facebook,
whatsapp
Studenti, uz razne druge potrebe, za kvalitetan život trebaju imati i zdravstvenu skrb.
Iako je medicinska zaštita u tom segmentu prisutna, postavlja se pitanje je li dovoljna. Naime, liječnici koji su dodijeljeni pojedinim fakultetima, studentima mogu pružiti - savjete.
"Kad ih prvi put vidimo na početku njihovog studentskog života, mi im objasnimo da nažalost nismo u mogućnosti da ih liječimo ako su bolesni. Ako trebaju informaciju, bolje da nas telefonski nazovu i onda ih savjetujemo, uputimo što je najbolje da naprave u takvom stanju ili gdje se moraju obratiti kako bi najbrže dobili zdravstvenu skrb", ističe dr. med. Zorana Galić, koja se brine o studentima Fakulteta političkih znanosti i Katoličko bogoslovnog fakulteta.
Osim savjeta, fakultetski liječnici obavljaju sistematske preglede na prvoj godini studija, koji su uvjet za upis idućeg semestra te preglede prije useljenja u studentske domove, koji su također obveza. No, za zdravlje studenata nisu zaduženi fakultetski liječnici, već liječnici opće prakse u Domovima zdravlja diljem zemlje. To na prvi pogled ne djeluje kao otegotna okolnost, no populacija studenata koja dolazi iz manjih gradova na studij u velike sveučilišne centre, poput Zagreba, Splita i Rijeke mora naći načina da u svakom trenutku ima adekvatnu zdravstvenu skrb.
"Ti studenti se moraju odlučiti. Ako će svoj zdravstveni karton uzeti iz mjesta svog prebivališta i prenijeti ga u mjesto studija, onda će tamo naći liječnika obiteljske medicine koji će ih primiti te tako ostvariti liječenje i preventivnu zaštitu u istom gradu. Ako to ne učine onda će oni u gradu u kojem studiraju moći dobiti samo hitnu medicinsku pomoć, a za bilo koju ozbiljniju stvar se moraju vraćati u mjesto svog prebivališta", ističe Marina Kuzman, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Ova odluka posljedica je rošade unutar sustava zdravstva, gdje su studenti, zajedno sa školarcima, prešli u sferu javnog zdravstva, unutar kojeg ne postoji mogućnost pružanja liječničke pomoći po kategorijama. Zadranka Mia Musulin, koja studira novinarstvo u Zagrebu, zbog kartona se našla u nezgodnoj situaciji.
"Jednom sam se razbolila u Zagrebu, a da nisam mogla do Zadra i išla sam na hitnu. Dogodio se veliki propust jer mi nitko ne može prepisati antibiotik osim mog doktora. Srećom, sve se može poslati mailom", ističe Mia i dodaje kako je prebacivanje kartona prevelik rizik, pogotovo za one studente koji nakon studija nisu sigurni hoće li ostati u mjestu studiranja.
Promjenama u sustavu zdravstva ukinut je i Dom zdravlja studenata u kojem su se mogli obavljati stomatološki, oftalmološki, ginekološki i dermatološki pregledi, a u sklopu Doma postojao je i Centar za pomoć pri učenju. Marina Kuzman ističe kako je sa studentskim udrugama pokretala inicijative za osnivanje timova liječnika koji bi liječili studentsku populaciju, no to nije naišlo na plodno tlo, a prema dopisu HZZO-a, na promjene ćemo pričekati.
"Trenutno nije u planu osnivanje Doma zdravlja studenata kao zasebne zdravstvene ustanove jer je zdravstvena zaštita studentima dostupna kao i svim našim osiguranim osobama. Zdravstvena zaštita studenata za sada se neće izdvajati kao zaseban vid zdravstvene zaštite", stoji u dopisu HZZO-a.
Tako studenti koji ne žive u gradu u kojem studiraju moraju paziti gdje će se razboljeti, jer sustav nije omogućio da im se adekvatna zdravstvena skrb pruži istodobno u njihovom mjestu prebivališta i gradu u kojem studiraju.
Milan Dalmacija
Iako je medicinska zaštita u tom segmentu prisutna, postavlja se pitanje je li dovoljna. Naime, liječnici koji su dodijeljeni pojedinim fakultetima, studentima mogu pružiti - savjete.
"Kad ih prvi put vidimo na početku njihovog studentskog života, mi im objasnimo da nažalost nismo u mogućnosti da ih liječimo ako su bolesni. Ako trebaju informaciju, bolje da nas telefonski nazovu i onda ih savjetujemo, uputimo što je najbolje da naprave u takvom stanju ili gdje se moraju obratiti kako bi najbrže dobili zdravstvenu skrb", ističe dr. med. Zorana Galić, koja se brine o studentima Fakulteta političkih znanosti i Katoličko bogoslovnog fakulteta.
Prebacivanje kartona
Osim savjeta, fakultetski liječnici obavljaju sistematske preglede na prvoj godini studija, koji su uvjet za upis idućeg semestra te preglede prije useljenja u studentske domove, koji su također obveza. No, za zdravlje studenata nisu zaduženi fakultetski liječnici, već liječnici opće prakse u Domovima zdravlja diljem zemlje. To na prvi pogled ne djeluje kao otegotna okolnost, no populacija studenata koja dolazi iz manjih gradova na studij u velike sveučilišne centre, poput Zagreba, Splita i Rijeke mora naći načina da u svakom trenutku ima adekvatnu zdravstvenu skrb.
"Ti studenti se moraju odlučiti. Ako će svoj zdravstveni karton uzeti iz mjesta svog prebivališta i prenijeti ga u mjesto studija, onda će tamo naći liječnika obiteljske medicine koji će ih primiti te tako ostvariti liječenje i preventivnu zaštitu u istom gradu. Ako to ne učine onda će oni u gradu u kojem studiraju moći dobiti samo hitnu medicinsku pomoć, a za bilo koju ozbiljniju stvar se moraju vraćati u mjesto svog prebivališta", ističe Marina Kuzman, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Rošada unutar sustava
Ova odluka posljedica je rošade unutar sustava zdravstva, gdje su studenti, zajedno sa školarcima, prešli u sferu javnog zdravstva, unutar kojeg ne postoji mogućnost pružanja liječničke pomoći po kategorijama. Zadranka Mia Musulin, koja studira novinarstvo u Zagrebu, zbog kartona se našla u nezgodnoj situaciji.
"Jednom sam se razbolila u Zagrebu, a da nisam mogla do Zadra i išla sam na hitnu. Dogodio se veliki propust jer mi nitko ne može prepisati antibiotik osim mog doktora. Srećom, sve se može poslati mailom", ističe Mia i dodaje kako je prebacivanje kartona prevelik rizik, pogotovo za one studente koji nakon studija nisu sigurni hoće li ostati u mjestu studiranja.
Promjenama u sustavu zdravstva ukinut je i Dom zdravlja studenata u kojem su se mogli obavljati stomatološki, oftalmološki, ginekološki i dermatološki pregledi, a u sklopu Doma postojao je i Centar za pomoć pri učenju. Marina Kuzman ističe kako je sa studentskim udrugama pokretala inicijative za osnivanje timova liječnika koji bi liječili studentsku populaciju, no to nije naišlo na plodno tlo, a prema dopisu HZZO-a, na promjene ćemo pričekati.
"Trenutno nije u planu osnivanje Doma zdravlja studenata kao zasebne zdravstvene ustanove jer je zdravstvena zaštita studentima dostupna kao i svim našim osiguranim osobama. Zdravstvena zaštita studenata za sada se neće izdvajati kao zaseban vid zdravstvene zaštite", stoji u dopisu HZZO-a.
Tako studenti koji ne žive u gradu u kojem studiraju moraju paziti gdje će se razboljeti, jer sustav nije omogućio da im se adekvatna zdravstvena skrb pruži istodobno u njihovom mjestu prebivališta i gradu u kojem studiraju.
Milan Dalmacija
