U Hrvatskoj, država i gradovi osiguravaju svojim stanovnicima samo dva posto javnog stambenog prostora dok je u nekim gradovima poput Beča i do 60 posto stambenih jedinica u javnom ili neprofitnom sektoru, piše Večernji list. Nedostatak javnih stanova i javnih stambenih politika dovodi do toga da smo u Hrvatskoj potpuno prepušteni tržištu koje nema mandat brinuti se o stambenim potrebama, već samo o kratkoročnim profitima.
Izvor: Shutterstock
Kako piše Večernji list, Zagreb je u samom vrhu europskih metropola po porastu cijene dugoročnog najma koji raste i više od 10 posto godišnje – upozorila je Iva Marčetić iz inicijative Pravo na grad, na konferenciji za novinare u povodu početka kampanje Europske građanske inicijative \'Housing for all\' (Stanovanje za sve).
"U Hrvatskoj između 70 i 80 posto mladih u dobi od 18 do 34 godine još živi s roditeljima jer si ne mogu priuštiti skupi najam ili kredit za stan"
Cilj im je u godinu dana prikupiti milijun glasova, što je uvjet da EK može pokrenuti zakonodavne izmjene, primjerice maastrichtskih pravila, tako da izdaci članica EU za javnu stambenu politiku više ne ulaze u obračun javnog deficita. Time države više ne bi imale opravdanje za neulaganje u priuštivo stanovanje. Jedan od zahtjeva je i zakonska regulacija digitalnih platformi koje se bave kratkoročnim najmom, poput Airbnb-a i Bookinga.
"Mladi velikim dijelom napuštaju Hrvatsku i zbog nepriuštivih kvadrata. U Hrvatskoj između 70 i 80 posto mladih u dobi od 18 do 34 godine još živi s roditeljima jer si ne mogu priuštiti skupi najam ili kredit za stan. Naši ljudi nemaju gdje živjeti, ali turisti zato imaju što unajmiti.", konstatirala je Marčetić te dodala da u hrvatskim kućama i stanovima u 40 posto slučajeva živi previše članova obitelji. Europska građanska inicijativa već se predstavila u Beču, Barceloni, Lisabonu, Bruxellesu.
Izvor: Shutterstock
Peticiju možete potpisati na web stranici housingforall.eu.
MojFaks
izvor: Večernji list
foto: Shutterstock