facebook,
whatsapp
Iako nam je zadaća u osnovnoj, a onda i u srednjoj školi uglavnom bila noćna mora, na fakultetu vam zadaće mogu pomoći u pokretanju vlastitog posla.
Izborom svog studija odabiremo i svoj potencijalni put u karijeri. Miloš Simeunović je apsolvent Poljoprivrednog fakulteta i na smjeru voćarstvo i vinogradarstvo koji je odlučio svoju karijeru graditi upravo u smjeru u kojem je upisao i fakultet – u poljoprivredi.
>>>Idealan zen-posao za studente: Zaprljaj svoje ruke i opuštaj se u carstvu biljaka svaki dan<<<
Na prvoj godini fakulteta, kada je bio početnik brucoš, profesor je svim studentima savjetovao da za "domaću zadaću" zasade nasade voća. Po završetku studija, uvjerio se u to Miloš, voće će biti u punom rodu i donositi prihod. Miloševa je obitelj srećom na raspolaganju imala zemlju u selu Babina Luka, pa su tamo posadili crni ribizl.
U Beogradu se teško pronalazi posao, pa je ostao na svom imanju
"Želja i plan je da stečeno znanje tokom studija primijenim u svom domaćinstvu, pošto je u Beogradu teško naći posao u struci, posebno u voćarstvu. Na četiri hektara obradive zemlje obitelj se najviše bavila ratarskom proizvodnjom, kako bi održavali njive, a onda smo, nakon savjeta profesora, pokušali uzgojiti ribiz. S obzirom na to da ja dosta vremena provodim u Zemunu, otac mi je preporučio da odaberemo voćku koja zahtijeva manje održavanja, pa smo se tako odlučili za ribizl", priča Miloš za Blic.rs.
>>>Super prilika za studente ova 4 visoka učilišta: Prijavite se za stipendiju vrijednu 10 tisuća kuna<<<
Oni su na njegovoj prvoj godini studiranja zasadili 25 rali ovog bobičastog voća, a do njegove apsolventske godine proširili su se na čak 600, pa je ova godina rezultirala sa 600 kilograma ovog ploda.
Kako pojašnjava mladi poljoprivrednik, ribizl nije pretjerano zahtjevan za uzgoj i ne zahtjeva velik broj kemijskih tretmana ili okopavanja kao druge vrste, iako je potrebno jedno gnojenje godišnje. Kako nastavlja, na svojim sadnicama radi dvadesetak dana godišnje, koliko je dovoljno za održavanje plantaže ove voćke kojoj odgovara isto zemljište kao i na primjer malini.
Apsolvent u svom polju ribiza / Foto: screenshot via blic.rs
Planiraju širiti posao
"Zadovoljni smo ovogodišnjim prinosom, iako je to još mali rod za prodaju u sviježem stanju pa smo ga odlučili preraditi u sirup. Kada je pun rod, ribiz po jednom grmu daje od tri do pet kilograma ploda. Ovo je više planinska biljka i bolji rod donosi u predjelima na većim nadmorskim visinama", objašnjava Miloš.
Zasad ne postoji organizirani otkup ovog bobičastog voća, ali kilogram svježeg crnog ribiza košta oko jednog eura na tržištu, dok je litra sirupa kojeg su Simeunovići napravili od 400 do 650 dinara (oko 40-ak kuna).
>>>Nakon faksa sjeda na traktor: Studentica postala hit na lokalnoj Traktorijadi<<<
"S obzirom na to sa su aronija i borovnica već poznate na tržištu, a ribiz je malo zanemarena biljka i pošto dobro ide prodaja sirupa, ja se nadam da će i ova proizvodnja zaživjeti. Za svježim plodom uvijek ima potražnje, ali je prerada uvijek isplativija i bolja. Pošto dobro ide prodaja, planiramo naredne godine još više napraviti sirupa od ribiza, a bit će svakako i veći rod", odaje svoje buduće planove mladi apsolvent Poljoprivrednog fakulteta.
izvor: blic.rs
