facebook,
whatsapp
Bilo da smo "guglali" godinu smrti nekog pisca, godinu objave neke publikacije ili provjeravali koliko je omiljena "zvijezda" u svijetu "celebova" visoka, svi smo barem jednom povjerovali Wikipediji, iako nas tijekom čitavog obrazovanja uče da Wikipedija ne predstavlja pouzdani izvor informacija. No, neki argumenti utemeljeni na provjerljivim podacima mogli bi pokazati da je ovo samo predrasuda.
Zabranjena i u srednjim školama
Na početku svake godine, Science X, web stranica s 10 milijuna posjetitelja na mjesečnoj bazi, specijalizirana za znanost, tehnologiju, medicinska istraživanja i znanstvena otkrića, postavi brucošima među svojim čitateljima isto pitanje: "Koliko vas je čulo od profesora u srednjoj školi da se Wikipedija ne koristi kao izvor?"
Svake je godine odgovor isti: skoro svi ispitani podignu ruku. No, je li ovo zbilja objektivan stav ili tek predrasuda?
"Wikipedija ima politiku neutralnosti, pouzdanosti i prepoznatljivosti koje provodi zajednica. To znači da sve informacije moraju biti predstavljene točno i bez pristranosti, izvori moraju dolaziti od treće strane; a članak na Wikipediji je značajan i trebao bi se izraditi ako je postojalo pokrivanje teme od trećih strana iz pouzdanih izvora", pišu na ScienceX-u.
Wikipedija je besplatna, neprofitna i djeluje više od dva desetljeća, što je zapravo svrstava u priče o internetskom uspjehu. U vrijeme kada je sve teže odvojiti istinu od laži, Wikipedija je pristupačan alat za provjeru činjenica i borbu protiv dezinformacija.
>>>Pita posvađala studentice! Zbog masne delicije traži novu cimericu: 'Svi znamo što je burek, ona je u krivu…'<<<
Članci na Wikipediji višestruko se revidiraju i provjeravaju
Svi smo barem jednom nešto "nabrzinu" pretraživali ili provjeravali informaciju. Ako bi nam se pak stranica Wikipedije otvorila prva, velike su šanse da smo kliknuli na link bez oklijevanja ili barem na izvor podataka objavljenih na Wikipediji.
Autori ScienceX-a smatraju da je Wikipedija pouzdani izvor, za razliku od većine profesora diljem zapadnog svijeta. Kao primjer navode i činjenicu da teorije zavjere nemaju mnogo šanse na ovim stranicama jer će ih osobe koje revidiraju podatke obrisati.
Za popularne članke Wikipedijina online zajednica volontera, administratora i botova osigurava da se uređivanja svake stranice temelje na pouzdanim izvorima. Popularni su članci pregledavani i po nekoliko tisuća ili čak milijuna puta. Zbog toga medijski stručnjaci, poput Amy Bruckman, profesorice sa Georgia Institute of Technology, tvrde da bi zbog ovog mukotrpnog procesa uređivanja članaka koje se provodi više puta, Wikipedija mogla zapravo biti najpouzdaniji izvor informacija ikada stvoren.
Dobra je početna točka za istraživanje
Drugim riječima, ako se jedna stranica uredi više puta, a svaki se puta doda neki drugi citat ili činjenica koji se validno citiraju i postave se izvori trećih osoba koje su pokrile relevantnu temu, onda bi ta ista stranica na Wikipediji tehnički mogla biti pouzdan izvor informacija na jednom mjestu. Ako ništa, barem za pretraživanje dodatne literature.
Konvencionalne akademske članke, kao najčešći izvor znanstvenih dokaza obično recenzira samo nekoliko osoba, nakon čega se članak više nikad ne uređuje. Kako dalje navode, lako je saznati kako je članak nastao i kako je izmijenjen na Wikipediji. Sve izmjene članka arhiviraju se na njegovoj stranici "povijest" (history). Uz to, svi potencijalni sporovi između urednika stranica oko sadržaja članka dokumentirani su u "razgovor" (talk) dijelu stranice.
>>>Dizao je 2 tisuće eura na tuđoj lijenosti: Mladić godinama studentima pisao akademske radove pa otkrio tajne svog 'zanata'<<<
Učenici i studenti trebali bi znati brzo pronaći i analizirati informacije
Science X stoga preporučuje da bi se za učinkovito korištenje Wikipedije trebalo naučiti učenike kako brzo pronaći i analizirati određenu informaciju s ciljem što brže procjene pouzdanosti podataka.
Uz spomenuto, mnogi učitelji i profesori često tvrde kako su informacije s Wikipedije previše bazične i površne, posebice za studente. "Ovaj argument pretpostavlja da sveukupna provjera činjenica mora uključivati dubok angažman. Ali, ovo nije najbolja praksa za provođenje početne istrage o nekom predmetu na internetu. Duboko istraživanje mora slijediti kasnije, nakon što se utvrdi valjanost izvora", pišu.
No, neki su učitelji i profesori užasnuti idejom da učenike i studente trebaju naučiti kako brzo i površno procijeniti informacije i njihovu valjanost. Primjerice, u australskom kurikulumu stoji kako "kritičko i kreativno razmišljanje" potiče osobu na duboko i široko razmišljanje. Nastavnici koji spajaju kritičku i medijsku pismenost mogu biti skloni vjerovanju da analiza materijala mora biti spora i temeljita. S druge strane, provjera informacija na Wikipediji ne isključuje nužno ovu tezu. Nakon brze provjere valjanosti određenih internetskih izvora, tek se tada pristupa dubljoj analizi materijala.
Ovaj se problem direktno veže sa sposobnošću snalaženja u moru različitih informacija te sposobnosti kritičkog iščitavanja istih s ciljem razlučivanja lažnih vijesti od onih utemeljenih, pouzdanih i stvarnih.
>>>Diplomirao ekonomiju, tvrdi da mu ipak više vrijedi srednja: 'Realno, više su me naučili u školi nego na faksu...'<<<
Istraživanja su pokazala kako australska djeca ne dobivaju dovoljno uputa o tome kako prepoznati lažnu vijest (fake news). Samo jedan od pet mladih Australaca tvrdi da je u 2020. godini odslušao lekciju koja mu je pomogla u razlikovanju lažnih od provjerenih vijesti.
Što je to "bočno čitanje"?
Očito je kako bi brojke u Hrvatskoj bile još i gore, stoga je potrebno više obrazovanja o medijskoj pismenosti, a Wikipedija bi mogla biti dobar alat za to. Kao primjer, navodi se "bočno čitanje". Bočno čitanje podrazumijeva da u slučaju suočavanja s nepoznatom činjenicom, čitatelj treba napustiti stranicu na kojoj je pročitao nepoznatu informaciju te otvoriti novu karticu preglednika u kojoj zatim mogu istražiti što neki drugi, pouzdani izvori, kažu o toj nepoznatoj tvrdnji/informaciji. Ako se informacije i nakon dodatnog istraživanja ne mogu provjeriti, onda ih čitatelj može odbaciti i nastaviti dalje sa svojim istraživanjem.
Uz spomenuto, iskusniji provjeravatelji činjenica također mogu potražiti mjerodavne reference na dnu svakog članka na Wikipediji.
Činjenice i fikcija
U vrijeme klimatskih promjena i pandemije, svatko mora biti u stanju odvojiti činjenice od fikcije, a neki smatraju da Wikipedija može postati dio rješenja ovog problema.
Zaključno, Wikipediju će se i dalje stigmatizirati kao irelevantan izvor informacija, posebice u akademskim krugovima. Stoga, za kratku provjeru informacije koliko je netko visok, kada je umro Newton ili pak za traženje novih izvora informacija, nije loše zaviriti "na dno stranice Wikipedije" kako bismo došli do "relevantnijih" i provjerenijih informacija.
izvor: phys.org
