
"Mislim da je profesore i osoblje u školi puno više briga za studente, da im je puno više u interesu da studenti budu bolji, da ostvare svoj maksimalni potencijal, da nađu sebe i u društvu i kao pojedinci.", objasnila je Jana Klarić, koja planira upisati studij ekonomije i psihologije u Essexu u Velikoj Britaniji.
Osim Velike Britanije, koja svojim studentima nudi studentske kredite koje studenti moraju početi otplaćivati tek kada počinju zarađivati određenu svotu novaca, popularne zemlje za studiranje su i Nizozemska, sa sedam tisuća kuna godišnje školarine, cifre koju i hrvatski studenti plaćaju za izvanredne studije, ali i Danska u kojoj je studiranje besplatno.
Tako je i Integraledu, savjetodavna
agencija za obrazovanje u inozemstvu, prepoznala trend odlaska, a govore i kako je od njihovog dolaska u Hrvatsku 2015.
godine porasla odlaznost u inozemstvo za 300 posto.
Male kvote u Hrvatskoj
Najčešći studiji koji upisuju su biomedicina, psihologija, računalne znanosti, ali i film i režija – pogotovo jer u najvećem hrvatskom sveučilišnom gradu taj smjer prima samo pet studenata.
"U Hrvatskoj je mali broj
studenata koji se tu upisuju, dok je vani to puno veća brojka pa
imaju puno veće šanse za upis takva studija.", istiće za
vijesti.rtl.hr obrazovna savjetnica Lea Ban.