ju je poslodavka mogla slobodno zaposliti da je htjela nakon završetka SOR-a.

SOR mjeru ipak najviše koristi država pa na kraju dijeli "pedale"


U javnosti se često mogu čuti vapaji SOR-ovaca koji kažu da ih poslodavci iskorištavaju, a tu je i država kao najveći poslodavac koji svake godine prima u svoje institucije velik broj SOR-ovaca. No, država izgleda nije baš neki poslodavac jer čak 80 % mladih nakon isteka SOR-a ne ostane raditi u tijelima državne i lokalne samouprave.

S tim se ponovno dolazimo do paradoksalne situacije jer je mjera donesena kako bi se poslodavce iz privatnog sektora potaknulo na više zapošljavanja mladih te je plan da ih se zadrži, ali čini se da za državu ne vrijede ista pravila.


Izvor: Facebook@Mladi radnici i mlade radnice

Ako govorimo o područjima djelatnosti i tijelima državne vlasti i lokalne regionalne samouprave, 82 SOR-ovca nije ostalo na tom radnom mjestu nakon istjeka mjere, tek 10 % ih je ostalo raditi kod istog poslodavca i nakon istjeka mjere te ih 80 % ne ostane ondje raditi. Ista stvar je i sa samim državnim sektorom, stoji u analizi Mreže mladih Hrvatske.

...Mladi poručuju: \'SOR ne može biti zamjena za pripravništvo!\'...


...Korak bliže odgovornima: Mladi u Saboru tražili pravo na stručno osposobljavanje...


"U tijelima državne i lokalne samouprave on nije nikako kvalitetno adresiran. Jedina promjena se vidi u ograničavanju broja korisnika na 10% zaposlenih. Takva promjena s jedne strane možda i neće utjecati na konačan broj korisnika jer već sada vidimo primjere gdje Ministarstvo financija namjerava angažirati 495 osoba preko SOR-a, a s druge takvo kozmetičko ograničenje nikako ne rješava suštinske probleme takvog oblika rada u tijelima državne i lokalne samouprave. Naime, s obzirom na još uvijek aktualnu zabranu zapošljavanja, SOR ostaje mehanizam kako doskočiti problemu potkapacitiranosti u tim tijelima i već je pticama na grani jasno da se SOR koristi kao zamjena za radna mjesta, a ne kako bi se mladi osposobili za poslove koji nakon osposobljavanja u ovom slučaju i ne postoje", prokomentirao nam je Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske.

Ono što Živković još napominje da je kvaliteta mentorstva vrlo upitna kao i to što su mladi doista naučili radeći preko mjere stručnog osposobljavanja.

Mlada profesorica od mentora nije naučila ništa, a stručnjak za odnose s javnošću na SOR-u printa papire


I sama sam nedavno "odslužila" svoje stručno osposobljavanje te sam ostala raditi u istoj firmi. Osobno, moje iskustvo je pozitivno, a i u pitanju je manja privatna medijska kuća, tako je da je atmosfera na poslu više "obiteljska". Istina je da plaća od 2620 kuna nije velika, ali sam na SOR uvijek gledala kao na priliku gdje ću pokazati svoje znanje i ono što mogu kako bih naposljetku ostala raditi. Tako je i bilo, a radeći ovdje i istražujući ovakve teme, saznala sam da nažalost mnogima nije bilo jednako dobro na SOR-u kao meni.

...Opet nelogičnost u oglasu za stručno osposobljavanje: Pjevaj na svadbama, ali ne nakon 22h...


Mlada korisnica mjere iz Osijeka ima 24 godine, na SOR-u je u jednoj osječkoj gimnaziji već pola godine te kaže da je vrlo zadovoljna kolektivom, učenicima i osobnim snalaženjem u profesorskom poslu. No, mentorom nikako nije zadovoljna i kaže da imaju vrlo lošu komunikaciju.

"Mentor ne zna zapravo što znači biti mentor (plus nije baš ni dobar nastavnik), tako da ustvari ja sve učim sama ili uz pomoć drugih nastavnika i stručnih suradnika jer mi maksimalno izlaze u susret i imam jako dobre odnose s njima. Isto tako se ne nadam ostati u toj školi nakon SOR-a jer je to škola s velikim brojem nastavnika i nemaju potrebe za više, a iz moje struke nitko još barem neko vrijeme neće u mirovinu. Međutim, ja sam takva da se volim gurati, dokazivati i dati im do znanja da sam tu i da želim raditi, tako da mi već sada neki nastavnici dolaze govoriti o budućim natječajima u drugim mjestima gdje bi oni mogli dati preporuke i \'lobirati\' za mene. No, istina je to da mi kao ljudi na SOR-u radimo i puno više od onoga što trebamo i da nas \'izrabljuju.\' Ne znam kako je na drugim radnim mjestima, ali mislim da je u školi malo specifična situacija, jer iako ja imam mentora i ravnateljica mi je poslodavac, svi ostali nastavnici su mi isto tako nadređeni i kada trebaju nešto obaviti, uvijek ganjaju nas pripravnike da to napravimo umjesto njih, iako to nije naš posao, niti naša struka, i uvijek se zapravo nekako očekuje da će se takvi poslovi uvaliti pripravnicima i da mi to moramo napraviti bez prigovora. Mimo toga i mentora, stvarno mi je super na SOR-u i jako bih željela ostati baš u toj školi, iako sam svjesna da je to nemoguće", prepričava Osječanka.


Izvor: Shutterstock

Naš sljedeći sugovornik, SOR-ovac iz područja odnosa s javnošću, radi od kraja travnja u tijelu lokalne samouprave, što spada u javnu službu. Komentira da u njegovoj struci nema posla osim ako ne postoji dobra veza jer su svi dobro "umreženi", a kako kaže, kuda je situacija u struci "jadna", tako je njemu na poslu još jadnije jer na samom početku nisu imali pojma što će mu dati u "radne zadatke".

...Mladi radnici i mlade radnice: Satirična stranica otkriva tužno lice traženja posla u Hrvatskoj...


"Došao sam raditi, a nisu znali kamo da me stave, niti su mi dali \'radne zadatke\'. Uglavnom upisujem podatke u tablice ili kopiram i printam. O nekom stručnom usavršavanju ne smijem ni pitati jer je to nepoznata pojava da nekoga pošalju na stručni seminar ili dalje edukacije. A još žalosnija je činjenica da osoba koja radi ono za što sam se ja školovao nema veze s tim poslom, jako loše ga radi, niti je školovana formalno ili neformalno za taj posao (OSJ i protokol) ali je formalno-pravno natječajno zadovoljila uvjete, odnosno \'ima zaleđe\'. Moja diploma ne znači ništa, toga sam svjestan, ali imam studentskog iskustva iz struke, bio sam stažist Europskog parlamenta u struci, ali to je sve nevažno u ovakvim situacijama. Drugo, smatram kako je \'naknada\' od 2620 kuna plus prijevoz koji poslodavac može, ali i ne mora platiti je sramota, kako za osobu s VSS ili VSŠ, tako i za SSS. To nije dovoljno za samostalan i smislen život, pogotovo ako želimo omogućiti mladima da ostanu i zasnuju obitelji u RH. S moje strane je u redu jer živim kod roditelja pa u tom smislu nemam troškova, ali kada bi išao na SOR u Zagreb, udaljen otprilike 80 kilometara, tada mi 2620 kuna u najvećem broju slučajeva ne bi bilo dovoljno niti za smještaj, a kamo li da od toga živim", rekao nam je mladi PR-ovac.

Za kraj je prokomentirao SOR-ovce svoje struke jer drži da jako mali broj radi zaista nešto smisleno i povezano sa svojim obrazovanjem koje će tijekom SOR-a nadograditi radnim iskustvom i daljnjim usavršavanjem.

Informatičar na SOR-u šalje mailove i prebacuje tuđe fotke na računalo dok u jednoj bolnici SOR-ovac mijenja mentora


Mladi viši informatički referent iz Slavonije na SOR-u je tek dva tjedna, a već sada osjeti u kome smjeru ide njegovo stručno osposobljavanje, a smjer je sve samo ne dobar. Naime, on je došao raditi u polikliniku kada je njegov službeni mentor otišao na godišnji pa su taj "problem" prebacili na drugog informatičara koji se još uvijek pokušava snaći.

...Članovi ove Facebook grupe bore se za svoj posao: Jesu li s 29 godina prestari za stručno?...


"Kompleks gdje radim sastoji se od tri zgrade i odmah su mi promijenili radno vrijeme s od 8 do 16 sati na 7:30 do 15:30 (a ovaj zamjenski mentor radi po ovom prvom). I uz sve to, momentalno su me prebacili u novu zgradu u uredu gdje sam apsolutno sam, a još ništa nisam naučio u vezi programa s kojim bi kao trebao raditi, osim par sitnih stvari što mi je zamjenski mentor uspio reći prvi dan. Nakon toga sam dobivao pozive za \'poslove\' tipa: \'Možete li doći u taj i taj ured?\', a kada sam došao imao sam što i raditi: prebacivao sam zaposlenicima fotke s mobitela na komp i slično. Pa mi onda govore da im isprintam word dokument, pošaljem mail umjesto njih itd."
, prepričao je.


Izvor: Pixabay

No, kako smo već naveli, nije lako niti mladim radnicima u zdravstvu. Osim što se i oni susreću s onim problemom mladih iznad 29 koji ne mogu na SOR, oni nailaze i na situaciju s pripravništvom koje više ne postoji nego ga je zamijenio SOR. Mlada fizioterapeutkinja koja trenutno radi preko SOR-a u jednoj specijalnoj bolnici, kaže da na poslu dolazi do prilično zbunjujućih situacija kada su u pitanju "pripravnici". Tvrdi da mladi SOR-ovci više nisu sigurni koga na poslu moraju slušati jer svi "drve" nešto svoje, a i ne smiju ići na godišnji kada i drugi zaposlenici.

...Poslodavci se žale na mlade na stručnom: \'Okreću očima kad nešto treba napraviti\'...


"Od prosinca 2016. pripravnica sam u jednoj bolnici, a na kraju se sve činilo prilično idilično, baš je bilo predobro da bi bilo istinito. Svi su kao srdačni, svi su na \'ti\', divno... sve do prvog sastanka pripravnika kad nam je rečeno da mi kao pripravnici nemamo pravo godišnjeg odmora u razdoblju 1.6.-1.9., a isto vrijedi i za razdoblje od 15.12.-15.1. Kao razlog su naveli da je to razdoblje rezervirano za godišnje odmore stalno zaposlenog osoblja. Radne su nam subote i nerijetko se događa da pripravnik radi sam kao zamjena mentoru. Ne mogu sa sigurnošću reći, ali taj princip bi trebao trajati cijelo ljeto. Pripravnici će se izmjenjivati po ambulantama i odjelima dok su stalno zaposleni terapeuti na godišnjim odmorima. Pretpostavljam da nas neće ostaviti kompletno bez nadzora i da će ipak biti koji mentor uz nas. Nadalje, svi se međusobno mrze i svatko ima svoj princip rada pa onda pljuju jedni po drugima. Zapravo ne znamo koga slušati, tko zna kako se zapravo radi tamo jer uvjerena sam u rad samo jedne terapeutkinje u cijeloj bolnici! O načinima na koji se tamo dolazi do posla neću ni pričati, nema smisla jer je vjerojatno isti princip i na ostalim mjestima", otkriva fizioterapeutkinja na SOR-u.

Jedan od naših sugovornika svoj SOR odrađuje u jednoj udruzi, što je sektor civilnog društva te kaže da ne računa na zaposlenje nakon isteka mjere. No, ima vrlo zanimljiv komentar na ovu temu pa kaže da ništa nije "crno" ili "bijelo".

"Kada bi se SOR zaista provodio i u onoj komponenti - zapošljavanje nakon, imao bi smisla za obje strane. Ovako su nezadovoljni i poslodavci jer ne vide entuzijazam i daju mladima pomoćne (tajničke) poslove, a mladi vide povratak na burzu nakon godine dana", kazao nam je.


Izvor: Shutterstock

Baš kako i tvrdi naš posljednji sugovornik iz ove priče, stvari nisu crne i bijele pa čak nisu ni sive. Mnogo je propusta u provođenju SOR-a, poslodavci su ponekad neinformirani (poput poslodavke koja se ljuti jer joj SOR-ovac ne želi raditi nakon 22 sata) i od mladih očekuju besplatne stručnjake. S druge strane, postoje mladi koji smatraju da rade za "crkavicu" i vode se onom "koliko para toliko i muzike", ali je obeshrabrujuće što poslodavci ostavljaju dojam da žele rezultate od mladih "pripravnika", a na žele se pozabaviti njima i dobro ih mentorirati.

Ivana Petrić
foto: civilnodrustvo.hr/Shutterstock/Pixlr

Još vijesti