facebook,
whatsapp
Specijalizacije koje liječnici moraju proći nakon završetka fakulteta traju pet godina, a zbog ispodprosječne plaće i uvjeta rada, nitko se ne javlja na natječaje za specijalizaciju. Budući 30-godišnji specijalizant rekao je kako će njegova plaća kad krene na specijalizaciju biti niža za čak 5.000 kuna jer je koeficijent specijalizanta puno niži od doktora medicine bez specijalizacije.
"Ljetos sam radio u turističkoj ambulanti na otoku, i za 180 sati, uključujući i radne vikende, primao sam 8.000 kuna. Pa toliko primi konobar, i to bez napojnice. Frustrira činjenica da bih kao specijalizant imao plaću od 7.500 kuna, a varioc s trogodišnjom srednjom školom ima plaću od 12.000 kuna", govori za Novi list.
No tu nije kraj njihovih njihovih problema – drugi dio specijalizacije, koji se uglavnom odrađuje u blizini doma, mora se odraditi u kliničkim bolnicama, zbog čega puno liječnika mora preseliti u neki veći grad, prenosi.
Ne pokriju mu se ni troškovi puta
Tako Marin Smilović, specijalizant kliničke radiologije, već dvije godine svaki dan putuje iz Čakovca u Zagreb, što mu zbog života u drugom gradu plaćaju 1700 kuna. Jedno dežurstvo tijekom radnog tjedna se plaća od 150 do 170 kuna, što to mu ne pokrije ni troškove puta.
"Kolegica u Zadru, koja nije u braku, dobila je samo 800 kuna dodatka za odvojeni život, odnosno pokriće troška života u drugom gradu", govori Smilović.
Smilović priznaje kako bi volio ostati raditi u Hrvatskoj, ali misli kako situacija za specijalizante neće ići nabolje u neko skorije vrijeme.
Mladi odlaze van
"Više kolega otišlo je na specijalizaciju u Njemačku, Austriju, jedan u Englesku – tamo su specijalizacije višestruko bolje plaćene nego kod nas, a odrađenu specijalizaciju i troškove specijalističkog usavršavanja nikome nisu dužni vraćati, kao kod nas", priznaje.
Hrvatska liječnička komora također osuđuje ovakve uvjete specijalizanata, a zagovaraju i nekoliko prijedloga kojima bi se njihova situacija znatno poboljšala, prenosi Novi list.
"Jedan od naših prijedloga za
poboljšanje je i uvođenje e-specijalizantske knjižice s redovito i
ažurno dostupnim praćenjem napretka svakog specijalizanta",
govori Krešimir Luetić, predsjednik HLK-a. "Kako je vrijeme
specijalističkog usavršavanja vrijeme kad mladi liječnici
zasnivaju obitelji i rješavaju egzistencijalna pitanja, povećanje
plaće bi poboljšalo perspektivu jedne od najdeficitiranijih struka
i pridonijelo ostanku liječnika u Hrvatskoj".
P.H.
Izvor: Novi list
Foto: sxc.hu
