Ne damo se od mame i tate: Sa skoro 80 posto mladih koji žive s roditeljima, najgori smo u Europi

Ima čak nekoliko velikih kategorija u kojima smo uspjeli premašiti i vlastite rekorde. Iako nam je korona kriza donijela mnogo problema, jedan od najvećih problema za mlade bilo je pitanje stanovanja. Sudentima su se masovno davali otkazi, domovi se zatvarali „financijska slavina se zatvorila“ i sva je nastava prošla online – nije ni čudo kako su mladi krenuli u velike migracije natrag svojim kućama. No, čak i prije korone smo rušili vlastite i europske rekorde po pitanju toga kada se selimo iz kuća svojih roditelja.

>>>Ide ljeto 35., a još uvijek si kod mame? Mladi Hrvati najkasnije u Europi odlaze od roditelja<<<

Nedavno je Mreža mladih Hrvatske upozorila da smo opet broj jedan: broj jedan u broju mladih koji i dalje žive s roditeljima, prenosi index.hr vijest s HINE, te nadodaju da je Mreža uputila dopis vladi s upitom o provedenim politikama za mlade.
Na današnji dan (12. kolovoza) obilježava se Međunarodni dan mladih, pa su povodom ovog dana iz MMH zatražili očitovanje o razini provedenosti njihovih preporuka i zahtjeva koje su, tvrde, na iste adrese (od predsjednika vlade Andreja Plenkovića i državne tajnice Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željke Josić) uputili i prije točno godinu dana. Ove godine čekaju odgovor 15 dana.

Nacija smo koja voli rekorde

Možemo se pohvaliti da smo srušili vlastiti rekord jer čak 76.9 posto mladih u dobi od 18 do 34 i dalje živi s roditeljima, upozorila je u četvrtak Mreža mladih Hrvatske, dok smo 2018. pisali o 59 posto mladih koji su živjeli s roditeljima (i dalje rekorderi).

Podsjetimo, tada smo izdvajali nemogućnost zaposlenja i mizerne plaće kao glavne razloge ove statistike, a sada se oni opet ponavljaju.

Prema podacima Eurostata iz 2019., Hrvati s roditeljima u prosjeku žive do 32. godine i po tome smo najgori u EU. Prosjek u EU je 26 godina. S druge strane, u Švedskoj, koja je na drugom kraju ljestvice od Hrvatske, mladi s roditeljima žive do u prosjeku 18. godine.

U dopisu MMH također ističu i trenutne probleme koji opterećuju mlade, od kojih su samo neki nezaposlenost, nesigurna stambena situacija, nedostatak kvalitetnog obrazovanja, a koji posljedično vode i do brojnih drugih problema u životima mladih.

MMH kao krovna organizacija mladih u Hrvatskoj koja predstavlja 72 udruge mladih, zatražila je od vladajućih da ukažu koje su to preporuke uvrstili u svoje planove, koje su u provedbi te njihove rezultate, piše index.hr.

>>>Ništa od posla? Hrvatska pri samom vrhu po nezaposlenosti mladih: Samo par zemalja još gore od naše<<<

"Prema svemu što je vidljivo u stvarnom životu, takvih neće biti puno. Ostaje samo pitanje – zašto su mladi i dalje 'posljednja rupa na svirali'?" upitala se Mreža mladih. U prilog tome ponovno ističu da su u doba pandemije, prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bez posla u najvećem broju ostale osobe u dobi od 21 do 29 godina - njih gotovo osam tisuća, o čemu smo također pisali.

Iz MMH tvrde da ti podaci "Vladu previše i ne zamaraju" pa je pred nekoliko mjeseci s indikativnog kalendara jednostavno nestao natječaj kojim su trebala biti dodijeljena financijska sredstva iz Europskog socijalnog fonda udrugama mladih i za mlade.

>>>7000 mladih Hrvata na 'socijali': 134 tisuće mladih u dobi od 20 do 34 godine odustalo od školovanja i zapošljavanja<<<

Kako navode, dobili su objašnjenje da se novac preraspodijelio u ostale kategorije i za mlade nije ostalo ništa do kraja tekuće godine.  

No, nakon dvogodišnjeg najavljivanja, natječaj za mlade raspisao je Središnji državni ured za demografiju i mlade. U usporedbi s prijašnjim natječajem, udruge mladih i za mlade nisu oduševljene ovim, jer kako navode, uvjeti nisu poticajni za sklapanje partnerstava i sam financijski iznos nije u skladu s onim što je bilo predviđeno.

>>>Utjecaj pandemije na nezaposlenost studenata: Čak 71% mladih izgubio posao – mnogi pokrenuli svoj biznis<<<

U dopisu također upozoravanju i da su ukupna sredstva za jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva nedavno smanjena sa 700 milijuna na 100 milijuna kuna, čime je ozbiljno ugrožena opstojnost tih organizacija koje nisu proračunski korisnici, ali zapošljavaju više od 16.000 zaposlenika te pružaju usluge od javnog interesa.

Izvor: index.hr