L.B. u Nakon predavanja

5 velikih uzroka stresa zbog kojih su studenti uvijek 'u stisci'

Stres je uobičajeni dio života studenata. Ovo je period koji za mnoge znači odvojenost od obitelji, po prvi puta u životu, ali i dodatnu potrebu i očekivanja okoline da uspiju na fakultetu i ostvare se u akademskom okruženju.

14. prosinca 2021 14:34
Kasnovečernje učenje, umor

Kasnovečernje učenje, umor Foto: Shutterstock

Umjerene količine stresa čak su i dobre za zdravlje jer motiviraju studente da nadvladaju sve izazove. No, previše stresa može negativno utjecati na um i tijelo što može rezulirati brojnim problemima. Bez obzira na razne uzroke stresa u periodu studiranja, uglavnom se mogu podijeliti u nekoliko kategorija.


Uzroci stresa kod studenata


Nekima se možda čini da je studiranje životno iskustvo koje ne podrazumijeva puno stresa. Čini im se da je jedini zadatak studenata učenje, polaganje ispita i na kraju puta – diploma. No, ovo jednostavno nije točno. Stres u ovom periodu života može biti zbilja sveobuhvatan i može zahvatiti mnoge aspekte života mlade osobe.


>>>Od odlikaša do frustracije! Brutalno iskreno pismo ogorčenog studenta: 'Fakultet me učinio ovakvim, osjećam se izgoreno...'<<<


Američka udruga psihologa izvještava o 45 posto studenata koji tijekom studiranja potraže stručnu pomoć zbog stresa koji osjećaju. Tjeskoba i depresija također su česti razlozi zbog kojih se obraćaju stručnjacima, a često ih se može povezati sa stresom.


Nekoliko je velikih stresora u životu svakog studenta.


Financijski stres


Svaki student brine o svojim financijama. Ako plaća školarinu, ovaj izdatak predstavlja veliki izvor stresa, kao i plaćanje troškova života: stanarine, svakodnevnih potreba, skripti, izlazaka, prijevoza, prehrane… Činjenica je da studentima financije stvaraju stres, čak i ako im roditelji plaćaju školarinu. Za vrijeme redovnog studiranja, šanse za obavljanjem studentskih poslova postoje, ali ih je potrebno dobro kalibrirati kako posao ne bi ugrozio stjecanje diplome.



foto: Andrey_Popov via Shutterstock


Zbog svega toga, budžet studenata poslovično je skroman i uvijek ga je moguće podebljati, a znanost spajanja kraja s krajem vještina je koju svaki student brzo savlada.


Također, financijsko stanje može utjecati na zapošljavanje nakon fakulteta: oni lošije financijske situacije često su prisiljeni pristati na bilo kakav posao i odbiti volontiranje na poslovima koji su uže povezani sa strukom u kojoj su se obrazovali.


Stres traženja posla


Nakon diplome mnogi se studenti suoče s nedoumicom: tražiti samo unutar struke ili pristati na prvo što naiđe? Ovo je posebice problematično ukoliko na tržište rada kročite s diplomom koja trenutno ne garantira instant-poslovnu ponudu.


Osim ovoga, sam proces tzraženja posla zahtjevan je, stresa i naporan sam po sebi, pa čak i ako se krećete unutar domene oglasa unutar struke, razgovori, zadaci i kvalifikacijski ispiti predstavljaju stres koji mora proći svaki tražitelj zaposlenja. Još kad se ovdje pribroje negativni odgovori ili poslodavci koji vam čak neće ni odgovoriti na zamolbu… osjećaj frustracije može samo ojačati.


Akademski stres


Zahtjevi na pojedinim kolegijima mogu biti izazovni i zbilja teški. Većina profesora imat će jednaka očekivanja što se rješavanja obaveza za potrebe njihovog kolegija tiče, bio izborni ili obavezan, nosio 3 ili 7 ECTS bodova. Sudjelovanje na nastavi, pisanje reakcijskih tekstova, seminara, usmena izlaganja, zadaće, laboratorijske vježbe, kolokviji i ispiti – uobičajene su obaveze koje vas čekaju u sklopu većine kolegija.


foto: Syda Productions via Shutterstock


Kad ovo pomnožite s brojem kolegija, postaje jasno d neće biti lako, stoga su akademska opterećenja izvor stresa za svakog studenta, ma kakve ambicije i ocjene imao.

No, akademski stres mogu prouzročiti i druge okolnosti: loš osjećaj za organiziranje vremena od strane studenta, loša obiteljska situacija kod kuće i slično.


Obiteljski stres


Čak i dobronamjerni roditelji ponekad nameću osjećaj stresa djeci koja studiraju. Možda im se čini da pomažu namećući svoja očekivanja, ali uglavnom je to samo izvor stresa.

Obitelji nisu savršene, to je činjenica, a bilo kakav stres u obiteljskome „gnijezdu“ može direktno utjecati na uspjeh na fakultetu ili količinu stresa prilikom studiranja: razvodi, loši međuobiteljski odnosi, nedostatak financijskog zaleđa, loša komunikacija…


Neki studenti upišu fakultet samo kako bi udovoljili roditeljima, iako pritisak na njih ne dolazi s te strane. To je zato jer neki mladi imaju potrebu neprestano se dokazivati drugima i članovima obitelji, žele da se ponose njima i dokažu da ne troše novce na njih uzalud.


Studenti po prvi puta pokušavaju pronaći balans između samostalnosti i osjećaja pripadnosti obitelji, a i činjenica je da samostalnost ne mogu upražnjavati u potpunosti, dokle god su financijski ovisni o roditeljima. Sve ove okolnosti mogu u mladima izazvati stres.


Stres od svega preostaloga


Osim navedenog, mnogo je drugih faktora koji mogu uzrokovati stres među mladima. Pritisak vršnjaka jedan je od takvih izvora: svaki se dan u predavaonicama, menzama ili u domu uspoređuju s drugima ili pak odvaguju učiti ili se družiti i zabavljati, dok obaveze čekaju neka bolja vremena.


Drugi stresori su osjećaj nostalgije i tuge za domom koji su napustili, akademsko natjecanje, osobni pritisak da budu što bolji na fakultetu i izvannastavnim aktivnostima, društvena tjeskoba i pretrpan raspored.


>>>Tužna ispovijest studenta koji je odustao od faksa jer nije bio sretan: 'Svaki dan mi je siv, bez optimizma, smijeha…'<<<


Stres se samo pojačava u okolnostima nedostatka sna i odmora, loše prehrane, pa čak i u slučaju kad mladi imaju previše slobodnog vremena.

Strah od javnog nastupa pred kolegama na fakultetu, strah od lošeg organiziranja vremena i obaveza i promjene također su realni izvori stresa za studente.


Srećom, sve ih je moguće nadvladati.


Kako se boriti protiv stresa?


Svaki fakultet ili sveučilište nudi studentima priliku za razgovor sa stručnjacima koji djeluju u sklopu savjetovališta i ovo je odlična početna točka ukoliko osjetite da se više ne možete nositi sa stresom studiranja.


>>>Savjet stručnjaka: Idealizam Tarzana koji sve može sam loš je za studente<<<


Ponekad je dovoljan i razgovor sa starijim kolegama koji će vas uvjeriti u činjenicu da je svima jednako, ali da je uz neke metode opuštanja (meditacija, šetnja, bihevioralna terapija i slično) nadići stres, barem u onoj količini koja je pogubna za vaš akademski uspjeh.