facebook,
whatsapp
Svakodnevno u svoje živote implementiramo nove stvari. Gledajući u prošlost, kad su knjige postale "svježa, nova tehnologija", Sokrat je vjerovao da će one "širiti epidemiju zaborava". Tisućljeće kasnije, aristokrati su brinuli da će tiskarski stroj dovesti do mentalnog preopterećenja među masama. Potom su roditelji brinuli da će upotreba kalkulatora onemogućiti aritmetičke vještine njihove djece. Na kraju na scenu stupa novi izum: digitalna tehnologija.
Je li hiperpovezani mozak - plitak?
Prema anketi PBS-a, 53 posto ljudi vjeruje da nas tehnologija čini glupljima. Ispitujući više od tisuću stručnjaka, sa Sveučilišta Elon i centra "Imagining the Internet" te internetskog projekta "Pew" otkrili su da 42 posto osoba vjeruje da je "hiperpovezani mozak plitak" i održava "nezdravu ovisnost o internetu i mobilnim uređajima".
>>>Stižu velike promjene u menzama: Uskoro beskontaktno plaćanje i digitalni novčanici<<<
No, strah od digitalizacije učionica i predavaonica nije više samo produkt tehnofobije masa, već je potaknut događajima koji se podudaraju s masovnim usvajanjem digitalne tehnologije među studentima i učenicima, što dovodi do snažnog asocijativnog odnosa, piše BigThink.
Za primjer se može uzeti Finska, koja je početkom stoljeća imala obrazovni sustav na glasu kao najbolji na svijetu. Njihov je obrazovni sustav bio najbolji po Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) 2000. godine, s visokim rezultatima u matematici i znanosti, a bili su broj jedan po čitanju. Edukatori i odgajatelji diljem svijeta hrlili su u Finsku kako bi otkrili njihov tajni pedagoški način podučavanja.
No, između 2006. i 2012. godine dolazi do promjene jer rezultati zemlje naglo padaju, dok su ostali obrazovni sustavi drugih država ostali stabilni i na visokim pozicijama. Ovaj nagli pad pokušao se pravdati pomoću nekoliko teorija, među kojima je ona "povećanog prihvaćanja tehnologije i screen time-a".
>>>Brucoš od mame dobio 12 tisuća kuna jer je 6 godina izbjegavao društvene mreže<<<
Pedagog i savjetnik za politiku Pasi Shalberg kazao je da djevojčice Finkinje nadmašuju dječake u čitanju, matematici i znanosti, Finska je jedina zemlja OECD-a u kojoj djevojke nadmašuju dječake u posljednja dva predmeta. S obzirom na to kako djevojčice više čitaju iz zadovoljstva nego dječaci, imale su i bolje rezultate na PISA testiranju jer se ispitna pitanja oslanjaju na razumijevanje pročitanog. Kao takva, pojava digitalnih tehnologija među djecom školske dobi možda je ubrzala ovaj trend s opadajućim sposobnostima čitanja kod dječaka.
Različiti rezultati
BigThink navodi još jedan primjer, ovaj puta iz SAD-a, gdje su naišli na različite rezultate nakon uvođenja tehnologije u učionice. Jedni su najavljilali korištenje Summit Learning Programa, dok su ga drugi branili. To je online sustav učenja koji "pomaže učenicima da postavljaju i prate ciljeve, uče sadržaj vlastitim tempom i završavaju projekte dubljeg učenja".
>>>Online ipak nije tako loše? Više od pola studenata ovog hrvatskog sveučilišta najradije bi studiralo 'na daljinu'<<<
Personalizirani sustav učenja kojeg podupiru Mark Zuckerberg i Priscilla Chan, Summit Learning koristi online alate za generiranje prilagođenog obrazovanja usmjerenog na promicanje samostalnog učenja. Međutim, neki učenici smatraju da ih lekcije usmjerene na ekran izoliraju i izazivaju tjeskobu, dok se roditelji brinu zbog učinaka koji će neprovjereni sustav imati na mentalni razvoj njihove djece. Uz spomenuto, još se nekoliko građanskih udruga požalilo javnim pismima na korištenje ovog online programa u školama uz argument da ljudi uče kroz socijalizaciju, a ne digitalizaciju.
Foto: shutterstock by True Touch Lifestyle
"Postoji mnogo istraživanja, knjiga i članaka o tome da se možda previše oslanjamo na tehnologiju da gubimo kognitivne sposobnosti, no to nije dovoljno izučeno", kazao je Peter Frost, profesor psihologije sa Sveučilišta Southern New Hampshire i dodao kako "na prste jedne ruke može izbrojiti znanstvenike koji se bave proučavanjem efekata korištenja smartphonea".
Nema razlike u sposobnostima studenata
Kako bi i sam proučio koji su to efekti, Frost je napravio istraživanje u kojem su analizirali korištenje mobitela i kratkoročne kognitivne sposobnosti. Kako navode, otkrili su da je više korištenja mobitela negativno koreliralo s rješavanjem društvenih problema, ali pozitivno na sposobnost zapažanja i prosuđivanja vjerodostojnosti informacija.
Frost je u svojem istraživanju dozvolio da 50 studenata svoje mobitele smiju koristiti manje od dva sata dnevno, dok je drugih 50 studenata imalo zadatak koristiti svoje mobitele više od pet sati dnevno. Nakon prvog tjedna istraživanja, studenti s visokom upotrebom mobitela pokazali su smanjenu sposobnost tumačenja i analize podataka. No, nakon četiri tjedna, ta je razlika nestala.
Foto: DisobeyArt via Shutterstock
"Nalazi ove studije sugeriraju da čak i u rijetkim slučajevima kada mobiteli mogu mijenjati kognitivne sposobnosti, ovaj učinak je vjerojatno prolazan i mehanizam kojim mobiteli pokreću ovakvu privremenu promjenu ostaje otvoreno pitanje", piše Frost.
Iako je usvajanje digitalne tehnologije prethodilo opadanju rezultata u Finskom slučaju, nema izravnih dokaza koji bi upućivali na uzrok i posljedicu. Drugo moguće objašnjenje koje nudi Shalberg uključuje ekonomske poteškoće s kojima se Finska susrela nakon 2008. godine.
Istraživanja se baziraju na anketama
Kako piše BigThink, Summit Learning program hvali se kako surađuju s istraživačima iz Harvarda, no, nisu im dopustili proučavanje ove specifične platforme.
Osim toga, daljnja istraživanja utjecaja digitalne tehnologije na ljude nailaze na još nekoliko problema: kako nagovoriti nekoga da promjeni svoj život na određeni period vremena za istraživanje? Kako bi roditelji dozvolili svojoj djeci više vremena na ekranu ako se još uvijek ne znaju dugoročni učinci? Čak i kada bi netko pristao, ne mogu se ljudi staviti u laboratorij na nekoliko godina kako bi dokazali da su se pridržavali pravila i programa, pa se istraživači na kraju oslanjaju na ankete kako bi prikupili određene rezultate.
>>>Mladi Sarajlija dao otkaz u BMW-u i Apple-u da bi živio u kombiju i pauzirao od tehnologije: 'Mislili su da sam skrenuo s pameti'<<<
Ništa od ovoga ne znači da znanost u konačnici ne može dati odgovore utemeljene na dokazima; samo da je takve dokaze teško razlučiti i da je digitalna tehnologija nova i da se brzo mijenja. S obzirom na izloženo, mnogi stručnjaci tvrde da bismo trebali izbjegavati neselektivno usvajanje digitalne tehnologije. Umjesto toga, naš bi pristup trebao biti namjeran, samo usvajanje tehnologija koje su nam potrebne za postizanje željenog cilja.
izvor: bigthink.com
