facebook,
whatsapp
Iako je slaba utjeha da je ove jeseni tema najma nekretnina i cijena privatnog smještaja aktualna i jednako sumorna ovdje kako i u susjednoj nam Srbiji, ali i Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, te drugim europskim zemljama, činjenica je da se sve više studenata bori za krov nad glavom.
17 posto skuplji najam u nekim gradovima
Oni koji ne ostvare pravo na subvencionirani smještaj, primorani su unajmiti privatni, a cijene u sveučilišnim gradovima diljem zemlje poskupjele su od otprilike 6 posto (u Zagrebu i Rijeci) pa čak do 17 posto (u Splitu i Zadru).
Osim što se o ovome živo raspravlja među studentima, koji se sve češće odlučuju za opciju više sustanara, kako bi lakše platili trošak najma i režija, cijena najma stanova postala je i politička tema.
Naime, potpredsjednica SDP-a Sabina Glasovac upozorava kako studenti ispaštaju zbog situacije na tržištu nekretnina jer im je najam stanova postao preskup pa se založila za izdašnije subvencioniranje privatnog smještaja i proširivanje kapaciteta studentskih domova.
Najam stana kao vrlo skup sport
"Hrvatska je rekorder u postotku mladih od 16 do 29 godina koji žive sa svojim roditeljima, a posljednjih godina svjedoci smo eksplozije cijena nekretnina u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na četiri velika grada – Zagreb, Split, Rijeka i Zadar", istaknula je Glasovac na konferenciji za novinare prošlog petka.
"Unajmljivanje stana je postalo vrlo skup sport, za mnoge i nedostižan. Studenti su među onima koji u ovakvoj situaciji najviše ispaštaju jer mnogi vlastitih prihoda nemaju, pa njihovo studiranje upravo zbog troškova stanovanja postaje nemoguće", upozorila je.
Navela je kako je to posljedica inflacije u kojoj građani ušteđevinu žele sačuvati kupujući stanove, što povećava potražnju i cijene najma, piše HRT.
Problemi su također turističko iznajmljivanje na Jadranu i dnevni najam preko internetskih platformi, dok je u Zagrebu manji broj stanova i zbog potresa.
U hrvatskim studentskim domovima smješteno tek 9 posto studenata
Glasovac je upozorila kako je mladima upravo nemogućnost da se stambeno osiguraju – uz korupciju, nepotizam i nemogućnost zaposlenja – postao jedan od problema koji utječu na njihovo iseljavanje.
Predsjednik Foruma mladih SDP-a Lovro Lukavečki katastrofalnim je ocijenio što gotovo trećina studenata koji su se prijavili na smještaj u studentskom domu, nije ostvarila to pravo. Upozorio je kako broj studenata smješten u studentske domove iznosi 20 posto na razini EU, a u Hrvatskoj tek devet.
Naveo je kako je trošak za manji studentski stan u Zagrebu oko tri do pet tisuća kuna, što je veliki financijski teret za studente i njihove obitelji, stoga apeliraju na Vladu da donese mjere za stambeno zbrinjavanje studenata.
Umjesto 200, 500 kuna subvencije
Predložili su revidiranje odluke o visini subvencija i kvoti za subvencionirano stanovanje u akademskoj godini 2022./2023., odnosno povećanje kvote za privatni smještaj i povećanje iznosa subvencije za privatni smještaj s postojećih 200 kuna na 500 kuna.
Prema procjeni, tako bi 50 posto studenata koji nisu ostvarili pravo na studentski smještaj dobilo subvenciju, odnosno njih oko 3000, što bi bio trošak od oko 13,5 milijuna kuna.
Kao dugoročnu mjeru predlažu izgradnju novih i dogradnju postojećih kapaciteta studentskih domova za što se mogu iskoristiti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
S obzirom na to da je granica siromaštva oko 36.000 kuna godišnje, predlažu i da se neoporezivi studentski godišnji prihod dodatno poveća na tu razinu s najavljenih 24.000 kako bi omogućili studentima da amortiziraju rastuće troškove smještaja, energenata i međugradskog prijevoza.
izvor: HRT
