facebook,
whatsapp
Nakon što su sredstva iz državnog proračuna "presušila", financiranje mjere Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa ovisilo je o sredstvima EU fondova. No, za izvlačenje istih bilo je potrebno udovoljiti nekim drugačijim kriterijima.
"Kesa" EU-a odriješit će se samo za one "mlađe" mlade, ali zbog specifičnosti našeg sustava, velikog broja nezaposlenih koji ne spadaju u ovu dobnu skupinu te dodatnog rezanja proračunskih sredstava za aktivne mjere zapošljavanja, mnogi su se našli izostavljeni iz istih, pogotovo oni stariji od 29.
Ovaj potez kontradiktoran je, pogotovo u kontekstu HZZ-ovih poticanja na prekvalificiranje, dokvalificiranje i uostalom – cjeloživotno obrazovanje. Čemu se prekvalificirati u nadi da ćemo pronaći bolji posao (ili posao uopće), ako ćemo time "ispasti iz igre" jer smo prestari?
"Ni nakon dva natječaja, nema dovoljno kandidata..."
Ina Živković je 31-godišnja farmaceutska tehničarka iz Đakova. Iako je nakon prekvalifikacije imala zagarantirano "stručno" u jednoj ljekarni u Slavonskome Brodu, zbog izmjena ove mjere nije se mogla prijaviti na isto.
"Ljekarna je raspisala već dva natječaja jer im je potrebno devet osoba koje bi primili na stručno. Od tih devetero mjesta, popunili su samo pet jer se ostali potencijalni kandidati više nisu mogli prijaviti", kaže nam Ina. "Trenutno sumnjaju da će im se itko javiti na treći krug natječaja", dodaje razočarano.
Majka je dvoje djece, sama je platila svoje školovanje za farmaceutsku tehničarku jer je tada dobila savjet kako je to isplativ potez kojim će lako doći do zaposlenja. Njen suprug upustio se u istu avanturu prekvalificiranja, ali je za razliku od Ine, odmah po završetku školovanja dobio posao – u Njemačkoj. Ni Ini niti njenom suprugu nije u interesu podizati obitelj "na daljinu" stoga se nadaju da će se ovaj problem što prije riješiti te da će oboje imati priliku raditi u istoj državi.
Inin je slučaj donekle specifičan jer se radi o osobi kojoj je stručno potrebno kako bi odradila staž i položila državni stručni ispit bez kojeg joj diploma koju je stekla nakon prekvalifikacije "ništa ne vrijedi".
"Tek nakon što odradim \'stručno\', Hrvatska ljekarnička komora mi, nakon položenog državnog stručnog ispita, izdaje uvjerenje o položenom ispitu nakon kojeg se mogu zaposliti. No, bez prilike za obavljanjem \'stručnog\', tj. stjecanja godine dana radnog iskustva, ne mogu položiti taj stručni ispit", objašnjava Ina.
...Članovi ove Facebook grupe bore se
za svoj posao: Jesu li s 29 godina prestari za stručno?...
Kaže da je s medicinskim osobljem i srodnim strukama problem još i veći jer se, uvođenjem stručnog osposobljavanja, umanjila šansa da prekvalificirani ili diplomirani mladi dobiju staž koji im, u određenom postotku, plaća poslodavac.
Ona je jedna od mladih koja je u zadnjih nekoliko dana ipak dobila dobre vijesti sa HZZ-a: njena savjetnica za zapošljavanje u Đakovu dala joj je informaciju da će od veljače, ukoliko dotad bude izglasan novi državni proračun, "stariji" mladi napokon dobiti svoju šansu.
"Još je jedna kolegica dobila pozitivan odgovor na zamolbu koju je predala u svibnju ove godine čime je dobila priliku da se zaposli. Očito je da su sredstva za njeno stručno odobrena, ali pitanje je odakle. S obzirom da ima 33 godine, nisu mogla stići iz EU fondova. Ostaje jedino državni proračun", kaže Ina.
Ovaj joj se potez ne čini nelogičnim. "Nas koji smo \'stariji\' ima puno manje. Možda bi se onda za mlađe novac mogao povlačiti iz EU fondova, a za nas manje \'starijih\' iz državnog proračuna", razmišlja na glas naša sugovornica.
Iz HZZ-a vrlo šturo
Obratili smo se Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje kako bismo provjerili odakle službenicima njihovih
podružnica informacije o prilici koja bi mogla razveseliti sve
starije od 29 godina, ukoliko se zbilja realizira početkom iduće
godine. Informaciju nam nisu mogli potvrditi jer Radno tijelo još
uvijek radi na redefiniranju mjera aktivne politike zapošljavanja
mladih.
"Zaključno odluci Upravnog vijeća HZZ-a, koja je javno objavljena na službenim internet stranicama Zavoda, imenovano je Radno tijelo za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Radno tijelo sastoji se od članova socijalnih partnera (sindikat i poslodavci), predstavnika Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva obrazovanja i udruga civilnog društva.
U ovom trenutku ne možemo potvrditi navode u Vašem upitu budući da se Radno tijelo još uvijek sastaje te prijedloge navedenoga treba analitički procijeniti i utvrditi usklađenost istih s postojećom zakonskom regulativom i osiguranim sredstvima za provedbu.
Po prihvaćanju programa mjera za iduću provedbenu i financijsku godinu korisnici i šira javnost biti će informirani putem medija, prezentacija, radionica i društvenih mreža", stoji u odgovoru HZZ-a.
S obzirom da su u rad Radnog tijela uključeni i predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava, pokušali smo kontaktirati ministra Ćorića koji nam nije odgovorio na pozive niti poruke. Nakon njega pokušali smo kontaktirati bivšu ministricu Nadu Šikić koja nam također nije uzvratila pozive.
Komentar o ovim novim informacijama koje su se
pojavile među mladima koji se nalaze u ovom svojevrsnom limbu
iščekivanja konačne odluke jesu li prestari ili nisu, hoće li im
se zahtjevi odobriti ili ne i hoće li od sljedeće godine imati
priliku prijaviti se na "stručno" dao nam je ministar rada i mirovinskog sustava u Milanovićevoj vladi, Mirando Mrsić.
"HZZ očekuje povećanje sredstava u državnom proračunu za sljedeću godinu"
"Ja mogu ponoviti ono što smo mi i kod proračuna za 2016. govorili, da sredstva koja su smanjena za stručno osposobljavanje direktno dovode do ograničenja za mogućnost pristupanja ovoj mjeri jer sredstva iz EU koliko god bila izdašna ne mogu pokriti sve one slučajeve koje mi imamo u Hrvatskoj", kazao nam je.
"Naime, Europska unija ograničava pristup mjeri do 25 godina, a mi imamo specifičnosti našeg sustava i zbog toga smo mjeru proširili do 29 godina, a za to je trebalo osigurati sredstva u proračunu RH. Međutim, ta sredstva su prepolovljena pa je umjesto 500 milijuna bilo odobreno 250 milijuna. Već tada upozoravali smo da će ta sredstva biti dovoljna samo za pola godine i da nakon lipnja mladi ljudi neće moći imati mogućnost pristupanja ovoj mjeri, a to se i dogodilo. Definitivno su mjere stale u lipnju ove god tako da očito u HZZ-u očekuju da će se u proračunu za 2017. godinu povećati sredstva za ovu mjeru", nastavlja.
S obzirom da je Europska komisija još ljetos ukazala na brojne manjkavosti mjera ove politike zapošljavanja – od kojih je jedna i ona da se njome potpomaže i obuhvaća samo 10% ukupno nezaposlene, odnosno registrirano nezaposlene populacije – dobna diskriminacija je svakako velik problem koji je potrebno riješiti u ovom "ušminkavanju" mjera, kako su proces redefiniranja koji je u tijeku prozvali mediji. Vanjsko vrednovanje mjera upozorava na to da se u proteklih nekoliko godina značajno proširio krug potencijalnih korisnika ove mjere što je također podatak koji treba uzeti u obzir.
"Obećanje iza kojega ne stoji ništa"
Na pitanje o tome da prokomentira ove informacije o odobrenim zahtjevima osobama koje su starije od 29 godina te informacijama savjetnika za zapošljavanje da će od sljedeće godine na SOR moći aplicirati i oni stariji od 29 godina, Mrsić je skeptičan jer to ovisi isključivo o rebalansu proračuna.
"Nije sigurno da će se to dogoditi, to ovisi o tome da li će se raditi rebalans proračuna, a koliko vidim izgleda da neće. I s druge strane ovisi o proračunu za 2017. godinu. To je sve obećanje iza kojeg ne stoji ništa", kaže Mrsić.
Bivši ministar također napominje da je, unatoč tome što su neki dobili "zeleno svjetlo" (odobrenje), realizacija zahtjeva ne bi trebala nastupiti do početka iduće godine (1. siječnja ili 1. veljače) kad se donese rebalans proračuna.
L.B., Ivana Petrić
foto:Instagram via Libela.org
